Investitori iz NATO država uložili oko 400 miliona eura

Pojava korona virusa usporila je, ali nije zaustavila priliv stranih direktnih investicija u Crnoj Gori. Za četiri mjeseca ove godine u Crnu Goru su se slila 282 miliona eura. Ako tome dodamo i da je tokom prošle godine priliv stranih investicija iznosio 778 miliona, dolazimo do podatka da se u našu državu za 16 mjeseci uložilo više od milijardu eura. Zbirno posmatrano, najviše novca su uložile NATO države i to oko 400 miliona.

Za 12 mjeseci prošle i četiri mjeseca ove godine, prvo mjesto u investicijama u Crnoj Gori ubjedljivo drži Rusija.

Rusi su za 16 mjeseci u našu državu uložili 95 miliona i to dominatno u domaća preduzeća, ali i u sektor prodaje nepokretnosti.

Na drugom mjestu našla se Kina. Zanimljivo, priliva SDI od Kineza protekle godine nije bilo, dok je za četiri mjeseca ove godine investirano 70 miliona eura. Koliko novca i u koji sektor je Kina uložila ostaje nepoznanica jer su podatke označili kao povjerljive.

Švajcarska je ovog puta zauzela treće mjesto. Najviše novca Švajcarci su uložili u interkompanijski dug, što predstavlja ulaganja koja ne povećavaju osnovni kapital.

Priliv stranih direktnih investicija iz Mađarske je iznosio 54,5 miliona, Ujedinjenih arapskih emirata 54, a Srbije 44 miliona eura.

Ulaganja iz Italije i Njemačke iznosila su po 43 miliona, zatim slijedi Holandija sa 40 miliona eura investicija, a na desetom mjestu je Turska sa 39 miliona eura.

Kada su u pitanju države regiona, Srbija je najviše novca (44 miliona) investirala u Crnu Goru za 16 mjeseci.

Zanimljivo, iz Bosne i Hercegovinu u našu državu se slilo 35 miliona eura, a iz Hrvatske 17 miliona eura.

Sa Kosova je priliv iznosio 10 miliona eura, a iz Albanije 4,7 miliona eura.

Najmanje novca uloženo je iz Sjeverne Makedonije i to svega 634.000 eura.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore, za 12 mjeseci 2019. godine iz naše države se odlilo nešto više od 400 miliona eura. Kada su u pitanju četiri mjeseca ove godine, iz države se odlio 101 milion eura.

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u aprilu je iznosila 180,7 miliona eura, što je 78,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

“Ukupan priliv stranih direktnih investicija porastao je 31,9 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat povećanja priliva od interkompanijskog duga”, navodi se u Biltenu CBCG.