Ekonomija ODLUKA SUDA U STRAZBURU U KORIST TIVĆANINA OTVORILA PANDORINU KUTIJU

Država se više neće moći knjižiti na privatne ponte

FOTO: Ilustracija

Dosadašnja praksa crnogorskih sudova da državi dozvoljava upis vlasništva na imovini u zoni morskog dobra po sili zakona, sudeći prema ocjeni Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu (ESZLJP), moraće da se mijenja, piše Pobjeda.

Stav da se na taj način povređuje pravo na svojinu, sud je zauzeo u predmetu Nešić protiv Crne Gore čime je stavljena tačka na višegodišnji spor koji je pokrenula država radi upisa prava svojine na ponti u Krašićima, koja je bila u vlasništvu Ilije Nešića.

Država se, na osnovu pravosnažnih presuda, upisala kao vlasnik bez davanja naknade i sprovođenja eksproprijacije, dok je Nešiću u posebnom postupku ustanovljeno pravo korišćenja.

Nešić je 1980. godine od Antuna Petrovića kupio sporno zemljište u Krašićima na lokaciji Gonja, neposredno uz more na kom je dobio odobrenje za izgradnju stambene zgrade. On je, kako se navodi u sudskim spisima, od kupljenih 700 kvadrata, ogradio oko 430 kvadrata oko svojih objekata, ne želeći da narušava korišćenje lokalnog puta.

Bivši vlasnik Petrović je potvrdio da je ovo zemljište bilo u vlasništvu njegovog djeda, te da u vrijeme prodaje Nešiću nije bilo morskog dobra.

U postupku je utvrđeno da je riječ o ponti dužine 40 i širine oko pet metara na samoj obali mora. Nešić je naveo da je on sam betonirao tu pontu 80-ih godina, te da je na nekim djelovima napravio zelenu površinu ukazujući da je pristup omogućen svima, kao da je riječ o javnoj plaži.

CRNOGORSKE PRESUDE

Stav kotorskog Osnovnog suda, koji je presudu donio decembra 2014. godine, je da je pravo svojine na imovini kupljenoj prije 40 godina Nešiću prestalo formiranjem granica morskog dobra, čime je ona prešla u državnu svojinu, potvrdile su sve domaće sudske instance, jer prema našim propisima morska obala ne može biti u privatnoj svojini.

Da je ponta u vlasništvu države, potvrdio je i Viši sud septembra 2015. godine, ali je preinačio dio kojim je Nešiću bilo naloženo da preda imovinu, uz obrazloženje da on ima pravo da koristi morsko dobro u skladu sa prostornim i urbanističkim planom „sve do njegovog izuzimanja“, odnosno do postupka eksproprijacije, te da nije dužan da sa JP Morsko dobro zaključi ugovor o korišćenju imajući u vidu da je imovinu stekao na zakonit način.

“Stečena prava se u savremenim sistemima vladavine prava moraju poštovati, a ista su garantovana članom 1. Protokola uz Konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koje je garantovano i Ustavom, zbog čega je po nalaženju ovog suda neosnovan zahtjev tužioca za predaju spornih nepokretnosti u posjed”, navodi se u odluci Višeg suda koju je kasnije potvrdio i Vrhovni sud Crne Gore decembra 2015, dok im je odbijena ustavna žalba oktobra 2017. godine.

PRESUDA EVROPSKOG SUDA

Upravo povredu ovog člana Konvencije konstatovao je sud u Strazburu navodeći da svako miješanje u mirno uživanje imovine mora biti zakonito, te da pravni principi na kojima se zasniva oduzimanje imovine moraju biti dovoljno dostupni, precizni i predvidljivi u primjeni.

U presudi se navodi da je podnosilac predstavke bio zakonit vlasnik zemljišta dok domaći sudovi nijesu presudili u korist države, te da to što Nešić ima pravo korišćenja ne mijenja činjenicu da mu je imovina oduzeta.

Sud konstatuje da su prema Ustavu Crne Gore prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi svojina države, što predviđaju i Zakon o državnoj imovini iz 2009. godine i Zakon o morskom dobru iz 1992.

Time je postojala zakonska osnova u crnogorskom pravu da država postane vlasnik spornog zemljišta, stoji u odluci, ali se napominje da pravo svojine može biti ograničeno samo u zamjenu za pravičnu naknadu, koje u ovom slučaju nije bilo.

Prigovor „ratione temporis” koji je dala zastupnica države pred Evropskim sudom Valentina Pavličić, navodeći da je Zakon o morskom dobru kojim imovina u ovoj zoni prelazi u državnu stupio na snagu 1992. godine, 12 godina prije nego je Crna Gora postala potpisnica Konvencije, sud nije prihvatio, jer je Nešić svoje pravo izgubio nakon sprovedenog sudskog postupka, odnosno nakon stupanja Konvencije na snagu.

Imajući u vidu navode zastupnice da bi Nešić u postupku eksproprijacije imao pravo na pravičnu naknadu, sudu je ostalo nejasno šta zapravo znači eksproprijacija u ovom kontekstu, jer to pitanje nije precizirano Zakonom o morskom dobru.

“Stoga je nejasno da li će i kada formalna eksproprijacija biti izvršena. Nadalje, nejasno je u ovom konkretnom slučaju u odnosu na koga bi ta eksproprijacija bila preduzeta, s obzirom da podnosilac predstavke više nije vlasnik predmetnog zemljišta”, navodi se u odluci ESLJP.

LOŠE TUMAČENJE ZAKONA

Na pitanje Pobjede da li je ova presuda rezultat neodgovarajućih zakona ili neodgovarajuće sudske prakse, Pavličić odgovara da se na osnovu zaključka suda da miješanje u imovinska prava Nešiću nije bilo u skladu sa zakonom, može ocijeniti da su tumačenje i primjena domaćih zakona dovela do ove povrede.

Naglašava i da su pojedine odredbe Zakona o morskom dobru djelimično ocijenjene kao nepotpune i to u dijelu koji se odnosi na pravila eksproprijacije u ovoj zoni.

Pavličić navodi da postoje značajne razlike u pojedinačnim predmetima koji se oko ovog pitanja vode pred domaćim sudovima, te da je još rano govoriti o potencijalnim pravnim posljedicama ovakve presude.

“Presude Evropskog suda su dobar putokaz koje reforme moraju biti preduzete kako bi se crnogorski pravni sistem dodatno unaprijedio. Svaka presuda koja otvara nova pitanja i ukazuje na odgovore jeste korak naprijed koji kao društvo moramo da napravimo na putu evroatlantskih integracija. Sa tog aspekta, pravne posljedice ovog predmeta će svakako biti pozitivne, bez obzira na to da li će one iziskivati određenu promjenu u dosadašnjoj praksi domaćih sudova ili moguće i određene finansijske izdatke”, kazala je Pavličić dodajući da se standardi o zaštiti prava svojine ukazani presudom moraju u cjelosti ispoštovati.

Ona je navela da građani moraju znati svoja prava i dobiti adekvatnu zaštitu, zbog čega je dužnost sudova da analiziraju ovu presudu i praksu usaglase sa stanovištima Evropskog suda.

Odgovarajući na pitanje Pobjede da li će biti potrebno mijenjati zakone, Pavličić je kazala da eventualna izmjena zakona o morskom dobru zahtijeva uključenost više faktora navodeći da bi pitanje tumačenja, primjene i usklađenosti ovog zakona sa ostali, mogla biti tema prilikom izvršenja ove presude.

Ovaj spor državu će koštati 5,4 hiljada eura koliko je Nešiću dosuđeno za troškove sudskih postupaka, imajući u vidu da nije tražio naknadu štete, a presuda će biti pravo-snažna 9. septembra ove godine.

Nešićev advokat Zoran Miljanić za Pobjedu navodi da je ovakvom odlukom ESZUP u cjelini potvrdio njihovo pravno shvatanje koje su bezuspješno pokušavali da nametnu kao relevantno pred domaćim sudovima.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Corsica
Gost
Corsica

Cestitam Nesicu, probali otimaci ali ne ide,uskoro I ja dobijam presudu protiv lopova U Strazburu takodje

Svjefol
Gost
Svjefol

Naravno da je propis, oko prenosa vladnistva na drzavu, u zoni korslog dobra, neustavan. Drzava moze da ogranici koriscenje imovine, ili da izvrsi eksproprijaciju, ali nikako i da uknjizi imovinu na sebe

Primorac
Gost
Primorac

Konacno da se procita lijepa vijest i da se vidi kako nase Pravosudje tumaci i sprovodi Zakone. Drago mi je cuti i vidjeti da i nad popom ima pop. Kod nas postoji Zakon koji je vrlo jasan i koji govori da vlasnistvo u zoni morskog dobra moze biti privatna svojina ako za to postoji valjana dokumentacija, ali ga nase ustanove… Više »

Maxim.
Gost
Maxim.

Konačno ces moci staviti lance i katance na pontu. Blago ti u pamet. Ti si Bokelj koliko sam ja Kinez. Bokelji nijesu stavljali ležajke i kauče po ponta,nego se na šugaman sunčali. A danas da bi zadovoljili želje svojih gosti iz apartmana, sve komsije bi protjerali da uzmu 100e .

Djuro
Gost
Djuro

Ja ne branim nikome na pontu da dodje ali se zna cija je i cija je barka tu vezana..

H2O
Gost
H2O

Odje je u pitanju konkretan slucaj gdje se jasno navodi da je Nesic kupio zemljiste sve do mora. A ovi po Dobroti, Ljutoj i sl nek dokazu da, kad su kupovali kuce, kupili i pontu……E pa nisu kupili pontu, mogu je zakupit id Morskog dobra to je sve. Sa zakonom ili ne, svi su prisvojili ponte, i nikome nista….eto neka… Više »

Maxim.
Gost
Maxim.

Vlasnici kuca u prvom redu uz more, koji imaju dokaz da je njihova parcela bila do mora naravno da ce traziti da im se vrati. ALI takvih je veoma malo. Sada ce uzurpatori obale da se osile još više a bez ikakve osnove i bez papira o svojini!

Ja licno
Gost
Ja licno

Jel ovo velika V odlucila da nadje opravdanje za svoje interese?

Bokelj
Gost
Bokelj

Ovo odluka ESZLJP predstavlja veliko olakšenje za vlasnike ponti u Boki Kotorskoj posebno na području Dobrote, Mula, Prčanja gdje su starosjedioci od svojih skromnih sredstava prije više vjekova pravili ponte za čamce koji su, bili jedino sredstvo prevoza do Kotora.

Maxim.
Gost
Maxim.

Ovdje je riječ o privatnom zemljištu koje je konfiskovano od strane države. Ako je ponta uradjena na privatnom zemljištu onda ok. Ali ponte u Dobroti,Prčanju,na Muo nijesu radjene na privatnim parcelama pa tako i nijesu privatne.

primorac
Gost
primorac

Maxime, vjerovatno si ti od skoro stanovnik primorja, pa ne znas o tome nista , osim da gledas licnu korist. Naime sve stare kuce u Dobroti, Prčanju i na Muo su imale privatne ponte jer kad su radjene kuce sa pontama, nije bilo puta. Put je napravila Austro – Ugarska pa je presjekla imanja i tako su ostale cestice zemlje… Više »

Maxim.
Gost
Maxim.

Tu sam ne brini i rodjen i živim. Jednostavno je za rijesiti . Imas papire o vlasnistvu ili nemaš. Otimanje i prisvajanje ponti ne može biti. Imaš vlasnistvo 1/1 i srecno bilo. Pohlepa nije dobra. Ti da si primorac ,nijesi sigurno. Stari Bokelji nijesu otimali ,to su gospoda.

Maxim.
Gost
Maxim.

Ovdje je potvrdjeno da je zemlja konfiskovana. Ne vidim da piše ako je kuca i parcela na 15m od mora ,da je sve do obale tog vlasnika !!!

Maxim.
Gost
Maxim.

Bokelj, vidim da si ti jedan od mnogih koji bi bez papira o svojini volio da gazduješ obalom. Nece moci. I ja bih volio da uradim pontu i da je katastar upiše na moje ime. Ali to je moguce samo uz odgovarajucu dokumentaciju. To što sam je ozidao ne znači da je moje vlasništvo,jer je nijesam zidao na svojoj parceli.… Više »

Bajica
Gost
Bajica

Naje.ali smo, tek sad ce cijelu obalu zatvorit privatnici. E moji Crnogorci, more ce opet biti nase al’ sa Brajića!
Uostalom toliko se borimo za CG da je mozda i pravicno, jer Crna Gora je i bila kontinentalna zemlja.
Mi zamislili da ” śljegnemo” kako kazu latini, i da sve bude naše u viđenom stanju.
Ćento gradi…..

Djuro
Gost
Djuro

Hahahahahahahahahahahahaha pravo svojine je neprikosnoveno, sad ce da ih ispenali cijeli zaliv na osnovu ove presude i trt

Nick
Gost
Nick

Oće kako ne! Ta odluka je neobavezajuća, radi se o preporuci. U pravu postoje izuzeci koji zbog specifičnosti lokaliteta u Boki, koja je i poseban biodiverzitet, mogu biti primijenjeni. Ako nase vlasti budu pametne zabranit ce bilo kakvu gradnju u zoni morskog dobra, a zarad osteg interesa konfiskovati sve ponte.

Djika
Gost
Djika

Aha oces konfiskovat ces dodji moju konfiskuj koju mi je pradjed platio debelo.Ne da je neces konfiskovat nego sad nece niko na nju nogu stavit a do sad ste se pozivali na morsko dobro.Vozi misko!

Send this to a friend