Ekonomija

Mugoša: Oporavak ekonomije i njeno restrukturiranje ključni izazov

Boris Mugoša (Foto: Portal rtcg)

Kandidat za poslanika SD-a Boris Mugoša kazao je da ta partija ima plan kako oporaviti crnogorsku ekonomiju.

Njeno restrukturiranje, piše Mugoša, je ključni izazov:

1. Oporavak crnogorske ekonomije

Jedan od ključnih izazova pred nama je oporavak ozbiljno uzdrmane crnogorske ekonomije usljed posljedica epidemije COVID-19, kroz svakodnevnu borbu za očuvanje radnih mjesta, ali isto tako i jačanje njenog razvojnog potencijala, prvenstveno kroz veću podršku razvoju domaće proizvodnje.

U tom smislu, neophodno je u maksimalno mogućoj mjeri relaksirati privredu brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta, jer se ona nalazi u veoma teškom položaju, a činjenica je da upravo privreda značajnim dijelom puni budžet Crne Gore i da će od intenziteta njenog oporavka i razvoja u velikoj mjeri zavisiti i kvalitet pružanja brojnih javnih usluga koje se finansiraju iz budžeta. U tom dijelu, Socijaldemokrate predlažu smanjenje doprinosa na zarade, jer Crna Gora ima jedno od najvećih fiskalnih opterećenja rada u regionu. Naravno, to smanjenje treba da bude rezultat ozbiljne finansijske analize a ne predizbornih nerealnih demagoških obećanja jer su doprinosi namjenski prihod i njima se dominantno finansira Fond PIO i Fond zdravstva. Takođe, potrebno je eliminisanje, smanjenje, odlaganje plaćanja, odnosno omogućavanje plaćanja u ratama brojnih taksi i naknada na državnom i lokalnom nivou. Takođe, kroz precizan i jasan sporazum države, IRF-a, Centralne i komercijalnih banaka treba omogućiti restrukturiranje kredita u smislu dužeg grej s perioda, dužih rokova otplate i povoljnijih kamatnih stopa, koji uključuje i subvencionisanje kamatne stope od stane države i davanje garancija za kreditne plasmane. Naravno, tu su i mehanizmi direktne finansijske podrške putem subvencija zarada, podrške poljoprivrednicima, ribarima, izdavaocima privatnog smještaja, turističkim agencijama, vlasnicima turističkih brodića, vodičima i dr.

2. Socijaldemokrate se zalažu za uvođenje neoporezivog dijela dohotka

U cilju poboljšanja standarda građana, mi se zalažemo da se kao jedna od fiskalnih mjera razmotri uvođenje tzv. neoporezivog dijela zarade, odnosno umanjenje poreske osnovice za određeni iznos. Mnoge zemlje u okruženju primjenjuju ovu mjeru u praksi (Hrvatska, Srbija, BiH, Albanija). Ovo bi, prije svega, omogućilo povećanje zarade građanima koji primaju ispodprosječne zarade (manje od 500 eura), a 2/3 zaposlenih u Crnoj Gori, onih na čija primanja se plaćaju porezi i doprinosi, imaju neto zaradu do 500 eura. Takođe, zalažemo se i za povećanje minimalne zarade sa 222 na 250 eura. Jedan od načina da se navedene mjere adekvatno primijene je svakako dosljednija i principijelnija borba protiv neformalne ekonomije, čiji se udio po određenim projekcijama kreće od 20 do 30% BDP-a, što je rezervoar od više stotina miliona eura. Na taj način bi kroz proširenje baze poreskih obveznika, uz smanjenje doprinosa i povećanje minimalne zarade, punjenje budžeta države bilo održivo.

3. Predlažu i dva programa za zapošljavanje mladih

Jedan od prioriteta mora biti zapošljavanje mladih. Prema jednom prošlogodišnjem istraživanju Eurostata, u Crnoj Gori 27,5% mladih između 20 i 34 godina je nezaposleno, niti pohađa neki vid edukacije ili obuke, dok je prosjek u zemljama Eu 16,5%. Prvi naš predlog odnosi se na transformaciju programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca u program kreditiranja (bespovratnih sredstava) za dugoročno zapošljavanje visokoškolaca, na način da se sa 10 hiljada eura za jedno radno mjesto kreditira poslodavac, koji će biti u obavezi da zaposli visokoškolca u periodu najmanje tri godine od dobijanja sredstava. Drugi program se odnosi na zapošljavanje u turizmu i tu smo predložili kreiranje mehanizama podrške poslodavcima kod zapošljavanja domaće radne snage, posebno u mjesecima u kojima je manji turistički promet.

4. Potrebno restrukturiranje ekonomije u pravcu jačanja domaće proizvodnje, sa posebnim naglaskom na poljoprivredu.

Podatak MONSTAT-a da je udio poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u BDP-u gotovo duplo manji od udjela trgovine na veliko i malo, kao i podatak da godišnje uvozimo hrane blizu 500 miliona eura što je čak 60 miliona više od od ukupnog godišnjeg izvoza svih roba iz Crne Gore govori da imamo neiskorišćen ogroman razvojni potencijal u oblasti poljoprivrede. U tom dijelu, mi Socijaldemokrate predlažemo niz mjera: subvencioniranje rafova u lancima super marketa za domaće proizvođače kako bi bili vidljiviji i dostupniji kupcima; niža stopa PDV-a za određeni broj proizvoda namijenjenih ishrani; grantovi za mlade farmere; pojačati rad inspekcijskih službi na granici i u unutrašnjem prometu, suzbijanje nelojalne konkurencije i zaštita domaćih poljoprivrednih proizvođača; formiranje regionalnih otkupnih centara i otkupnih stanica; kvalitetnije i strateški osmišljeno udruživanje poljoprivrednika i njihovo uvezivanje sa trgovačkim lancima, uz definisanu garantovanu minimalnu cijenu otkupa koja ih čini profitabilnim; povezivanje poljoprivrede i turizma, kroz podsticaje za ugostiteljske objekte koji koriste domaće proizvode i dr.

5. O izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju osiguranju.

Zaista se radi o jednom neizmjerno važnom zakonu, kojim je napravljen normativni iskorak kada je u pitanju veća pravednost i adekvatnost penzija. U prosjeku bi trebalo da penzije po novom modelu budu veće za 11 odsto, dok su minimalne povećane za preko 13 odsto. Zadovoljstvo mi je što sam doprinio da se amandmanski poboljša zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, u smislu da se svima onima koji su u 2020. godinu predali zahtjev za ostvarenje prava na penziju, a pripada im to pravo u 2019, penzija obračuna po novom zakonu koji je znatno povoljniji po njih. Osim toga, roditeljima djece sa teškim smetnjama u razvoju, zahvaljući prihvaćenom amandmanu, neće biti ukinuto pravo na starosnu penziju. Mi smo u u izbornom programu predložili i postepeno povećanje minimalne penzije sa 65%, koliko je sada, na 80% minimalne zarade. Takođe, zalažemo se i za potencijalno uvođenje u praksi poznatog modela “socijalne penzije”, odnosno određene naknade za sve građane preko 67 godina koji nemaju nikakva primanja. Naravno, da sva socijana i druga davanja iz budžeta i njihovo dalje povećanje zavisi u velikoj mjeri od jačanja naše privrede koja, kao što sam naveo i u odgovoru na prvo pitanje, značajnim dijelom puni budžet Crne Gore.

Send this to a friend