Kruzing industrija u Kotorskom zalivu-aspekt sigurnosti

Piše

Dragan Božović, politikolog

U Zaštićenom području Kotora u posljednjoj deceniji došlo je do rapidnog razvoja kruzing industrije. Luka Kotor je postala značajan činilac u zoni Adriatik na mediteranskom tržištu. Kako je prostornim planiranjem u dnu Kotorskog zaliva, pored razvoja kapaciteta kruzing industrije, predviđen razvoj marinskih kapaciteta i stacionarnog turizma, očigledan je konflikt u prostoru. Isto tako, ovakav rast je otvorio pitanje sigurnosti luke Kotor kao kruzing destinacije, u odnosu na visinu operativnog rizika koji su preuzeli ključni domicilni akteri u ovom poslu.

Konflikti u prostoru

Težište kruzing industrije skoncentisano je na prostoru koje zahvata mali dio akvatorijuma Zaštićenog područja UNESCO. Najznačajniji kapaciteti kruzing industrije, kao i razvoj budućih kapaciteta jahting industrije smješteni su u dijelu akvatorijuma koji čini 2 % (cca. 50-tak ha) akvatorijuma prirodnog i kulturno-istoriskog područja Kotora pod zaštitom UNESCO-a (cca. 2500 ha) !

Državnom studijom lokacije DSL Sektor 16, u dnu zaliva predviđena je izgradnja VIP marine i hotelskog kompleksa nautičko-turističkog centra na katastarskim parcelama KO Škaljari I, koji se sastoji iz marine (cca 150 vezova), upravne zgrade sa pratećim sadržajima i tri hotela visoke kategorije u funkciji jahting turizma. Marina je dimenzionisana na površini cca 4 ha.

Kako se dio ključnih investicija Luke Kotor AD planira u prostornom zahvatu Državne studije lokacije (ID DSL) Sektor 16, meritoran je Izvještaj o reviziji izmjena i dopuna tog plana, koji je uradio Savjet za reviziju planskih dokumenata pri Vladi CG. U izvještaju se, između ostalog, navodi da nedostaje dio o ograničenjima i konfliktima u prostoru, kao i da se radi o najosjetljivijoj tački zaliva. Uticaji su na sigurnost pomorskog saobraćaja, životnu sredinu, kulturnu baštinu, vizuelni uticaj marine i veza kruzera na Luži.

Očigledan konflikt u prostoru se može sagledati na karti br.1.

Karta br.1

Izvor: Izvještaj o reviziji Državne studije lokacije Sektor 16

Lučka infrastruktura

Batimetrija – Batimetrijska karta akvatorijuma neposredno uz operativnu obalu, urađena je od Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore – Sektor hidrografija i okeanografija. Batimetrijski premjer je izvršen 2016. godine na dvije lokacije: u rijeci Škurda i ispred operativne obale luke.

Na dijelu Luže, uz koju se vežu kruzeri, batimetrijskim premjerom je obuhvaćen i dio dna koji je produbljivan 2011. godine i utvrđeno je da su dubine u ovom podrucju u odnosu na hidrografsku nulu i dalje na 8,5 metara. Uz operativnu obalu nasuprot bitve 13 postoji dubina od 6.5 metara u odnosu na hidrografsku nulu na udaljenosti od 7 metara i između u bitvi 13 i 14 na udaljenosti od 8 metara od obale. Dno je u području izmedu bitve 13 i bitve 14 prekriveno kamenjem, neki od krupnijih se dižu i do 0.4 metra iznad dna smanjujući tako raspoloživu dubinu u pojasu širine cca 10 m uz obalu.

Nanosi materijala koji dospijevaju u krajnjoj tački zaliva iz riječnih tokova i izvora (Škurda I i Skurda II, Gurdić) uzrokuju akumulaciju materijala na morskom dnu i smanjenje dubine u tom dijelu. Akumulacija materijala uništava ekosistem, a isto tako utiče na hidrodinamiku zaliva povećanjem ranjivosti obale od olujnih talasa i sve većeg plimnog nivoa, što se očigledno vidi plavljenjem rive tokom jakih kiša.

Zbog pješčanih nanosa u dijelu gdje se rijeka Škurda uliva u more sigurnost plovidbe je ugrožena. Pješčani nanosi se nalaze na svega 140 m od dijela gdje se obavlja manevrisanje brodova, a postavljanje signalne plutače bila je samo privremena mjera. Tokom 2013, 2014 i 2015.god. upućeni su zahtjevi nadležnim institucijama za uklanjanje nanosa. Ni poslije pomorske nezgode sa kruzerom “Viking Star” iz aprila 2015.god., kada je ovaj brod pregazio signalnu plutaču, ništa nije preduzeto radi uklanjanja nanosa.

Stanje konstrukcionih elemenata operativne obale- Ne postoji stručna procjena stanja konstruktivnih elemenata operativne obale još od njene izgradnje iz 80-tih godina. Na dijelu obale, na kojem je lociran gradski parking, neposredno uz privezište uočava se pukotina i slegnuće asfaltirane površine cijelom dužinom na graničnom pojasu starog dijela rive i novog, izgrađenog 80-tih godina, poslije zemljotresa.

Potezna sila bitvi za privez kruzera na operativnoj obali nikada nije testirana. Bitve su 80-tih godina projektovane na znatno manju poteznu silu o odnosu na poteznu silu koju treba da imaju bitve za privez kruzera od cca 150 t, jer putničkih brodova te veličine tada nije ni bilo u upotrebi.

Slika br.1 Rasjed u zoni graničnog pojasa stare i nove rive

Izvor: Foto Božović D., 28.04.2019.

Investicije u lučku infrastrukturu-Projekat pilona pripada segmentu infrastrukture što u skladu sa zakonskom regulativom predstavlja obavezu investicionog ulaganja nadležne Lučke uprave Kotor. Po Poslovnom planu Luke Kotor AD realizaciju ovog projekta preuzima koncesionar. Projektovana vrijednost investicije je 1.540.000 €, a po Koncesionom ugovoru treba da se realizije do kraja 2019.god.

Realizacijom investicije u pilon, koja u funkcionalnom smislu čini jedinstvenu cjelinu sa postojećom operativnom obalom na Luži, planira se vez mega kruzera do 350 m. bez stručne procjene stanja tehničkih elemenata postojeće infrastrukture, stare preko trideset godina.

Na lokalitetu Plagenti planira se postavljanje sistema za privez kruzera na priveznim bovama (eng. mooring buoys). Sistem se sastoji iz priveznih plutača obima do 6m, na medusobnoj udaljenosti T 420m, privezanih lančanim elementima za sidreni sistem u obliku sidrenih blokova. Vrijednost investicije je 1.515.000 €.

Pitanje sigurnosti (safety)

Uzimajući u obzir izmjerene dubine, svrhu projektovane izgradnje pilona na 80m od vrha Luže i priveznih bova na lokaciji Plagenti, kao i stanja konstrukcionih elemenata operativne obale postavlja se pitanje sigurnosti (safety) i veličine operativnog rizika u odnosu na manevar i vez kruzera na datom koncesionom području.

S tim u vezi, renomirano Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore iz Kotora je 19.03.2019.god. izdalo saopštenje u kojem se navodi da se “ovim projektima u akvatorijumu drastično smanjuje maneverski prostor za mega kruzere, čime se enormno povećava rizik od pomorskih udesa, uključujući i rizik od zagađenja morske okoline. Ovim Luka Kotor, kao glavni nosilac odgovornosti za “siguran vez” broda, unaprijed pristaje na ovaj vrlo realan i enorman rizik. Projektovano i postojeće tehničko stanje Luže je vrlo upitno za vez mega kruzera. Pored same konstrukcije ovo se odnosi i na postojeće bitve za privez odnosno njihovu max. poteznu silu kao i na njihove pozicije i broj. Postojeća dubina uz Lužu, za koju garantuje Luka Kotor, za vez mega kruzera je upitna a svako povećanje dubine dovodi u pitanje statiku same Luže odnosno siguran vez broda. Na osnovu gore navedenog, mišljenja smo da Luka Kotor treba da ima ograničenja u pogledu veličine i broja brodova koji borave u akvatarijumu odnosno luci Kotor.”

U odnosu na dobru praksu sidrenja kruzera navodimo stavove pomorskih kapetana Đurđevića i Brajovića, koji upozoravaju da su u pomorskoj praksi norme ispuštanja sidrenog lanca za male dubine (do 25m), ispust lanca četiri puta veći od dubine. Po njima, sidrište mora biti zaštićeno od vjetrova, pogodno dno da sidro bolje drži, u hidrografsko-navigacionom smislu sigurno i odgovarajuće dubine.

U vezi sa dinamičkim pozicioniranjem kruzera, kada kruzer pozicioniranjem održava zadatu poziciju uz pomoć sopstvene propulzije, prema zadatim parametrima, ovi autori ističu da treba da budu ispunjeni osnovni kriterijumi: prostor treba da bude zaštićen od naglih udara vjetra i valova, dubine treba da budu dovoljne da zadovolje uslove plovidbe i manevra u ograničenom području, prostor za dinamičko pozicioniranje treba da bude van plovnog puta. Na karti br.2 dat je prikaz šire zone koncesionog područja sa naznakama dubine akvatorijuma i širine akvatorijuma između naselja Dobrota i Muo. Ucrtana je kružnica laznog prostora, tj. kružnica okreta usidrenog broda.

Karta br.2

Izvor: privatna arhiva autora

Ako gore navedene kriterijume sigurnosti od strane struke situaciono primijenimo na područje prikazano na karti br.3 možemo zaključiti da se radi o visokom i neprihvatljivom operativnom riziku, koji na sebe preuzima lučki regulator i lučki operater, tj. koncesionar.

Primjer akcidenta: Norveški kruzer pomjeren sa sidrišta

Datum događaja: 7.april 2015. god, 14:00- 16:01 h

Događaj u kojem je postojala očigledna opasnost nasukavanja norveškog broda “Viking Star” desio se u popodnevnim časovima 7.aprila 2015.god.

Brod je bio usidren na sidrištu 1. ispred Pomorskog fakulteta i oko 14:00 počeo da „ore sidrom“ pod uticajem jakog naleta vjetra od preko 50 čvorova. Brod se nekontrolisano kretao prema obali prema Luži i gradskom parku i zaustavio se na granici pješčanog spruda na ušću rijeke Škurde, na 30-tak metara od obale, što se vidi na donjoj slici:

Slika br.3

Izvor: dnevne novine Vijesti

U kritičnom trenutku, oko 16:00, navigator broda je uspio da pomjeri brod u bezbjedne vode koristeći maksimalnu snagu pogonskih agregata.

O incidentu je obaviještena Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor koja je napravila zapisnik o događaju, a kapetan broda je zvanično prijavio pomorsku nezgodu.

U periodu od ovog incidenta 2015.god do danas svi ključni odgovorni subjekti, Lučka uprava CG, Lučka kapetanija

Kotor i Luka Kotor AD nijesu preduzeli konkretne mjere radi sprečavanja ovakvih događaja.

Zaključak

Ključni akteri koji operativno vode i regulišu kruzing industriju u Zaštićenom području UNESCO, prihvataju operativni rizik u ovom dijelu koncesionog područja od srednjeg, do visokog i neprihvatljivog, što je u koliziji sa javnim interesom sigurnosti plovidbe i sidrenja u ovom dijelu Kotorskog zaliva.

Vjerovatnoća hazardnog događaja raste sa povećanjem frekvencije manevara brodova u uskom i plitkom akvatorijumu, u težim hidrografskim i meteo uslovima, kao i sa povećanjem gustine prometa u samom dnu Kotorskog zaliva.