Nacrt Strateške procjene uticaja na životnu sredinu (SPU) prevođenja voda Zete u Krupac i Slano ne spori uticaj projekta na životnu sredinu, naročito pri izgradnji brane koja će u fazi izgradnje privremeno zaustaviti proticanje rijeke Zete. Vikend novine objavljuju ključne poruke SPU, pišu Vikend novine.
MINIMALNI NEGATIVNI UTICAJ
Ključni zahtjev SPU, čija je glavna autorka geološkinja Dina Skarep, jeste da se voda Zete ne prevodi u Krupac ako joj je protok manji od šest kubnih metara vode u sekundi.
“Na osnovu ove analize, a u cilju očuvanja nizvodnih riječnih ekosistema, pejzažnih, estetskih, ali rekreativnih vrijednosti rijeke Zete smatramo da bi bilo dobro da se skretanje voda u akumulaciju Krupac može dešavati samo prilikom protoka koji su na mjestu pregrade veći od 6 m3/s. Iz pomenute analize sigurni smo da se u realnim uslovima rada ovog sistema voda neće skretati do skoro duplo većih protoka od oko 12 m3/s, ali zbog mogućih promjena u potrebama elektroenergetskog sistema odlučili smo se da ta granica bude 6 m3/s”, navodi se u obimnom Nacrtu SPU, koji je urađen na 200 strana.
Na ovaj način, kako predviđa četvoročlani autorski tim, ali i budućim optimizovanjem upravljanja sistemom omogućiće se maksimalna održivost i minimalan negativan uticaj na životnu sredinu.
IZGRADNJA BRANE
U dokumentu se vrlo decidno navode promjene životne sredine u odnosu na postojeće stanje, među kojima je najznačajnija privremeni prekid riječnog kontinuuma na Zeti zbog izgradnje brane za zahvatanje vode.
“Usljed izgradnje brane doći će do gubljenja riječnog kontinuuma i svih posljedica koje iz toga proizilaze. I na kraju negativne posljedice će pretrpjeti i živi svijet u nizvodnom dijelu toka, jer će se iz ovog dijela uklanjati dio vode usljed prevođenja u akumulaciju Krupac. Iako će u koritu uvijek biti vode usljed obaveze poštovanja ekološki prihvatljivog minimuma. Bez obzira što će se na taj način obezbijediti da korito ne bude suvo i što će i poslije prevođenja vode u koritu uvijek biti makar 6 m3/s, predstavlja samo mjeru ublažavanja, to jeste spašavanja nizvodnog toka” kažu autori SPU.
UTICAJ NA ŽIVOTNU SREDINU
Kao direktna posljedica toga desiće se uspor vode iznad brane i promjena režima tekuće vode u režim jezerskog karaktera, ali i smanjivanje proticaja u Zeti ispod vodozahvata.
Sve to imaće za posljedicu povećano punjenje akumulacija Krupac i Slano i uticaj Krupca na zonu vodoizvorišta Poklonci.
Autori procjenuju i negativan uticaj projekta na živi svijet u zoni izgradnje budućeg nasipa i protočnog vještačkog jezera.
MJERE
Autori Nacrta SPU su predložili mjere koje treba sprovesti kako bi se uticaj projekta na životnu sredinu minimalizovao.
“Da se na nasipu, duž nivoa buduće vode u vještačkom jezeru, izvrši sađenje vrba i pratećeg drveća koje i sada originalno postoji uz riječnu obalu na dijelu vodotoka gdje se planira budući nasip.
Takođe, predlaže se da se prilikom budućeg prevođenja voda u akumulaciju Krupac vodi računa da buduće jezero nema prevelika kolebanja u nivou vode, odnosno da se vodi računa da se tokom ljetnjih mjeseci, kada nema prevođenja voda u akumulaciju Krupac vodi računa o tome da jezero bude na konstantno visokom nivou, na maksimalnom vodostaju.
Autori predlažu opciju da se obezbijedi riječni kontinuum kroz izgradnju takozvane bajpas veze koja će povezivati dio toka iznad i ispod brane, kao i da se prilikom prevođenja vode u akumulaciju Krupac vodi računa o nizvodnim potrebama riječnog ekosistema i stanovništva.
UTICAJ NA KLIMU
Realizacija aktivnosti predviđenih Lokalnom studijom lokacije neće imati uticaj na klimu, imajući u vidu činjenicu da vještačke akumulacije Krupac i Slano postoje duži niz godina.
Autori na kraju, ipak, daju zeleno svijetlo za projekat, ali uz rigorozno poštovanje predloženih mjera.
“Prije svega, treba implementirati sve uslove i zahtjeve koje utvrđuju nadležni organi države Crne Gore pri izdavanju odobrenja i saglasnosti za izvođenje radova. Takođe, potrebno je sprovoditi kontinuirani inspekcijski nadzor, izraditi Planove upravljanja komunalnim otpadom i pribaviti odobrenje za skladištenje neopasnog građevinskog otpada i svu neophodnu dokumentaciju koja joj prethodi”, zaključuje se u dokumentu.
Projekat prevođenja rijeke Zete u Krupac i Slano vrijedan je 26,9 miliona eura i donijeće veći prihod HE “Perućica” do 3,5 miliona eura godišnje.
Po ovoj analizi ispade da mogu svaku rijeku u cg prrgraditi.
Krupac i Slano imaju uticaj na klimu, ljeti se iznadnjih obrazuju kisoviti oblaci, tako da je ljeti Niksic najkisovitiji grad u Crnoj Gori. Pitajte stocare koji rade sa sijenom.
Auuuu Tony
pa šta bi radili ovi oko Skadarskog jezera onda?
Ovo će neki mamin i tatin sin da se ugradi ođe, radnici neće imati koristi
Kriterijum treba da bude ne protok, nego iskljucivi uslov da je uticaj brane takav da se iznad brane nikada ne stvara akumulacija koja bi izlazila iznad prirodnog korita, pa ni jedan santimetar, osim naravno za vrijeme velikih kisa koje bi inace prouzrokavale poplavu i na uzvodnom podrucju !
Sve je ovo izborna propaganda ove vlasti,a sve preko ovog provladinog medija.To se vidi i po tome što se ova izanđala vijest i tema pominju već desetinama godina,a u ovom mediju već po drugi put u dva dana,a od svega ovoga naravno da nema ništa,kao što ništa nije ni bilo decenijama unazad,kao što ništa nije bilo ni sa davno obećanim… Više »
Pa kad toliko znaš, reci što se ovonoteze tako dugo
A kakvu korist mi, ribe i vrbe imamo od toga?
imas li kakve koristi od HE Piva i He Perucica?
Da su se takvi pitali ne bi se nikad napravile.
Zamisli da se uvozi sva struja – to bi Crnu Goru kao drzavu kostalo 100 miliona € godisnje, a meni i tebi, moja Suzana, račun bi onda bio duplo veci, pa vidi imas li kakve koristi
https://m.cdm.me/ekonomija/gradani-crne-gore-placaju-najskuplju-struju-u-regionu/
Nemamo nikakve koristi ja da ti kazem, mozda neko ima, ali obicni gradjani..
Iovako nam racuni dolaze taman kao da svi lijemo aluminijum, a ne da nam uvecaju!
Dje su ti stavke gubici na mrezi, sramota sta nam rade!
Suzana nije tvoja. Ko ti je ovaj zeno 🙉