Ekonomija

Janjušević: Ekološka rekonstrukcija je glavno pitanje energetske egzistencije naše države

Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja AD Pljevlja Dušan Janjušević u obraćanju na konferenciji za medije organizovanoj povodom Dana rudara Crne Gore i Dana Društva, čestitao je svim rudarima praznik, a zaposlenim u RUP i 69. godinu rada i uspješnog poslovanja kompanije.

“Želim da iskoristim ovu priliku da posebno pozdravim sve generacije pljevaljskih rudara koji su svojim neumornim radom stvorili rudnik onakvim kakvim ga danas imamo, a imamo jednu uspješnu kompaniju koja služi na ponos Crnoj Gori i naravno našem gradu”,  kazao je Janjušević.

On je dodao da je kompanija ogromnim naporima, istrajnošću i posvećenošću poslu vrijednih rudara uspjela da pobjedi sve izazove sa kojima se suočila u prethodnom periodu, a prvenstveno pandemiju korona virusa koja je vrlo često uticala na sam proces proizvodnje u rudniku.

“I pored toga, uspjeli smo isporučiti potrebne količine uglja za TE, a prodaju za tržište široke potrošnje uvećali smo za čak 72 odsto u odnosu na prošlu godinu”, naveo je Janjušević.

Kao društveno odgovorna kompanija nastavili smo da na sve načine pomažemo lokalnu zajednicu, i to kroz razne vrste pomoći sportskim klubovima, prosvjetnoj zajednici, nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama, zdravstvenom sistemu, kao i svim drugim činiocima društvenog života našeg grada, kazao je Janjušević, napominjući da je RUP u 2021. godini opređelio preko 100.000 eura za sport u Pljevljima, odnosno 10.000 više nego što je bilo predviđeno budžetom za ovu godinu. Takođe, odgovornost pokazujemo i kroz sanaciju ekoloških problema, na koje ćemo u narednom periodu obratiti posebnu pažnju

Odgovarajući na interesovanje medija Janjušević je ukazao na činjenicu da je Odbor direktora Društva formirao komisije koje detaljno analiziraju donacije, sponzorstva i pomoći iz prethodnih godina, te da je dosadašnjom radom utvrđeno da je u 2014. godini Odbor diretora ukupno dao 409.000 eura za sponzorstva, donacije i pomoći.

“Od toga, 350.000 eura je dato ženskom rukometnom klubu, 15.000 Rukometnom Savezu Crne Gore, a polovina od preostalih sredstava su samo završila u opštini Pljevlja. Dakle, sve ostalo je otišlo izvan Pljevalja”,  kazao je Janjušević.

On je istakao i da su pred kompanijom veliki izazovi, koji na žalost ne zavise od zaposlenih i samog Društva.

Mi, kao odgovorno rukovodstvo ne dozvoljavamo i nećemo dozvoliti da problemi prolaze pored nas i nećemo biti nijemi posmatrači procesa od kojih život rudnika, a samim tim i život opštine Pljevlja, zavisi. Tu prije svega mislim na raznorazna sporenja koja u posljednje vrijeme možemo da čujemo, a vezana su za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane „Pljevlja“. Ekološka rekonstrukcija je nešto što je vrlo važno za opstanak naše kompanije. Ukoliko bi se odustalo od samog procesa, termoelektrana ne bi imala neki posebno dug vijek, mogla bi raditi nekih četiri, pet godina, i to bi bilo to. Međutim, glavni preduslov za pregovore sa Evropskom energetskom zajednicom upravo je ta ekološka rekonstrukcija i toplifikacija grada koja predstavlja javni interes koji bi bio jedan od aduta u pregovaračkom procesu sa Evropskom energetskom zajednicom. Zašto sve ovo govorim? Vidimo da su veliki pritisci, upravo Evropske energetske zajednice da zemlje Zapadnog Balkana i Ukrajine eleminišu tu „prljavu“ energiju iz uglja. Međutim, naša država još uvijek nije stvorila stabilan novi izvor energije, kako bi se o svemu tome moglo govoriti”,  rekao je Janjušević.

Odgovarajući na pitanja novinara, Janjušević se osvrnuo i na projekat izgradnje cementare u Pljevljima.

“U prethodnom periodu imali smo posjetu predsjednika Vlade Crne Gore i ministra finansija u Vladi, kada smo počeli i preliminarnu komunikaciju na temu cementare. Pored izvršnog direktora Lekića, i ja sam bio više puta u ministarstvu kapitalnih investicija i sastajao se sa ministrom Jakovom Milatovićem. Moram istaći da su svi zainteresovani za proizvodnju cementa, upravo iz razloga pravedne tranzicije o kojoj sam prethodno govorio. Koliko će koštati projekat zavisi od načina na koji će Vlada Crne Gore pristupiti samoj realizaciji. Projekat može da nosi i sama Vlada. Prema nekom ranijem projektu koji smo imali priliku da analiziramo, a koji je iz 2005. godine, cijena izgradnje je iznosila oko 200.000 miliona eura. Međutim postoje i drugi načini na koje bi mogao da se realizuje pomenuti projekat. Ono što je za nas važno je da Rudnik uglja Pljevlja bude dio priče, pa kako god Vlada rješavala to pitanje. RUP ima određeni kapital koji može da ponudi da bi bio strateški partner u cijeloj toj priči. Imamo obučene ljude, imamo mehanizaciju, imamo prava na koncesije, imamo energiju koja je potrebna za proizvodnju cementa, i to je naš kapital za tu buduću kompaniju. Ovo bi okvirno trebao da bude pravac, a ko će biti partner to nije na nama da odlučujemo. Lokacija postoji, ona je određena Prostornim planom, i o tome se ušlo u razgovore, ali je najbitnije da RUP bude i upravljački i tehnički dio buduće priče o proizvodnji cementa”,  zaključio je Janjušević.

 

Send this to a friend