Ekonomija

Može li skijanje da preživi klimatske promjene

Ilustracija

“Ako ostanemo bez marta, možemo polako da zatvaramo posao”, tvrdio je prije nekoliko godina jedan od direktora poznatog evropskog ski centra. Danas, ne samo da je mart doveden u pitanje već i decembar i januar, što znači da bi sa ovakvim trendom skijanje moglo da gotovo u potpunosti nestane u narednim decenijama.

Iako nisu počele od juče, posljedice su sve vidljivije tako da je postalo uobičajeno da se na prenosima ski sportova van staze vide livade, poljane i okolni vrhovi bez snijega. Prizor koji je do prije nekoliko godina bilo gotovo nemoguće zamisliti, piše N1.

Nezamislivo je bilo i da se skijališta širom Evrope zatvore u januaru poslije proljećnog toplog talasa koji je veći dio Evrope pretvorio u Mediteran. U Poljskoj, Danskoj, Holandiji, baltičkim republikama, Bjelorusiji i Češkoj zabilježene su najveće januarske temprature ikada, a skijališta su zatvarana i u Švajcarskoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Njemačkoj.

Najveći broj skijaša u Evropi ima Njemačka ukupno 14,6 miliona, a iza njih je Francuska sa 8,5 miliona i iznenđujuće Velika Britanija sa 6,3 miliona. Među evropskim skijašima nalazi se i 220.000 onih iz Srbije.

Udio stanovništva koji skija u Evropi najveći je u Švajcarskoj sa 37 odsto, ispred Austrije sa 36 odsto, a zatim Norveške i Finske sa 25 i 24 odsto. Slično broju skijaša, najveći broj skijaških područja u Evropi nalazi se u Njemačkoj, sa ukupno 498 skijališta. Postoji 349 skijaških lokacija u Italiji, 325 u Francuskoj i 321 u Rusiji.

Ova statistika pokazuje da skijanje dio ne samo sportske kulture već i dio nasljeđa, načina života.

„U budućnosti će se ovi problemi pogoršavati, jer će se snijeg i dalje topiti sve dok se klima zagrijeva. Do kraja vijeka to će se jednostavno završiti… skijanje na Alpima kakve poznajemo“, izjavio je nedavno profesor klimatskih nauka Vin Tijeri iz Francuske.

Potvrda toga već je stigla sa zatvorenim skijalištima, od kojih se većina nalazi na visinima do 2.000 metara, a sa povećavanjem temperatura ova granica će ići samo ka više.

Ozeleneli Alpi

Jedna studija je otkrila da je više od tri četvrtine Alpa, iznad linije drveća, doživjelo „ozelenjavanje“ u posljednjih 40 godina. Iako više vegetacije može biti dobro za upijanje CO2, manje reflektujućeg bijelog snijega znači da se više toplote apsorbuje i dalje ubrzava zagrijavanje. U ovom slučaju, negativne posljedice su veće od pozitivnih.

Ideja da se na stazama umjesto nedostajućeg pravog, pospe/ispali vještački snijeg je ekološki, a i ekonomski teško održivo, pošto je prema skorašnjoj studiji Univerziteta u Bazelu izračunato da bi potrošnja vode u skijalištima koja koriste snežne topove mogla da poraste za neodrživih i za veći dio javnosti, neprihvatljivih – 80 odsto.

Osim navedenih problema pred skijaškim centrima su dodatni troškovi kako bi bili što „zeleniji“.

Ski liftovima je potrebna struja da bi se okretali tokom cijele sezone, zgradama odmarališta je potrebna energija, čistačima snega je potrebno gorivo, snežnim topovima ogromne količine vode, dok gosti, često stvarajući velike ugljenične otiske od avio letova. Čistači snijega rade na dizel tako da su ono trenutno najveći zagađivači, odnosno emituju najviše ugljen dioksida

Prema istraživanju sajta „Sačuvajte naš snijeg“ (Save Our Snow), koja objedinjuje priče o održivosti sa 250 vodećih svjetskih skijališta, tvrdi da se 58 sada napaja isključivo zelenom energijom, a 56 njih generiše dio ili sve to na licu mjesta.

„Sistemska rješenja su način na koji treba da se nosimo sa klimatskim promjenama, moramo da dođemo do nule do 2050. ili prije, u idealnom slučaju“, kaže Dominik Vinter iz Sačuvajmo naše zime (Protect Our winters), dio globalne lobističke grupe za klimatske promjene koju je osnovao američki profesionalac snouborder Džeremi Džons 2007.

Između holističkog pristupa i dalje devastacije

Mnoga odmarališta sada pokušavaju da holistički prstupe svom društvenom, ekonomskom i ekološkom uticaju, sa sveobuhvatnim programima održivosti, od mjera zaštite od uticaja na faunu i floru, uklanjanja zastarjelih instalacija liftova, do ograničavanja mijenija za hranu u restoranima odmarališta. Neka odmarališta daju popuste onima koji dolaze vozom. U Kurševelu u Francuskoj sada ima više drveća nego kada je odmaralište prvi put izgrađeno 1946. godine, dok je Val d’Izer nedavno dobio francuski sertifikat o održivosti.

Međutim, proširenje odmarališta i povezivanje susjednih skijališta u mega odmarališta postao je trend, motivisan prije svega komercijalizmom, ali često veoma kontroverzan zbog zagađenja.

Tako, plan da se Soldenov glečer Octal poveže sa glečerom Pictal, instaliranjem tri nova lifta, izgradnjom restorana i bušenjem tunela, prijeti da zauvijek promijeni netaknuto visoko alpsko okruženje i njegov biodiverzitet, smatraju kritičari. Za investitore ovo je prilika da na vrijeme „zabodu zastavice“ i obezbijede prihode još neko vrijeme.

Još jedna neugodna istina sadašnjeg poimnja ski turizma jeste podatak da u prosjeku 52 odsto ugljeničnog otiska pojedinaca koji dođu na jednodnevno ili dvodnevno skijanje odlazi na putovanje do odmarališta.

„Da li pobjeđujemo? Ne. To je samo po sebi očigledno. Moramo da preokrenete globalnu emisiju CO2 i savijete krivu naniže, a to se ne dešava“, kaže Oden Šnajder, potpredsjednik za održivost Aspenske ski kompanije u SAD.

Prema studiji grupe naučnika iz Kolorada, poznatog po snježnim zimama, najstrašniji ishod je da većina skijališta neće raditi 2090. godine, nevezano od visine na kojoj se nalaze.

Skijanju kakvo sad poznajemo ističe vrijeme. Od sezone skijanja od novembra do maja, sve smo bliži sezoni od po mjesec – mjesec i po dana. Sigurno je da će u budućnosti biti manji broj zaposlenih, odnosno radnih mesa, a posljedično i prihodi. U pitanju su velike industrije koje su procjenjene na 50 milijardi dolara u Sjevernoj Americi, a u Evropi na 30 milijardi.

Tags
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Sve vi cvjetalo
Gost
Sve vi cvjetalo

Prezivkece skijanje, no mi necemo ovu posast zaostalog XV vijeka.

Vaistinu
Gost
Vaistinu

Ne,za pedesetak godina će se bazeni praviti po sjeveru CG,pored hotela.Na primorju će sezona trajati od pozne jeseni do Božića i od marta do kraja aprila.Preko ljeta će sjever uz bazene dobro prolaziti a planinarenje će privući turiste preko cijele godine.

Send this to a friend