Hrapović i Radunović različito o platama u zdravstvu, neizvjesno kad će biti povećane

Na današnjem konsultativnom saslušanju pred članovima skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje ministara zdravlja i finansija Kenana Hrapovića i Darka Radunovića raspravljalo se o mogućem povećanju zarada zaposlenih u zdravstvu. Hrapović tvrdi da je povećanje plata zdravstvenim radnicima izvjesno, ali se sa tim nije u potpunosti složio Radunović. Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša je ministrima saopštio da će ukoliko ne bude bilo dugo očekivanog povećanja zarada još više ljekara napustiti crnogorski zdravstveni sistem. Ukoliko ne bude povišica plata za medicinski kadar, po riječima predsjednice Sindikata doktora medicine rada Milene Popović Samardžić, trošiće se još više novca za liječenja pacijenata u inostranstvu.

“Od trenutka stupanja na dužnost snažno podržavam povećanje plata. Podsjetiću da je period za nama bio period fiskalne konsolidacije što je onemogućilo povećanje plata u javnom sektoru. Fiskalna konsolidacija je gotovo za nama i u pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i mogu reći da je povećanje plata gotovo izvjesno”, rekao je Hrapović i dodao da je bolji standard zaposlenih u vrhu prioriteta.

On tvrdi i da je Vlada uradila dosta na povećanju standarda medicinskim radnicima.

“Podsjeticu da je od decembra 2016. do 2019. Vlada obezbijedila 167 stambenih jedinica i za to izdvojila 1,5 miliona eura. Vlada će sjutra razmatrati Aneks sporazuma za obezbjeđivanje još 1,5 miliona eura za dodatne stanove, kazao je Hrapović.

Ministar zdravlja je naveo i da se preko 400 ljekara iz Crne Gore nalazi na specijalizaciji, te da država za to izdvaja oko tri miliona eura.

Međutim, ministar finansija Darko Radunović je jasno saopštio da su procenti za povećanje plata suviše visoki i nerealni.

“Period fiskalne konsolidacije je još uvijek u toku i završiće se tek 2020.godine. Vrlo je teško parcijalno posmatrati i povećavati plate, iako sam ja saglasan da ljekari koji rade posebno važan posao zaslužuju veće plate. To jesu opravdani zahtjevi ali se plašim da su u obimu i iščekivanjima sindikata nerealni, da je to procentualno povećanje za koje nisam siguran da ćemo moći da prihvatimo“, pojasnio je Radunović.

On se nije složio sa konstatacijom Hrapovića da je povećanje plata izvjesno.

“Ali, pred nama su pregovori i razgovaramo u pravo vrijeme jer pravimo budžet za 2020. godinu. Naći mjeru je posao koji predstoji. Ja se ne bih složio da je izvjesno. To će biti kada utvrdimo sve prijedloge ministarstava zdravlja, finansija i kada prijedlog prođe parlament”, poručio je Radunović.

Predsjednik Ljekarske komore Crne Gore Aleksandar Mugoša tvrdi da su crnogorski političari kreirali ambijent u kojem ljekari nemaju normalne uslove za život i rad, te da je na njima to i da poprave. On je naglasio da ljekari u Crnoj Gori imaju najgore uslove za rad, najmanje plate, “i kada neko radi u takvom ambijentu kakve rezultate očekujete od nas?”

Prema njegovim riječima najgore je što su ljekari u Crnoj Gori za sve krivi.

“Medijski pritisci i verbalni i fizički napadi građana, ambijent su u kojem mi živimo i radimo. A moram napomenuti, da naši ljekari sa lošijim uslovima i manjim platama postižu iste rezultate kao naše kolege u Sloveniji i Njemačkoj, a plate su tri do pet puta manje. Ne zatvarajte ovo pitanje dok se konačno ne riješi nazovite to kako hoćete ali donesite rješenje, ili da idemo svi za Njemačku”, upozorio je Mugoša.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore Milena Popović Samardžić rekla je da ukoliko Ministarstvo finansija nema novca za povećanje plata, onda će država dati mnogo više na liječenje pacijenata u inostranstvu.

“Ako mi ne možemo da obezbijedimo 15 do 20 miliona eura za povećanje plata od 300 eura neto, onda se pripremite da izdvojite 50 miliona ili više za liječenje sa strane i za dovođenje doktora sa strane. Svi mladi doktori uče njemački jezik“, poručila je ona ministrima.

Predsjednik Odbora Suad Numanović konstatovao je da je zdravstveni sistem jedan od najkompleksnijih društvenih sistema i da kvalitetno planiranje mora uzeti u obzir sve aspekte njegovog razvoja, s posebnim osvrtom na održivost, stabilnost i racionalnost sistema, efikasnost i efektivnost, kvalitet i bezbjednost zdravstvene zaštite na svim nivoima.

Naglasio je da je obezbjeđivanje dostupne i sveobuhvatne zdravstvene zaštite prioritetni cilj zdravstvene politike Crne Gore. Takođe, naveo je da je važno ulagati u razvoj i jačanje kadrova u zdravstvu da bi se postiglo ostvarenje cilja kojem težimo, a to je da imamo zdravo društvo kojem je dostupna pristupačna, integrisana i kvalitetna zdravstvena zaštita. Neophodno je ulagati u kadrovske kapacitete kroz obezbjeđivanje boljeg životnog standarda, kroz povećanje zarada zdravstvenim radnicima i rješavanje stambenih pitanja zaposlenih, konstantno stručno usavršavanje, nadogradnju znanja i prakse, obezbjeđivanje optimalnih uslova za rad za sve zaposlene, kroz rekonstrukciju i modernizaciju objekata i nabavku medicinske opreme i slično.

Na poziv Odbora sjednici su pored Hrapovića i Radunovića, prisustvovali Sead Čirgić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, dr Aleksandar Mugoša, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, dr Milena Popović Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore, dr Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore i dr Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore.

Takođe, sjednici Odbora su prisustvovali i: Milica Škiljević, generalna direktorica Direktorata za ekonomiku i projekte u zdravstvu, Bojan Paunović, v.d. generalnog direktora Direktorata za državni budžet i dr Žanka Cerović, potpredsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore.

Kao zainteresovani poslanici, sjednici su prisustvovali poslanik Raško Konjević i poslanica Branka Bošnjak.

Prema posljednjim zvaničnim podacima MONSTAT-a u Crnoj Gori u sektoru zdravsta je 12748 zaposlenih i njihova prosječna zarada u avgustu je iznosila 564 eura. Prosječna zarada u avgustu na nivou Crne Gore iznosila je 517 eura.

A.O.