Ekonomija

Mulešković: Cijene goriva u Crnoj Gori najveće u regionu, Vlada da vrati niže akcize

Cijene goriva u Crnoj Gori su najveće u regionu i nešto se mora uraditi po tom pitanju, kako ne bi došli u situaciju da zbog novih uvećanja ispaštaju građani i privreda, upozorava ekonomski analitičar Mirza Mulešković u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV.

” Ovog utorka kao i prethodne sedmice smo svjedoci onoga što je posljedica odluke Valde, odnosno ukidanja subvencionisane aktcize na gorivo koje je trajalo u određenom periodu i mi od 1.marta više nemamo tu smanjenu stopu akciza na gorivo. Samim tim došlo je do rasta cijene goriva. Prema informacijama u Crnoj Gori su najskuplje cijene goriva u regionu, tako da jeste činjenica da se nešto mora uraditi po tom pitanju i da bi Vlada bi trebala da vrati tu subvencionisanu akcizu, ja znam da je to iz dijela javnih finansija i to je problematično jer Vlada ostaje bez dijela svojih prihoda”, ističe Mulešković.

Sa druge strane, kako navodi, na taj način će pokazati Vlada solidarnost prema građanima i prema privredi i lakše im omogućiti da prođu kroz ovaj težak period.

” Činjenica da je došlo do pada goriva na globalnom tržištu i da su se stabilizovale cijene, ali ono što jeste problem u Crnoj Gori su akcize i to je razlog što smo plaćali godinama unazad veće cijene goriva u odnosu na države regiona. Tako da negdje treba razmotriti način utvrđivanja visine akcize kako bi na taj način podržali privredu. Posebno privredu jer znamo da gorivo predstavlja najveći trošak svih privrednih subjekata i ako dođe do rasta goriva, možemo da očekujemo da dođe do rasta cijena svih ostalih proizvoda. Ne bi trebalo da dođe do toga, ali dugoročno treba razmiljati o tome kako bi se formiralne stabilizuju cijene gorivo kako to ne bi uticalo na životni standard, kako bi to odgovaralo i državi i građanima “, ističe Mulešković.

Mulešković smatra da je do rasta cijena osnovnih životnih namirnica došlo usljed rasta troškova proizvodnje.

“Glavni krivac za rast cijena nisu, kako se to često čuje, samo privrednici koji su postavili velike marže. Postoje i drugi faktori. Svi troškovi proivodnje su porasli. To je posljedica globalnih kretanja, pandemije , rata. Bilo je reakcija, imali smo i proteste naših proizvođača mlijeka da im subvencije nijesu dovoljne. Sve to zajedno je uticalo da dođe do rasta cijena ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu i zemljama EU”, kaže Mulešković

Ističe da se nešto mora raditi da se zaustavi ovakav trend.

“Država mora da razgovara sa pribrednicima da oni spuste marže. Ali ne treba da targetira sve privrednike već samo one koji korisite situaciju”, smatra.

Dodaje da sva globalna predeviđanja govore da će doći do stabilizacia krajem ove godine i početkom iduće.

“Situacija jeste komplikovana i moramo da vidimo na koji način da se stvari stabilizuju. Mali broi proizvođača treba pomoći jer je ovaj perio težak ne samo za građane već i za proizvođače. Rast cijena može da dovede do smanjenja prodaje što će dovesti proizvođaće u probleme. Može dođi do porasta neformalne ekonomije koja prema sadašnjim podacima čini 30 odsto bruto proizvoda u našoj zemlji, upozorava Mulešković.

Mulešković smatra da je do rasta cijena osnovnih životnih namirnica došlo usljed rasta svih troškova proizvodnje.

“Glavni krivac za rast cijena nisu, kako se to često čuje, samo privrednici koji su postavili velike marže. Postoje i drugi faktori. Svi troškovi proivodnje su porasli. To je posljedica globalnih kretanja, pandemije , rata. Bilo je reakcija, imali smo i proteste naših proizvođača mlijeka da im subvencije nijesu dovoljne. Sve to zajedno je uticalo da dođe do rasta cijena ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu i zemljama EU”, kaže Mulešković.

Ističe da se nešto mora raditi da se zaustavi ovakav trend.

“Država mora da razgovara sa privrednicima da spuste marže. Ali ne treba da targetira sve privrednike već samo one koji koriste situaciju”, smatra sagovornik Gradske RTV.

Dodaje da sva globalna predviđanja govore da će doći do stabilizacije krajem ove ili početkom iduće godine.

“Situacija je komplikovana i moramo da vidimo na koji način da se stvari stabilizuju. Mali broj proizvođača treba pomoći jer je ovaj period težak ne samo za građane već i za njih. Rast cijena može da dovede do smanjenja prodaje što će dovesti proizvođače u probleme. Može doći do većeg porasta neformalne ekonomije koja prema sadašnjim podacima čini 30 odsto u našoj zemlji,” upozorava Mulešković.

Kako ističe nije realno očekivati vraćanje cijena na staro.

“Mislim da treba da se zadovoljimo time da cijene više neće rasti. Ne možemo očekivati da se vrate na nivo od prije godinu ii dvije. Ali mislim da će doći do stabilizacije”, ocijenio je Mulešković.

I pored toga što je prošle godine došlo do povećanja zarada došlo je do znatnog poskupljenja potrošačke korpe.

“Svi to osjećamo, jer ne možemo da kupimo ono što smo ranije kupovali. Cijene su toliko porasle da građani više to ne mogu da isprate. Moramo da razmislimo na šta trošimo novac i da se odreknemo mnogih stvari na koje smo ranije trošlili”, kazao je Mulešković.

Ističe da je posebnu pažnju potrebno usmjeriti na javne finansije.

“Imali smo predviđen rekordni budžet od 600 miliona za ovu godinu, Često možemo čuti kritike na račun prvog zaduženja od 100 miliona po kamatnoj stopi od 9,3. Tolika stopa govori o tome kako nas vide međunarodne institucije. Sve to se može preliti na građane i privredu”, smatra Mulešković.

Kako ističe nije protiv zaduživanja ali jeste protiv zaduživanja za tekuću potrošnju.

“Krenulo se kraćim putem a to dugoročno nije dobra strategija. Pitanje je što će biti sa preostalih 500 miliona jer trenutna situacija na tržištima nije povoljna. Država se već zadužila po varijabilnoj stopi 9,3 sa tendencijom rasta. Šaljemo sliku da imamo veliki problem u tom dijelu i to pokazuju iizvještaji EK i MMF”, zaključio je Mulešković.

Upitan li će se situacija sa trajektom Kamenari-Lepetani uticati na turističku sezonu, Mulešković smatra da je trebala raskinuti ugovor, ako je nešto mimo zakona, ali moramo da vodimo računa na koji način se prekidaju ugovori.

” I dali smo napravili plan B, da li ćemo nastavimo nesmetano da obavljamo određenu djelatnost i ako država preduzema određenu djelatnost da građani i privreda dobiju kvalitetnu uslugu. Evo posljednjih mjesec dana mi imamo problem sa tim trajektom, od kad se dešavaju sve te promjene. I jutros čujemo da nema dovoljno zaposlenih, da trajekt radi samo jednu smjenu. I činjenice da je da to dodatno opterećuje, kako građane, tako i privredu”, navodi Mulešković.

On kaže da je za privrednike je svaki minut bitan.

” Ono što je meni problematično, što nijesam čuo koliko je koštao trajekt, Mi i dalje nemamo cifru koliko je to koštalo, iako su to sredstva građana. To neće nikako da košta građane 0 eura, to nije tačno. Preuzimanje privrednog društva košta, kupovinu trajekta takođe, iako će to vjerovatno poslovanje to da isplati. To smo imali i sa To Montenegro gdje je država investirala 30 miliona eura ” poručio je Mulešković.

Send this to a friend