MMF: Ekonomija će prosječno rasti tri odsto, smanjiti javni dug

Crnogorska ekonomija će ove godine prosječno rasti tri odsto, saopštila je Misija Međunarodnog moentarnog fonda MMF za Crnu Goru na čelu sa Srikantom Sešadrijem. Upozoravaju da se javni dug mora dodatno smanjiti.

U MMF-u ističu da je ekonomski rast bio snažan i fiskalno prilagođavanje je rezultiralo unaprijeđenjem salda budžeta.

“Ali visok javnih dug ograničava prostor države da se suprotstavi mogućem budućem padu ekonomske aktivnosti. Kako globalni izgledi za rast bivaju povećano neizvjesniji, državni dug treba da se dodatno smanji”, upozoravaju u MMF-u.

U bliskoj budućnosti bi, savjetuju oni, trebalo pažljivo analizirati troškove i benefite završetka narednih faza autoputa Bar-Boljare.

“Kredibilna nova studija izvodljivosti je od suštinskog značaja, prije donošenja bilo kakve odluke o mehanizmu finansiranja. Požurivanje sa završetkom projekta bi moglo i da podrazumijeva velike fiskalne troškove. Teret ovih troškova bi vjerovatno izložio ekonomiju tako da bude osjetljivija na šokove. Materijalizovanje ovakvog scenarija bi spriječilo usmjeravanje fiskalnih resursa na druge produktivnije svrhe, kao što je više investicija u obrazovanje, zdravstvo i ključnu javnu infrastrukturu koja sa sobom nosi veće stope povrata”, ističu u MMF-u.

Prema njihovim riječima, nastavak snažnog ekonomskog rasta zahtijeva pažljivo definisanje prioriteta i redosljeda javne potrošnje.

“Projektovano je da će ekonomski rast biti umjereniji na kratak rok u odnosu na nedavne visoke nivoe. Projektovano je da će se ekonomija proširiti za tri procenta u 2019, što je pad sa skoro pet procenata iz 2018. Ako ne bi postojale dalje reforme, očekivano je da će rast u prosjeku biti nešto ispod 3 procenta u narednih pet godina”, navode u MMF-u.

Kažu da postoji još uvijek veliki neiskorišteni potencijal u turizmu.

“Međutim, postoji limit do koga male ekonomije kao što je Crna Gora mogu da povećavaju sektor turizma na održiv način”, navode u MMF-u.

Nadležni organi su, ističu, s pravom usmjereni i na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, s obzirom na prirodne predispozicije zemlje.

“Ubrzani napredak u ovim oblastima može da dovede do povećanja naših projekcija”, kazali su u MMF-u.

Međutim, naglašavaju, postoje brojni rizici po smanjenje rasta, naročito u pogledu pogoršanja globalne trgovine, finansijskih uslova ili geopolitičkih tenzija.

“Produženi viši rast zahtijeva efikasniju javnu potrošnju sa pažljivo utvrđenim redosljedom. Dugoročni cilj je da se generiše rast koji će doprijeti do svih građana”, kazali su u MMF-u.

Javna potrošnja mora da se fokusira na to da omogući najveće stope društvenog i ekonomskog povrata.

“Veće investicije u obrazovanje i zdravstvo, zajedno sa reformama tržišta rada, bi unaprijedile zaposlenost i izglede za zaradu za mlade i omogućile da se kreira produktivnija radna snaga. Potrošnja na javnu infrastrukturu treba da bude više usmjerena u oblastima gdje društvo ima najveće koristi – ublažavanje zagušenja u najgušće naseljenim područjima i područjima sa najvećim brojem posjetilaca. Vremenom će takve javne investicije generisati dividende koje se mogu usmjeriti na ambicioznije projekte čiji benefiti imaju veći stepen neizvjesnosti”, savjetuju u MMF-u.

Dodaju da je fiskalno prilagođavenje ostvarilo napredak ali mora potrajati.

“Javni dug se mora smanjiti sa sadašnjeg visokog nivoa. Zajedno sa dugoričnom strategijom rasta, odnos javnog duga i BDP-a treba da se smanji u skorašnjem periodu. Ova aktivnost koja se odnosi na balansiranje više suprotstavljenih ciljeva je od suštinske važnosti
za suočavanje sa mogućim promjenama izvan Crne Gore. Kako širi globalni uslovi budu postajali povećano neizvjesniji, Vlada treba da održava prostor da može da se suprotstavi padu ekonomske aktivnosti ukoliko bi se eksterni šokovi materijalizovali”, savjetuju u MMF-u.

Jasno poručuju-nadležni organi treba pažljivo da postupaju sa planovima za završetak autoputa Bar-Boljare.

“Izgradnja prve faze autoputa je bila skupa, što je zahtijevalo da nadležni organi usvoje teške mjere fiskalnog prilagođavanja. Preostale faze takođe mogle da budu skupe za javni sektor. U ovoj fazi, ekonomski benefiti projekta u cjelini su nezivjesni, a fiskalni
resursi bi mogli da se iskoriste za alternative namjene. Pored toga, studije koje su sprovedene prije nekoliko godina pokrenule su pitanje ekonomske izvodljivosti projekta”, kažu u MMF-u.

Nadležni organi su nedavno naručili dodatne studije za ponovnu evaluaciju projekta na osnovu ažuriranih informacija.

“Ukoliko nove studije ne razbiju prethodne sumnje na adekvatan način, mi razumijemo da će nadležni organi revidirati svoje investicione planove, i da će nastaviti sa projektom kada javne finansije budu dovoljno ojačane”, navode u MMF-u.

Prema njihovim riječima, zokom perioda od narednih nekoliko godina, snažniji napredak u tri konkretne oblasti će dodatni izgraditi fiskalni prostor.

“Jedna od vrlo važnih reformi bi bila reforma penzionog sistema – usklađujući penzije sa produženim životnim vijekom i da dovode do toga da buduće penzije budu pravičnije za današnje mlade ljude”, kazali su u MMF-u.

Detaljna revizija zaposlenosti u javnom sektoru, kako bi se unaprijedila efikasnost javnog sektora, je još jedna reforma sa visokim prioritetom.

“Napredak u ove dvije oblasti je u zastoju i treba da se ponovo pokrene”, ističu u MMF-u.

Treća oblast u kojoj nadležni organi predviđaju kratkoročni napredak je u eliminisanju poreskih izuzeća kojima se rasipaju resursi.

“Ukoliko se udvostruče napori u ovim oblastima, dugoročne dobiti će biti veoma snažne, a fiskalna situacija bi omogućila snažniju osnovu za ambiciozne projekte”, savjetuju u MMF-u.

Dodatna unaprijeđenja u poreskoj administraciji će,, kažu u MMF-u, takođe pomoći da se generišu dodatni prihodi kroz smanjenje sive ekonomije.

Poreska uprava Crne Gore (PUCG) je usvojila program reformi, koji je podržan kroz tehničku pomoć MMF-a.

“Ostvarena su postojana unaprijeđenja u osnovnim procesima, što se dokazuje kroz značajno smanjenje zaostalih poreskih obveza. Vlada je dala autonomiju PUCG. U budućnosti aktivnosti inspekcijskog nadzora treba da budu više fokusirane na glavne poreske rizike”, saopštili su u MMF-u.

Potrebne su, navode u MMF-u, zakonske promjene koje se odnose na režim kamata i kazni kako bi se postiglo veće poštovanje poreskih obveza.

“Robusniji okviri za upravljanje investicijama i JPP su od suštinske važnosti. Za sve investicione projekte je značajno da se uspostavi snažan zakonski i institucionalni okvir kako bi se identifikovali izvodljivi projekti i izbjegli oni rizici koji nose sa sobom fiskalno
opterećenje koje se ne može priuštiti”, navode oni.

Potrebno je, ističu u MMF-u, dodatno unaprijeđenje kod bankarske supervizije i supervizije spriječavanja pranja novca.

“Nije bilo prelivanje na širi bankarski sektor od nedavnih intervencija u dvije nesistemske banke. Uprkos zamrzavanju povlačenja depozita u ove dvije banke, depoziti na nivou sistema su bili stabilni. Koeficijent adekvatnosti kapitala na nivou sistema je komforno iznad regulatornog minimuma, likvidnost je i dalje visoka, a na ukupnom nivou sistem je profitabilan. Nakon zatvaranja ove dvije banke, nekvalitetni krediti (NPL) su opali 4,7 procenata u aprilu 2019. Osnažen je rast kreditiranja privatnom sektoru. Međutim, nedavni događaji ukazuju na potrebu za snažnijom bankarskom supervizijom”, navode oni.

Fiskalno opterećenje

Fiskalno opterećenje rada (zbir poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za socijalno osiguranje) od skoro 40 procenata je drugo najveće na zapadnom Balkanu, upozorovaju u MMF-u.

“Visok nivo fiskalnog opterećenja rada smanjuje podsticaje za zapošljavanje u formalnom sektoru, naročito za lica koja primaju niske zarade”, navode oni.

Nadležni organi primjereno namjeravaju da smanje doprinos za socijalno osiguranje na teret poslodavaca za dva procentna poena.

“Međutim, treba i da se kompenzuje gubitak budžetskih prihoda. Ovo se može postići kroz smanjenje poreskih izuzeća”, kažu u MMF-u.

Nadležni organi bi, savjetuju, mogli da razmotre svoju odluku da se vrate na proporcionalni porez na dohodak fizičkih lica od devet procenata.

Zakon o radu

“Više od 30 procenata radnika radi sa ugovorima na određeno vrijeme. Ova vrsta zaposlenih u suštini ima manju sigurnost radnog mjesta i manje šansi za razvoj nego njihove kolege koje su sa ugovorima na neodređeno”, ističu u MMF-u.

Nacrt zakona o radu primjereno ima za cilj da smanji razliku između ove dvije vrste ugovora, sa ciljem da upotreba ugovora na neodređeno bude privlačnija poslodavcima tako što će se smanjiti prekomjerna rigidnost koja je ugrađena u njih.

“Buduće odluke o minimalnoj zaradi treba da se usklade sa konkurentnim pitanjima. Minimalna zarada će se povećati za 15 procenata u julu, što je prvo povećanje nakon 2013. Procjenjuje se da će se odnos minimalne i prosječne zarade povećati sa 38 na 42 procenta, što je blizu regionalnog prosjeka”, kazali su u MMF-u.

Za ubuduće, MMF savjetuje nadležnim organima da procijene uticaj prethodnih povećanja minimalne zarade i da razmotre širok set indikatora (uključujući liniju siromaštva i trendove rasta prosječne zarade i produktivnosti).

S.Đ.