Ekonomija

Krediti u švajcarcima: Hrvati poništavaju ugovore, u Crnoj Gori sude na štetu klijenata

Ilustracija

Problemi klijenata koji su uzeli kredite u švajcarskim francima u Crnoj Gori još nisu riješeni, jer sudski proces koji je pokrenulo oko 270 klijenata 2013. godine još nije završen, piše Dan.

Klijenti su prije sedam godina tužili Hipo Alpe Adrija banku (HAAB), sadašnja Adiko banka, i tražili da se utvrdi djelimična ništavnost ugovora po pitanju valutne klauzule. U međuvremenu je Skupština usvojila Zakon o konverziji kredita u francima, kojim je klijentima omogućeno da konvertuju kredite po fiksnoj kamatnoj stopi od 8,2 odsto.

Predstavnik klijenata Dragan Senić za Dan je pojasnio da je Osnovni sud nakon usvajanja zakona kazao da ne postoji pravni osnov za tužbu, ali je Viši sud vratio predmet na ponovni postupak.

“Drugi put je Osnovni sud donio odluku da smo izgubili spor, ali da klijenti i banka plate sudske sporove. I tu presudu je Viši sud vratio. Nakon toga je tužba 267 klijenata razdvojena, pa je za 113 klijenata donesena odluka da su izgubili spor i da plate sudske troškove. Za ostala 154 klijenta donesena je različita odluka, odnosno 91 klijent je uspio u sporu, dok su 63 klijenta odbijena. Ta 63 klijenta su odbijena jer, kako je naveo sud, nisu bili aktivno legitimisani, odnosno njihovi krediti su bili kod Hete. Oba predmeta su pred Višim sudom po treći put”, kazao je Senić.

Senić, foto: Dan

Za razliku od sudova u Crnoj Gori, u Srbiji, a posebno u Hrvatskoj, svako malo se usvajaju tužbe klijenata i ugovori indeksirani u francima proglašavaju ništavnim. Poslednji takav slučaj dogodio se krajem prošlog mjeseca, kada je Opštinski sud u Zagrebu presudio da je ništavan još jedan kredit u francima.

Iz Udruženja Franak su naveli da je ništavan glavni predmet ugovora, a to je valuta kredita.

“Ništavna je cijena kredita, a to je kamatna stopa koja se mijenjala samovoljnom odlukom banke. Ugovor je sagledan kao cjelina te su ta dva bitna sastojka ugovora u kombinaciji s anuitetnom otplatom kredita uzrokovala znatnu neravnotežu prava i obaveza, sve na štetu tužitelja. Ono što je jako značajno jeste to što je u ovom predmetu ponovo primijenjeno pravo Evropske unije i praksa Suda EU iz predmeta C-118/17, Dunai, gdje je sud unije izričito i nedvosmisleno naveo kako ugovori s ništavnom valutom kao glavnim predmetom tih ugovora po mišljenju Suda EU svakako jesu ništavi i ne mogu opstati na snazi”, saopštili su nedavno iz tog udruženja.

Senić je kazao da su pravosnažne presude hrvatskih sudova samo nastavak presuda Suda EU iz Luksemburga, najveće pravne instance u EU vezano za tu prevaru i bankarsku spekulaciju u vezi sa tim kreditima.

“Ova prevara i pljačka je osmišljena 80-ih godina u Australiji. U pitanju je bila BankaVertskap pljačka i prevara je otkrivena, pohapšeni su bankari i advokati, ali nažalost kasno za hiljade uništenih porodica. Ta prevara i pljačka se od 2000. godine uči na Univerzitetu u Sidneju kao Key Study „loša bankarska praksa“. Na našu žalost ova bankarska prevara, spekulacija i pljačka je plasirana na eks-JU prostore od 2005. do 2008. godine i uništila stotine hiljada porodica. Zbog ove prevare i spekulacije HAAB-a, sadašnje Adiko banke, donesen je Zakon o konverziji 31.7.2015. godine, ali je ovaj zakon samo djelimično riješio problem jer bi problem bio riješen da Adiko banka i njene faktoring kompanije primjenjuju Zakon o konverziji, već namjerno pogrešnim tumačenjem zakona dovode sudove u zabludu. U Crnoj Gori se utvrđuje djelimična ništavnost ugovora kredita indeksiranih u CHF-u (ništavna odredba o zateznoj kamati, promjenljiva kamatna stopa i primjena devizne klauzule). To je bio naš „minimalistički zahtjev”, a možda je to bila greška. Presude sudova u EU i presude u Hrvatskoj utvrđuju „apsolutnu ništavnost ugovora u cjelini”. Mi očekujemo konačno primjenu prava i pravde i ovakvu sudsku praksu u Crnoj Gori”, poručio je Senić.

Senić je napomenuo da je Ustavni sud Crne Gore u rješenju od 24. jula 2018, odbijajući inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o konverziji Adiko banke, rekao da su ugovori vezani za valutnu klauzulu CHF švajcarski franak „apsolutno ništavi i da ne proizvode pravno dejstvo”.

7

avatar
1000
5
2
0
 
7
ElPatronnickTreće OkoChfSova
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
ElPatron
Gost
ElPatron

Bilo razmisljat, nije Svajcarska Srbija pa da joj devalvira franak jedaman 🤣

Treće Oko
Gost
Treće Oko

Ruka pravde zakuće brzo na vrata tih bankara i advokata .

Chf
Gost
Chf

Slijedi upustva ekspertske vlade . Pomoliš se fino i zamisliš što ti treba i sve će biti riješeno .

Kokot
Gost
Kokot

Ovdje je zakazala CB koja je trebala da spriječi ovakav vid kreditiranja.

Prosto je
Gost
Prosto je

Da su klijentima isplatili franke, to bi bilo logično. Pošto su im isplatiti eure, trebaju i vraćati eure.

Sova
Gost
Sova

Nije baš tako logično. Klijenti su pristali da im se isplate euri, i to potpisali. Potrčali su za nižom kamatom. Mnogi su se podsmijavali ljudima koji su uzeli kredite u eurima sa većom kamatom. Šta bi bilo da je vrijednost franka pala, i da su banke bile na gubitku? Da li bi onda banke dobile spor sa klijentima i uvećale… Više »

nick
Gost
nick

Nije stvar u visini kamate i njene promjene. Radi se o tome da su banke znale kakav će da bude trend promjene valute i svjesno su obmanuli svoje klijente navodeći ih da uzmu frank kao valutu za kredite.

Send this to a friend