Majstorsko pismo je najveći pečat i nivo kvalifikacije u zanatstvu i veoma je važno da Crna Gora dobije stručne majstore, koji će u budućnosti moći da podnesu teret obučavanja, odlučivanja i dodjele novih majstorskih pisama, poručeno je na Majstorskoj proslavi, organizovanoj povodom dodjele diploma majstorima koji su položili majstorski ispit i dobili majstorsko pismo.
Izvršni direktor Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore i javne ustanove Zanatske komore Crne Gore, Boris Marđonović, kazao je da je majstorski ispit položilo deset učesnika iz četiri zanata, a to su, kako je naveo, automehatroničari, fotografi, frizeri i krojačice visoke mode.
“Majstorsko pismo je najveći pečat u zanatstvu, najveći nivo kvalifikacija. Sastoji se iz četiri dijela. Prvi i drugi dio su stručna praksa i stručna teorija. Treći dio se odnosi na privredu, trgovinu i pravo, a četvrti dio se odnosi na radnu pedagogiju”, pojasnio je Marđonović.
Između crnogorskog i njemačkog majstorskog ispita, kako je kazao, ne može se postaviti znak jednakosti.
“Radi se o dugogodišnjoj tradiciji. U Njemačkoj niko ne može postati majstor ko se nije obrazovao u dualnom sistemu obrazovanja, položio stručni ispit, proveo određeni broj godina u zanatu kao postoprimac, pa tek onda izašao na majstorske kvalifikacije i na majstorski ispit. Mi u Crnoj Gori nismo imali te uslove”, rekao je Marđonović.
Predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore, Slobodan Starčević, ističe da je projekat počeo 2014. godine, ocjenjujući da je za Crnu Goru veoma važno da dobije stručne majstore.
“Zaista nije ni taj period mali, ali svi slavodobitnici majstorskoga pisma uspjeli su to da izdrže. Mislim da je jako bitno za Crnu Goru da dobije stručne majstore, koji će sjutra moći da podnesu teret odlučivanja i dodjele novih majstorskih pisama, što mislim da nam je svima zajednički cilj”, ocijenio je Starčević.
Sa majstorskim pismom se, kako smatra, može izaći na tržište rada izvan granica Crne Gore.
“Mislim da će ovo biti jak podstrek za dalji rad. U ovoj godini očekujem mnogo za budućnost naše Komore i za budućnost zanatstva u cjelini u Crnoj Gori”, kazao je Starčević.
Savjetnik u Kabinetu predsjednika Vlade Crne Gore, Ljubo Knežević, poručio je da je Vlada na raspolaganju za svaku vrstu pomoći i podrške u razvoju zanatskih djelatnosti.
“Vlada je na raspolaganju za svaku dalju komunikaciju po ovom pitanju i spremni smo da pokušamo da, u narednom periodu, pitanje ovakvih i sličnih aktivnosti na organizovan način sprovedemo i omogućimo dalji razvoj ovih djelatnosti u Crnoj Gori”, rekao je Knežević.
Savjetnik ministra prosvjete Crne Gore, Ćazim Fetahović, smatra da biti majstor u savremenim zemljama predstavlja prestižno znanje i osigurava ekonomsku nezavisnost i visok status u društvu.
“Zvanje majstor je priznanje i garancija za visok kvalitet znanja i usluga”, ocijenio je.
Krojačica visoke mode, koja je položila majstorski ispit, Rada Vujičić, kazala je da ima svoju firmu i da klijent na jednom mjestu može odabrati potreban materijal i dobiti uslugu koju je tražio.
“Izuzetno sam ponosna jer smo dočekali, da na ovim prostorima budemo prvi majstori u krojačkom zanatu. Nadam se da će ovo biti podstrek budućim generacijama da postanu majstori u svom zanatu i podsticaj našem obrazovnom sistemu da stvori uslove da dobijemo nove majstore i zanatlije”, poručila je Vujičić.
Frizer Vesko Vasović, koji je položio majstorski ispit, kazao je da se tim zanatom bavi oko 30 godina i da mu je čast što se nalazi među prvih deset majstora u Crnoj Gori.
“Ovaj ispit je trajao pune četiri godine, dolazili su profesori iz Njemačke, bila je praksa. Sve je proteklo u redu i vidi se rezultat. Mislim da ćemo mi ovo naše iskustvo da prenesemo na mlađe generacije”, rekao je Vasović.
Modna kreatorka i stilistkinja, Rada Radonjić, kazala je da će joj položeni majstorski ispiti iz majstorskog pisma olakšati realizaciju planova i “održivim napraviti moj brend na evropskom tržištu”.
Majstorsku proslavu organizovala je Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore povodom dodjele diploma majstorima koji su dobili majstorsko pismo, u okviru projekta tokom kog su sarađivali sa Zanatskom komorom Koblenz iz Njemačke i koji je finansirala njemačka Vlada.
