Koje su posljedice stečaja u IBM banci: Krah neće ugroziti bankarski sistem

Invest banka Montenegro je treća banka, poslije Jugobanke i Ekos banke, koja je u posljednjih 18 godina, odnosno od osnivanja Centralne banke, otišla u stečaj. U prve dvije banke proces je davno pokrenut i okončan. Iz Centralne banke ponavljaju da se uvođenje stečaja u IBM 4. januara na sistem nije negativno odrazilo i da je on, uprkos tome i uvođenju privremenih mjera u Atlas banci, stabilan i visoko likvidan, piše Pobjeda.

<<<Centralna banka: IBM u stečaju, Atlas dokapitalizovati<<<

Iz Centralne banke su objasnili da je najbolji pokazatelj da je sistem stabilan i da deponenti imaju povjerenje u njega to što i pored uvođenja privremenih mjera u Atlas banku i stečaja u IBM nije došlo do odliva depozita, naprotiv.

“Od osnivanja Centralne banke Crne Gore nad tri banke otvoreni su stečajni postupci i to nad Jugobankom Podgorica, Ekos bankom Podgorica i sada Invest bankom Montenegro. Stečajevi nad Jugobankom i Ekos bankom su okončani, a sistem je ostao stabilan”, podsjećaju iz CBCG.

Stečajevi su okončani na različite načine.

“U Jugobanci cjelokupnu staru deviznu štednju preuzela je država, dok je u Ekos banci nakon zaključenja stečajnog postupka prema deponentima i ostalim povjeriocima ostalo neizmireno 324.105 eura”, kazali su Pobjedi iz CBCG.

Oni su podsjetili da ni Atlas banka nije jedina koja je od osnivanja vrhovne monetarne institucije “zaradila” privremenu upravu.

“Do sada je CBCG uvodila privremenu upravu u pet banaka, od kojih su privremene uprave u dvije banke završene stečajem. U dva slučaja je privremena uprava rezultirala vraćanjem banaka u redovni režim poslovanja. Za Atlas banku privremena uprava je u toku”, navode iz CBCG.

Ni u regionu, a ni svijetu, kako pokazuju podaci, nije rijetkost da banke idu u stečaj ili likvidaciju jer one kako nastaju, tako i nestaju.

U posljednjih 15 godina u Srbiji je bilo više od 20 banaka u stečaju ili likvidaciji, u Hrvatskoj 13, a u Ukrajini su za posljednjih šest godina čak 82 banke bile u procesu stečaja i likvidacije. U ovim zemljama je, zavisno od slučaja do slučaja, to imalo negativne uticaje na ekonomske indikatore. U Moldaviji je kroz gašenje tri banke zabilježen pad BDP preko pet odsto.

Iz CBCG podsjećaju da su u prethodnom periodu prepoznali pojedine ranjivosti u sistemu, ali da su, kako kažu, djelovanjem CBCG rizici izmješteni iz sistema na nivo individualnih banaka. Objašnjavaju da rizika ima više.

Komentarišući 10 miliona eura više depozita od uvođenja mjera u ove dvije banke biznismena Duška Kneževića, iz CBCG ističu da su deponenti veoma osjetljivi na bilo koje eksterne “urade”, ali da se u ovom slučaju dogodilo netipično.

“Nije došlo do poremećaja u strukturi depozita među bankama, odnosno do prelivanja iz manjih u veće banke koje imaju svoje majke u inostranstvu. To znači da su ostavljajući depozite u bankama sami deponenti saopštili da imaju povjerenja u sistem”, smatraju u CBCG.

Za Atlas banku i u CBCG vjeruju da neće doživjeti sudbinu IBM i da bi trebalo da bude dokapitalizovana u narednom periodu sa 22 miliona eura.

No, kako kažu u CBCG, Fond za zaštitu depozita koji ima 140 miliona eura, može isplatiti sve garantovane depozite i u slučaju najgoreg scenarija, odnosno da i Atlas banka ode u stečaj, što se ne očekuje.

Deponenti ne mogu tužiti državu

Iz CBCG su naglasili da deponenti, odnosno oni koji nijesu uspjeli da izvuku svoj novac nakon završetka stečaja banke ne mogu da tuže državu i traže nadoknadu štete.

“Stečajni postupak se okončava nakon raspodjele stečajne mase. Ne postoji mogućnost podnošenja tužbe protiv države, jer država ne garantuje za obaveze banke, a akcionari banke odgovaraju za obaveze banke do nivoa kapitala uloženog u banku. Na to upućuju odredbe člana 17 stav 3 i stav 4 Zakona o privrednim društvima, kojim je propisano da akcionarsko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom i da akcionari nijesu svojom imovinom odgovorni za obaveze društva”, objasnili su iz Centralne banke.