Ekonomija PRIORITET MJERA - OTKUP, SKLADIŠTENJE I PLASIRANJE CRNOGORSKIH PROIZVODA

Domaće, prije svega

Vlada je prepoznala poljoprivredu i ribarstvo kao snažan zamajac koji će pomoći oporavku crnogorske ekonomije i za ovaj sektor opredijelila 17 miliona eura pomoći za oporavak od posljedica epidemije korona virusa. Otkup, skladištenje i plasiranje domaćih proizvoda jedan je od ključnih ciljeva pomenutih mjera.

Poljoprivrednici ne moraju da brinu o viškovima, jer je Vlada, kroz novi paket mjere odlučila da ih otkupljuje i skladišti, a kasnije i plasira.

Od svih budžetskih potrošača se očekuje da daju prioritet domaćim proizvodima i to kroz obaveznost kraćih lanaca snabdijevanja koji podrazumijevaju kraće i brže transporte, a sve u cilju kvaliteta i bezbjednosti hrane i smanjenog negativnog uticaja na životnu sredinu.

“Preporučuje se i ostalim naručiocima da svoje nabavke usklade sa ovim principima”, navedeno je u Vladinom dokumentu.

Domaćim proizvođačima će mnogo prije biti isplaćivan i novac za proizvode. Umjesto dosadašnjih nekoliko mjeseci, plaćanje mora biti obavljeno u roku od 15 dana.

“U cilju skraćenja rokova plaćanja, Vlada će obavezati Investiciono razvojni fond (IRF) da obezbijedi kreditnu podršku trgovinskim lancima, uz obavezu plaćanja domaćim proizvođačima u roku ne dužem od 15 dana”, objašnjeno je u dokumentu.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja će platiti sve doprinose osiguranika poljoprivrednika, kako onih koji padaju na teret budžeta, tako i doprinosa koji padaju na teret osiguranika za period od šest mjeseci. Ovom podrškom će biti obuhvaćeno 529 osiguranika koji redovno uplaćuju doprinose.

IRF će kreirati novu kreditnu liniju za podršku registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima, privrednim ribarima i nosiocima dozvola za akvakulturu/marikulturu.

IRF već u svom portfelju ima četiri kreditne linije namijenjene poljoprivredi, koje su investicionog karaktera i koje služe za predfinansiranje IPARD-a, mjera iz Agrobudžeta, kao i za otkup poljoprivrednih proizvoda, pa je ova kreditna linija namijenjena registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima, privrednim ribarima i nosiocima dozvola za akvakulturu/marikulturu u cilju ublažavanja posljedica izazvanih pandemijom korona virusa, kroz nabavku potrebnih obrtnih sredstava za nesmetanu proizvodnju.

“IRF je već omogućio moratorijum na rate za postojeće kredite na period od tri mjeseca. Uslovi kreditiranja za nabavku obrtnih sredstava: Maksimalni iznos do 20.000 eura, zatim kamatna stopa iznosi 1,50 odsto na godišnjem nivou uz proporcionalan način obračuna kamata, rok otplate do dvije godine (uključujući grejs period) i grejs period do godinu”, ističe se u dokumentu.

Takođe, Ministarstvo poljoprivrede je odlučilo da subvencioniše kamate za novu kreditnu liniju IRF-a namijenjenu poljoprivredi i ribarstvu.

“Za sve korisnike nove kreditne linije IRF-a za podršku poljoprivredi i ribarstvu, subvencionisaće se kamate za vrijeme trajanja grejs perioda”, dodaje se u dokumentu.

U Crnoj Gori privredni ribolov obavljaju 184 ribara sa važećom dozvolom. Zatvaranjem ugostiteljskih objekata, i smanjenim intenzitetom rada zelenih pijaca egzistencija privrednih ribara, njihovih zaposlenih i njihovih porodica je u velikoj mjeri ugrožena.

Stoga je predlažena podrška u vidu jednokratne pomoći svim privrednim ribarima koji su nosioci važeće dozvole za privredni ribolov. Visina ove podrške odrediće se na osnovu unijetih dnevnika ulova u Ribarski informacioni sistem za 2019. godinu. Uz ovu podršku nastavlja se realizacija raspisanih javnih poziva u okviru Agrobudžeta.

POMOĆ POLJOPRIVREDNICIMA I RIBARIMA OBUHVATA:

• Intervencija na tržištu, kako bi se ublažile posljedice krize izazvane korona virusom

• Otkup, skladištenje i plasiranje viškova proizvoda od crnogorskih poljoprivrednika i ribara

• Ustupanje viškova proizvoda javnim ustanovama (bolnice, centri socijalnog stanovanja i dr.), Crvenom krstu i drugima, uz nadoknadu proizvođačima od 100% tržišne vrijednosti tih proizvoda

• Podrška poljoprivrednim proizvođačima, ribarima, uzgajivačima ribe i prerađivačima usljed poremećaja na tržištu nastalih značajnim padom cijena, a u cilju održavanja stabilnosti cijena i stabilnosti dohotka.

• Podrška kupovini domaćih proizvoda Budžetski potrošači daće prioritet nabavci domaćih proizvoda kroz obaveznost kraćih lanaca snabdijevanja koji podrazumijevaju kraće i brže transporte

• Plaćanje doprinosa osiguranicima po osnovu poljoprivrede. Ovom podrškom će biti obuhvaćeno 529 osiguranika kojima će biti plaćeni ukupni doprinosi osiguranja u trajanju od šest mjeseci

• Jednokratna podrška za 3.200 korisnika staračkih naknada u iznosu od 64 eura za šta je opredijeljeno 225.000 eura

• Jednokratna pomoć za 184 ribara sa važećom dozvolom za šta je opredijeljeno 200.000 eura

• U cilju skraćenja rokova plaćanja, IRF će kreirati novu kreditnu liniju kojom će se omogućiti trgovinskim lancima da plate proizvode domaćim proizvođačima u roku od 15 dana

• Povoljni krediti za nabavku obrtnih sredstava registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima, i ribarima. Krediti će se odobravati do maksimalnog iznosa od 20.000 eura, uz kamatu 1,5 odsto, rok otplate do dvije godine i grejs period do jedne godine

• Za korisnike ovih kredita Vlada će platiti kamatu u grejs periodu za šta će biti obezbijeđeno oko 150.000 eura

• Avansna isplata 80 odsto ukupne podrške za premije po grlu u govedarstvu, ovčarstvu kozarstvu i svinjarstvu, i po hektaru obradive površine na osnovu spiskova za isplatu iz 2019. godine i podataka u relevantnim registrima ministarstva

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Marko
Gost
Marko

A sta je sa firmom Plodovi? Zasto ona ne otkupljuje viskove.

Anonimni777
Gost
Anonimni777

Domaci proizvodjaci treba vise da vode racuna da proizvedu zdrav proizvod,organski,koliko vidim sve manje je toga.

Tttds
Gost
Tttds

Gledam juce u Voli(domaca firma), novu DOMACU cokoladu koji radi firma iz Podgorice. Obradovah se i krenuo da kupim. Vidim cijena 1.40 Eur, dosta skuplja od ostalih mlijecnih. Onda vidjeh sastav palmino ulje i soja, znaci nizi rang kvaliteta. E ko ce to kupiti, najozbiljnije. Da je makar cista cokolada… I jos su je bezobrazno nazvali Montenegrina. Ne ide joj… Više »

Komšo
Gost
Komšo

Bez čokolade se može. Nije ovđe riječ o slatkišima, već o poljoprivredi i proizvodima iz tog resora, a naši domaći proizvodi iz tog ranga su i ukusniji i zdraviji i bolji od uvoznih.

Send this to a friend