Ekonomija

Donesena odluka o Energetskom bilansu, usvojena informacija o projektu 1000+…

U skladu sa Zakonom o energetici, Vlada je na današnjoj sjednici donijela Odluku o Energetskom bilansu Crne Gore za 2020. godinu.

“Energetski bilans se sastoji od: 1) bilansa električne energije, 2) bilansa uglja, 3) bilansa nafte, naftnih derivata i biogoriva, 4) bilansa prirodnog gasa i bilansa toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu. Energetskim bilansom je u narednoj godini, između ostalog, planirana bruto potrošnja električne energije od 3.615,3 GWh, što je približno procjeni ostvarenja u 2019. godini, a pokriva se proizvodnjom iz sopstvenih izvora – 3.454,0 GWh i saldom (uvoz/izvoz) – 161,3 GWh. U tom kontektu, ističe se da je učešće električne energije iz hidroelektrana u ukupnoj planiranoj proizvodnji električne energije u 2020. godini 52,78 odsto, odnosno 1.823,0 GWh, termoelektrane 38,13 odsto, odnosno 1.317,0 GWh, vjetroelektrana 9,03 odsto, odnosno 312,0 GWh i solarnih elektrana 0,06 odsto, odnosno 2,0 GWh”, objašnjavaju iz Vlade.

Proizvodnja električne energije iz malih hidroelektrana i vjetroelektrana se iz godine u godinu povećava ulaskom u pogon novih proizvodnih objekata, čime se postigao cilj diversifikacije izvora kao i smanjenje deficita električne energije.

Projekat 1000+

Usvojena je Inovirana informacija o zaključenju Ugovora o izmjenama Okvirnog ugovora o zajmu, sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), za realizaciju nastavka Projekta „Socijalno stanovanje za osobe s niskim primanjima – Projekat 1000+“ faza IV i prihvaćen predloženi tekst Ugovora.

Trenutno je u toku realizacija treće faze Projekta, pri čemu je, do sada, stambeno pitanje riješilo 376 domaćinstava, odnosno oko 910 građana. Imajući u vidu da je Zakonom o budžetu Crne Gore za 2019. godinu predviđeno kreditno zaduženje u iznosu od 10 miliona eura za implementaciju Projekta 1.000 plus, sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, razgovaralo se o mogućnosti nastavka Projekta, kroz fazu IV. Administrativn savjet CEB-a odobrio je podnijetu aplikaciju i dao saglasnost na Ugovor o izmjenama Okvirnog ugovora o zajmu.

Kako ističu, ukupna vrijednost nastavka Projekta procijenjena je na 20 miliona eura, od čega bi, kao i u slučaju prethodnih faza, 50 odsto bilo finansirano od strane Države, kroz kreditni aranžman sa CEB-om, 50 odsto od strane komercijalnih banaka i učešćem građana do pet odsto vrijednosti nepokretnosti.

“Tokom realizacije treće faze Projekta, do sada su odobreni krediti u iznosu 18.530.967,38 eura, od čega sredstva iz kreditnog aranžmana iznose 9.778.657,59 eura, dok su komercijalne banke finansirale Projekat u iznosu od 8.752.309,79 eura”, dodaju oni.

Projekat intenzivne revitalizacije elektrodistributivne mreže

Usvojena je Informacija o realizaciji Projekta intenzivne revitalizacije elektrodistributivne mreže. U diskusiji je ocijenjeno da je Realizacija projekta revitalizacije sedam dalekovoda jedna od značajnih aktivnosti CEDIS-a tokom 2019. godine.

“U Informaciji se navodi da je CEDIS krajem prošle godine, nakon sprovedenog tenderskog postupka, donio Odluku o izboru najpovoljnije ponude na osnovu koje je zaključen Ugovor za izvođenje radova u okviru Projekta revitalizacije 10 kV i 0,4 kV elektoenergetske mreže sa Konzorcijumom kojeg čine „Mezon” d.o.o. Danilovgrad, „Electro Team” d.o.o. Budva i „Ramel” d.o.o. Nikšić. U pitanju je okvirni sporazum u trajanju od dvije godine”, navode iz Vlade.

Ukupna vrijednost predviđenih radova za vrijeme trajanja okvirnog sporazuma, sa uračunatim PDV-om, iznosi 22,4 miliona  eura.

Donijeta odluka o godišnjem planu zvanične statistike za 2020. godinu

Vlada je donijela Odluku o godišnjem planu zvanične statistike za 2020. godinu. Planom je predviđena realizacija 211 statističkih aktivnosti.

“Od ukupnog broja planiranih statističkih aktivnosti 168 (ili 80 odsto) će realizovati Uprava za statistiku, kao glavni nosilac i diseminator statističkih podataka, dok će 43 (ili 20 odsto) planirane aktivnosti realizovati drugi proizvođači zvanične statistike. Oblast zvanične statistike podijeljena je u četiri domena: Demografija i socijalne statistike (57 aktivnosti); Ekonomske statistike (75 aktivnosti); Sektorske statistike i Životna sredina i višedomenske statistike (8 aktivnosti). Predlog planiranih sredstava u budžetu Crne Gore radi realizacije Godišnjeg plana zvanične statistike za 2020. godinu iznosi 2,95 miliona eura”, navode iz Vlade.

Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima na realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti poljoprivrede, za period jul – decembar 2019. godine, kao i Informaciju o aktivnostima u oblasti koncesija za korišćenje voda i šuma.

Energetska efikasnost u javnim zgradama

Vlada je usvojila Informaciju o zaključenju Ugovora o kreditu i Ugovora o grantu, između Njemačke razvojne banke (KfW) i Vlade Crne Gore za Program energetske efikasnosti u javnim zgradama – faza III. Za realizaciju treće faze Programa obezbijeđen je kredit KfW banke u iznosu od 45 miliona eura. Takođe, obezbijeđen je i grant od strane Evropske komisije, preko Regionalnog fonda za energetsku efikasnost, kroz Western Balkan Investment Framework (WBIF) u iznosu od 4,79 miliona eura.

Radovi na desnom rukavcu Bojane

Usvojena je i Informacija o obezbjeđenju uslova za nastavak radova na desnom rukavcu rijeke Bojane. Radovi na uklanjanju materijala radi povećanja protočnosti korita otpočeli su u junu 2018. godine i do kraja 2018. godine izvađeno je oko 170.000 m³ materijala i pročišćeno korito u dužini od oko dva kilometra.

“U 2019. godini radovi se izvode na ušću desnog rukavca i do sada je sa ušća izvađeno oko 120.000 m³ materijala i pročišćeno oko 500 metara korita. Imajući u vidu posljedice procesa prirodne erozije plaža, dio izvađenog materijala iskorišćen je za osvježavanje plaže na Adi Bojani. Do sada je revitalizovana i proširena plaža u dužini od 600 metara, čime se dobilo oko 30 000 m² plaže, koja je tokom zadnjih 20 godina erodirala. S obzirom na to da je potrebno izvesti čišćenje desnog rukavca u dužini još oko 1.000 m, usvojen je zaključak kojim je obezbijeđeno dodatnih 300.000 eura za nastavak ovog posla”, napominju iz Vlade.

Utvrđen je i Predlog zakona o uređenju tržišta u ribarstvu i akvakulturi i Predlog zakona o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi.

“Novim zakonima stvara se osnov za obezbjeđivanje efikasnog funkcionisanja tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, uređuju se uslovi za označavanje proizvoda koji se stavljaju na tržište i jačanje konkurentnosti proizvođača, kroz formiranje organizacija proizvođača, uz adekvatnu kontrolu tržišta. Zakonski se definišu i način i uslovi dodjele državne pomoć koja se bazira na podršci iz nacionalnog budžeta i budžeta lokalnih samouprava”, saopštili su oni.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prevozu opasnih materija, kojim se nastavlja normativno uređenje i unapređenje ove djelatnosti, kao dijela sistema bezbjednosti, čime se, kako je konstatovano u raspravi, pojačava odgovornost svih subjekata u prevozu opasnih materija i stvaraju pretpostavke za njihovo neposredno angažovanjeo u svim uslovima.

Send this to a friend