Marđonović: Zanatlije da podrže državu i ne apliciraju za subvencije za plate

Zanatska komora Crne Gore poziva sve zanatlije na solidarnost, dostojanstvo i podršku državi u ovim teškim trenucima na način što neće aplicirati za subvencije za plate, saopštio je danas izvršni direktor te javne ustanove Boris Marđonović, zatraživši hitan sastanak sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem.

On je istakao da smo svi smo dužni da damo doprinos u ovoj teškoj situaciji i podijelimo teret krize.

“Izražavamo respekt prema svim privrednicima, koji su spremni zadržati zaposlene, prodati imovinu da sačuvaju timove ili dati imovinu pod hipoteku za znatno manju vrijednost kredita kako bi sačuvali likvidnost”, poručio je Marđonović.

Kako je istakao, ekonomski patriotizam se danas izražava i potvrđuje čuvanjem radnih mjesta, legalnim poslovanjem, plaćanjem poreza i doprinosa, a nikako redovima na državnom šalteru za plate.

“Država je dužna da pomogne privredi ne finansiranjem plata ili otkupom tržnih viškova, namještanjem tendera za domaće proizvođače ili preuzimanjem tuđeg rizika, već indirektno kroz podršku likvidnosti, konjunkturne programe uz pomoć alata socijalne tržišne ekonomije, kreiranjem dažbina po principu usluga za protuuslugu i garancijom slobodnog i fer tražišta”, ocijenio je Marđonović.

Vlada je, dodao je, dužna i da primi sve zaposlene na Zavod za zapošljavanje, čiji poslodavci ne mogu izdržati finansijski pritisak krize ili ne vide poslovnu perspektivu u svojoj branši.

“Funkcija države je da im osigura egzistenciju i prava za vrijeme nezaposlenosti. Mi zato plaćamo poreze i doprinose i tu ne treba biti nedoumica ni tokom krize ni za poslodavce niti za zaposlene”, naglasio je izvršni direktor Zanatske komore.

Podsjetio je da poslodavci, koji nastavljaju sa radom i zadržavaju svoje timove, traže od Vlade da im garantuje zaštitu od sive ekonomije, javne nabavke pod jednakim uslovima, da smanji indirektne troškove rada na 21 odsto na teret poslodavaca, ukine sve parafiskalne namete, uvede PDV od sedam odsto za hranu u svim ugostiteljskim objektima na godinu dana bez obzira na broj zvjezdica i region, obustavi koncesije za Morsko dobro ukoliko ne bude sezone, definiše uslove za angažovanje dodatne nerezidentne radne snage i reformiše IRF u razvojnu kreditnu instituciju čiji je glavni zadatak da nabavlja povoljna sredstva i plasira ih privredi preko poslovnih banaka pod istim ili malo višim uslovima.

“Mi smo kao Komora spremni pomoći svim kolegama u sivoj zoni da registruju svoje poslovanje, a od Vlade očekujemo da im omogući minimalne dažbine u toku inkubacije posla. Kao iskusnije kolege pomoći ćemo im da legalno posluju i udružiti pamet, iskustvo i rad, jer ćemo tako imati veću ponudu proizvoda i usluga i udio u legalnoj ekonomiji. Vlada ne smije čuvati socijalni mir tolerisanjem sive ekonomije a ti ljudi moraju shvatiti da su radom na crno izolovani iz društva i da će sutra, bez penzionog osiguranja, biti prepušteni samima sebi. Pitanje je samo do kada”, poručio je Marđonović.

Zahtijevaju, takođe, prisustvo predstavnika zanatstva u svim javnim gremijama gdje se odlučuje o privredi, jer zanatlije investiraju ovdje u Crnoj Gori, otvaraju nova radna mjesta, ne traže novac od države, stvaraju novu vrijednost, čuvaju svoje zaposlene i ne brinu samo o sebi i svojoj porodici.

“Sve što se uloži u njihov razvoj, višestruko se vraća Crnoj Gori i zato moraju dobiti zasluženi prostor”, naveo je.

S druge strane, traže jačanje zanatske samouprave, veća javna ovlašćenja u oblasti dualnog obrazovanja, majstorskih ispita i imenovanja vještaka, kao i inoviranje zakona o zanatstvu uključujući izuzeće zanatlija iz obaveznog članstva u Privrednoj komori.

“Zanatstvo je posebna privredna grana, ima svoj poseban zakon i zahtijeva posebnu brigu i promjenu percepcije o njegovom značaju. Ako zanatlije stanu sa radom, staće sve u društvu. Obični građani nemaju dovoljno informacija o značaju i važnosti zanatstva za normalno funkcionisanje života”, ukazao je Marđonović.

Naglasio je da su, iako ih Vlada nije konsultovala ni kao javnu ustanovu, ni kao najreprezentativniju organizaciju privrede u Crnoj Gori, iako im je svima zabranila pa poslije porekla zabranu rada (izuzev građevinarstva), iako odbija saradnju u borbi protiv sive ekonomije, iako ignoriše stav o makroekonomskom prelasku na socijalnu tržišnu ekonomiju i iako i ne pominje zanatstvo kao posebnu privrednu granu u svojim mjerama, i dalje spremni da joj budu partneri u svemu što nas vodi naprijed i da pohvale sve odluke koje vode opštem dobru.

“Zato tražimo hitan sastanak sa predsjednikom Vlade i izražavamo optimizam da zajedno možemo postati primjer u regionu kako zanatlije u jednoj maloj zemlji na Balkanu, mogu svojim radom i zalaganjem doprinjeti boljem životu i društvenom blagostanju”, zaključio je Marđonović.