Maršalov plan ne obuhvata socijalno ugrožene stanovnike Crne Gore, kojima je pomoć prijeko potrebna, smatra Marina Medojević, predsjednica Fondacije Banka hrane obraćajući se u ime volonerskog tima te organizacije.
“U Maršalovom planu se govori o preraspodjeli budžetskih sredstava, a ne o stvaranju nove vrijednosti. Nema novih radnih mjesta u privredi, nema povećanja izvoza ali ima najave povećanja plata onima koji rade u državi a koje plaća svaki stanovnik Crne Gore. Upoznati smo da je državni aparat preopterećen zaposlenima, da je odavno morao biti manji, te da je država najveći poslodavac , što dovoljno govori o našoj ekonomiji. Posebna je tema ko se i na koji način mogao zaposliti u državnoj upravi”, navodi se u saopštenju.
Medojević kaže da se u Maršalovim planu pominju poreske stope ali ni riječi nema o smanjenju ili nultoj stopi poreza na dječiju hranu, pelene, odjeću i obuću, za šta se Banka hrane zalaže deset godina.
Podsjeća da svaka treća porodica sa djecom mlađom od šest godina ne može da priušti osnovne proizvode za bebe i djecu, dok jedna trećina porodica sa djecom od šest do 18 godina ne može da priušti odjeću i obuću djeci, kaže izvještaj UN za Crnu Goru.
“Ne pominje se u Maršalovom planu ni ukidanje poreza na donaciju hrane kao mjeru stimulisanja dobročinstva, smanjenja siromaštva i bacanja hrane. Monstat je zabilježio nastavak negativnog prirodnog priraštaja koji je počeo 2020.godine. Da li to brine kreatore Maršalovog plana, imaju li plan kako pomoći ugroženim porodicama ?”
Iz Banke hrane navode i da nema najave prioritetnog zapošljavanja u stalni radni odnos jednog člana domaćinstva iz socijalno ugroženih porodica, kao mjere umanjenja siromaštva i raslojavanja, ni riječi nema o Strategiji za borbu protiv siromaštva i rasipanja hrane.
Takođe, navode, ne pominje se dječiji dodatak za svu djecu iz socijalno ugroženih poridica, nezavisno jesu njihovi roditelji korisnici socijalne pomoći.
“Ta djeca nemaju besplatnu užinu u školi, prevoz, knjige u srednjoj školi, školski probor, tablet, internet, za šta se mi zalažemo više od deceniju. Limitiran je dječiji dodatak korisnika socijalne pomoći( koja je neprihvatljivo niska, zadnje povećanje je iznosilo od 80 centi do euro ipo; za četvoročlanu porodicu iznosi 118 eura ), na četvoro djece u porodici . Je li peto, šesto dijete zaslužilo dječiji dodatak? Stipendije za djecu koja dolaze iz porodica koje su pogođene nemaštinom, kao mjera umanjenja sve evidentnijih socijalnih razlika među djecom i sprečavanja nasleđivanja siromaštva , ne zaokuplja pažnju kreatora Maršalovog plana”, kažu u saopštenju.
Iz Banke hrane navode da dugogodišnji nezaposleni koji čame decenijama na zavodu za nezaposlene, ne svojom voljom, nemaju nikakvu podršku sistema.
“Oni su nevidljivi za Maršalov plan kao i ostala nezaposlena lica, kojih ima zvanično skoro 54 000.Država nema evidenciju o ukupnom broju nezaposlenih osoba u Crnoj Gori, niti mjere kako im pomoć da budu aktivni stvaraoci društva.Šta kaže Maršalov plan za njih, ne znamo.Transparentnost i sveobuhvatnost su problemi ovog plana, očigledno”, zaključuje Medojević u ime svog tima.
Kaže i da se penzioneri Crnoj Gori smatraju najugroženijim u Evropi.
“Nemaju pomoći u plaćanju kirije kao uostalom ni ostali socijalno ugroženi građani. Oni uglavnom koriste lijekove koji su na pozitivnoj listi Fonda zdravstva, jer za ostale novca nemaju. Njihovo zdravlje zbog toga trpi kao i zbog lošeg kvaliteta ishrane koji prati sve socijalno ugrožene. Ove probleme Maršalov plana ne smatra važnim?”, pitaju iz Fondacije.
Smatraju da bi socijalni karton, ukoliko bi se koristio kako treba, dao pravu sliku siromaštva u Crnoj Gori, kao i da bi država morala da utvrdi realan iznos prihoda u porodici, koji bi predstavljao osnov za ostvarivanje prava iz sistema socijalne zaštite za sve građane koji žive u Crnoj Gori.
“S obzirom da su nam premijer i Ministar socijalnog staranja najavljivali godinu socijalne pravde moram ih podsjetiti da zemlja socijalne pravde za koju se Ustavom Crna Gora predstavlja, u fokus stavlja najugroženije, pogotovo u situacijama kao što je pandemija. Na osnovu saznanja ko su ugroženi, kroz pametne mjere koje će im pomoći da ne budu korisnici, već da budu dio društva kao i svi ostali”, zaključuje Medojević.
ovog plana, očigledno.
Penzioneri u Crnoj Gori se smatraju najugroženijim u Evropi. Nemaju pomoći u plaćanju kirije kao uostalom ni ostali socijalno ugroženi građani. Oni uglavnom koriste lijekove koji su na pozitivnoj listi Fonda zdravstva jer za ostale novca nemaju. Njihovo zdravlje zbog toga trpi kao i zbog lošeg kvaliteta ishrane koji prati sve socijalno ugrožene. Ove probleme Maršalov plana ne smatra važnim?
Socijalni karton, ukoliko bi se koristio kako treba, bi dao pravu sliku siromaštva u Crnoj Gori. Država bi morala da utvrdi realan iznos prihoda u porodici, koji bi predstavljao osnov za ostvarivanje prava iz sistema socijalne zaštite za sve građane koji žive u Crnoj Gori.
Obzirom da su nam premijer i Ministar socijalnog staranja najavljivali godinu socijalne pravde. moram ih podsjetiti da zemlja socijalne pravde za koju se Ustavom Crna Gora predstavlja, u fokus stavlja najugroženije, pogotovo u situacijama kao što je pandemija. Na osnovu saznanja ko su ugroženi, kroz pametne mjere koje će im pomoći da ne budu korisnici, već da budu dio društva kao i svi ostali.
Srdačan pozdrav
Volonterski tim Banke hrane Crne Gore
