Đurović: Vlada da limitira maksimalne naknade članovima borda u državnim kompanijama

Upravljati nekom kompanijom ili biti član borda je vrlo odgovorna funkcija koja se ne smije olako shvatiti jer upravljačke strukture odlučuju o sudbini kompanija i trasiraju njihov razvojni put, kazao je danas potpredsjednik URE Goran Đurović reagujući na podatke iz istraživanja „Centra za demokratsku tranziciju (CDT)“, o imenovanjima u državnim kompanijama.

Đurović ističe da su Crnoj Gori potrebni ljudi koji imaju kako radno tako i životno iskustvo u vođenju kompanija.

“Činjenica je da u ovom trenutku imamo pojedince u samim upravljačkim strukturama čija biografija ne odgovara poziciji koju pokrivaju“, navodi Đurović.

Kaže da se takođe mora voditi računa i o naknadama članova borda i zato predlaže Vladi da limitira maksimalne iznose kako bi se izbjegle anomalije da oni imaju višestruko veća primanja od premijera ili ministara a nepristojno veća u odnosu na prosječne zarade građana.

“Svi u novoj vlasti moraju na svome primjeru pokazati odgovornost i racionalan pristup trošenju sredstava. Ovdje ne smijemo ići u populizam i očekivati da stručni ljudi rade za male nadoknade ili besplatno jer je to nerealno i vodi ka potencijalnoj korupciji stoga se treba uraditi jasna analiza koja bi pokazala koji su to iznosi koje država treba da prihvati i eventualne nagrade za uspješno poslovanje.  Jedini model oživljavanja posrnulih kompanija jeste uvođenje korporativnog upravljanja i jasnih i mjerljivih rezultata koji će sa sobom nositi i sankcije ali i nagrade“, ukazuje Đurović.

Potpredsjednik URE naglašava i da Crna Gora godinama kuburi sa nedostatkom kvalitetnih kadrova i da nemamo prostora kadrirati ljude shodno njihovoj partijskoj pripadnosti a zanemarivati njihovu stručnost.

“Ovo je bila velika mana bivše vlasti jer su slijepo imenovali svoje kadrove a zanemarivali sve druge koji ne misle ili ne glasaju kao oni. Narod u Crnoj Gori želi da vidi diskontinuitet od takve politike a to zahtijeva da nova većina pokaže širinu i prihvati sve stručne pojedince ma kako se oni izjašnjavali i glasali“, kaže Đurović.

Zaključuje da je ovo istraživanje CDT-a još jednom pokazalo važnu  i korektivnu ulogu u društvu koje imaju NVO i ohrabrio ih da nastave svoj rad jer, smatra Đurović, kritika je nekada mnogo značajnija od pohvale.