Ekonomija

Mustafić za CdM: Na birou rada 38,6 hiljada nezaposlenih, Zavod ne namješta niti fingira podatke

Suljo Mustafić

U Crnoj Gori je prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje 38.597 nezaposlenih. Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintezivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima, rekao je u intervjuu CdM-u direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić. On kategorično tvrdi da ZZZ ne “namješta” niti “fingira” evidenciju o nezaposlenima, već da evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Prema njegovim riječima ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Prioriteti ZZZ prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, biće i dalje mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

CdM: Koliko se nezaposlenih danas nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, koliko je od ovog broja visokoškolaca?

Mustafić: Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori se nalazi 38.597 nezaposlenih, od čega 5.161 visokoškolac. U odnosu na uporedni period prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 9.265 lica, dok je visokoškolaca manje za 1.097. Stopa registrovane nezaposlenosti trenutno je 16,64 odsto, što je 3,99 procentnih poena niže nego lani.

CdM: Jeste li zadovoljni padom stope nezaposlenosti ili bi ona, prema Vašem mišljenu, mogla biti manja?

Mustafić: Sa zadovoljstvom ističem da je, minule dvije godine, došlo do pozitivnih pomaka i stabilizacije kretanja na tržištu rada. Ipak, to ne znači da konačna slika ne može biti bolja. Naprotiv, vjerujem da će mjeseci pred nama pokazati da će stopa biti značajnije niža, odnosno da će, u narednom periodu, uslijediti zapošljavanja prvenstveno zbog turističke sezone. Prije svega mislim na činjenicu da svake godine, u drugom i trećem kvartalu, stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja.

Sa druge strane, privlačenjem investitora koji mogu uticati na trajnije zapošljavanje ljudi, iskoristio bi se veliki potencijal domaćih radnika. To bi imalo mjerljive efekte, a pokazali bi i da smo na dobrom putu, bliži evropskom prosjeku. Kao i do sada, Zavod će se, slijedeći zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike resornog ministarstva u oblasti zapošljavanja, krajnje odgovorno i profesionalno odnositi prema svim izazovima i, u skladu sa mogućnostima, uticati na njihovo rješavanje.

Blagi pad nezaposlenosti u Crnoj Gori, evidentiran i prošle godine, rezultat je, između ostalog, uspješne realizacije mjera aktivne politike zapošljavanja, koje sprovodi i finansira Zavod u cilju povećanja zaposlenosti.

CdM: Koliko je lani izdato dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, a koliko očekujete da bi to moglo biti ove godine

Mustafić: Zapošljavanje i rad stranaca u Crnoj Gori uređeno je Zakonom o strancima. Definisano je da Vlada, godišnje, utvrđuje kvote – broj radnih dozvola za strance. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u 2018. izdato je 26.327 (15.132 u kvoti i 11.195 van kvote) dozvola, što je za 25,55 odsto više u odnosu na 2017. kada ih je izdato 20.969. Ovogodišnja kvota za privremeni boravak i rad stranaca, Vladinom odlukom, precizirana je na 20.454 dozvole.

Najtraženiji sezonski radnici

CdM: Da li ova brojka zabrinjava, te da li to znači da se ne koristi dovoljno potencijal domaće radne snage? Koji je razlog tome?

Mustafić: Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Ova pojava je u stalnom rastu posljednjih nekoliko godina. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintenzivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima. Takođe, treba imati u vidu da izražena nezaposlenost, u zemljama iz okruženja, domaćim poslodavcima pruža mogućnost da potrebe zadovolje, uglavnom, jeftinijom radnom snagom. Crnogorsko tržište rada obilježava i sezonski karakter koji se ogleda u različitom obimu i strukturi tražnje i zapošljavanja u toku godine, pri čemu dolazi do preklapanja poljoprivredne i turističke sezone, što otežava mobilnost domaće radne snage.

Sve ovo ukazuje da je ubuduće neophodno blagovremeno planirati potrebe za radnom snagom, kako bi se na kvalitetan način sagledala sezonska ponuda domaćeg kadra – posebno u građevinarstvu, zanatskim uslugama, turizmu i poljoprivredi.

Ovdašnje poslodavce, takođe, neophodno je konstantno podsjećati na višestruke benefite od intenzivnijeg zapošljavanja domaćih radnika. Tu prije svega mislim na poboljšanje standarda, ali i veći priliv sredstava u budžet kroz uplatu poreza i doprinosa na zarade.

CdM: Kakve mjere ste predvidjeli ove godine za podsticanje zapošljavanja u manje razvijenim sredinama, te koje grupe će biti u fokusu?

Mustafić: Svjedoci smo činjenice da su gradovi na sjeveru države svakim danom sve prazniji. U Beranama, Pljevljima, Rožajama, Plavu, Kolašinu, Mojkovcu, Plužinama i Žabljaku sve se teže dolazi do zaposlenja, a te opštine karakteriše i loša ekonomska situacija, nedostatak visokoobrazovnih ustanova, ali i odstustvo investicija. U namjeri da ovom, evidentnom, problemu pristupi na pravi način Zavod za zapošljavanje je i prošle godine pokazao da itekako vodi računa o stimulaciji regionalnog razvoja. Naime, u 2018. godini, u programima aktivne politike zapošljavanja, sa više od 50 odsto su učestvovala lica iz sjevernog regiona.

Nastojaćemo da takvom dinamikom nastavimo i ove godine kako bi im, učešćem u programima, omogućili sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada. Od potrebe privrede i otvaranja novih radnih mjesta zavisiće i obim njihovog zapošljavanja.

Ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Obezbjeđivanje njihove veće zaposlenosti jedan je od prioriteta koji se poklapa i sa Nacionalnom strategijom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020. Zato će prioriteti Zavoda, prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, i dalje biti mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

CdM: Kako ocjenjujete saradnju Zavoda sa javnim službama za zapošljavanje iz zemalja Evropske unije, i koliko je zapravo interesovanje naših državljana za rad u Njemačkoj, ali i ostalim zemljama članicama EU?

Mustafić: S obzirom na to da se Crna Gora, a time i Zavod za zapošljavanje, priprema za članstvo u Evropskoj uniji, saradnja sa državama iz okruženja i članicama EU je veoma bitna.

Detaljno analiziramo i razmatramo svaku ponudu koja stigne od inostranog poslodavca, privatne agencije za zapošljavanje ili javne službe za zapošljavanje iz inostranstva. Zavod, međutim, ne posreduje između crnogorskih državljana i inostranih poslodavaca, jer Zavod ne radi direktno posredovanje za strane poslodavce, kao što to radi za crnogorsko tržište. Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama.

Takođe, razlog aktivnosti Zavoda prilikom zapošljavanja u inostranstvu je i da se minimiziraju nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi i sprečavnja nelegalnih migracija. Naime, vrlo često, i to putem društvenih mreža, koje je nemoguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i “sređivanje papira”, uz finansijsku nadoknadu. Građani ili budu prevareni za taj iznos novca ili budu žrtve rada “na crno”, finansijske ili radne eksploatacije u toj državi.

Radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći, ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo, na sajtu Zavoda se može naći veliki broj informacija o životu i radu u inostranstvu, kao i praktičnih savjeta i upustava kako se zaštiti prilikom života i rada van granica Crne Gore.

Suljo Mustafić

CdM: Čuju se sporadično optužbe da Zavod “namješta i fingira” broj nezaposlenih, odnosno da brojke koje objavljujete nijesu tačne. Šta Vi kažete? Da li je to moguće uraditi?

Mustafić: Zavod za zapošljavanje ne “namješta” niti “fingira” evidenciju o nezaposlenima, već evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Podaci o nezaposlenim licima unose se kroz aplikacije u jedinstveni informacioni sistem na nivou svih opština u Crnoj Gori. Taj posao radi oko 70 savjetnika za posredovanje pri zapošljavanju i u realnom vremenu je moguće prikazati broj nezaposlenih. Tehnologijom rada propisan je sistem unosa podataka u jedinstveni informacioni sistem u bazu podataka Zavoda.
Podsjećam, anketna stopa, koju izračunava Monstat, iznosi 14,1 osto i niža je za 2,54 procentna poena od registrovane stope nezaposlenosti, koja iznosi 16,64 odsto.

Na našoj evidenciji je još visoko prisustvo lica koji, aktivno ne traže posao, već se prijavljuju zbog ostvarivanja određenih prava. Naime, nezaposleni, registracijom kod Zavoda, ostvaruju pravo na socijalna davanja, novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti i novčanu naknadu po osnovu utvrđenog stepena invaliditeta.

Na povećanje nezaposlenosti, u velikoj mjeri, uticao je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se ostvarivanje određene, Zakonom utvrđene, naknade vezivalo za status nezaposlenosti. S druge strane, na smanjenje broja registrovanih nezaposlenih uticale su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Već dvije godine nezaposleni koji ne traže posao, već žele samo da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje ne moraju se prijavljivati Zavodu. Grupa, takozvanog neaktivnog stanovništva, to pravo ostvaruje isključivo i direktno preko Fonda zdravstva.

Ponoviću, u skladu sa Zakonom, đaci i studenti nijesu na raspolaganju Zavodu. Takođe, kroz program Stručnog osposobljavanja visokoškolaca, uključena lica stiču prvo radon iskustvo, u nivou obrazovanja i za vrijeme trajanja programa visokoškolci se, zbog angažmana kod poslodavca, ne mogu smatrati nezaposlenim licima. Vjerujem da će doći vrijeme kada će na evidenciji ostati osobe koje, zaista, aktivno, traže posao i koriste servis Zavoda za brži i lakši ulazak na tržište rada.

Evidencija se ne “namješta”

CdM: Jeste li zadovoljni iznosom budžeta sa kojim ćete raspolagati u ovoj godini? Na koje projekte ćete utrošiti najviše novca?

Mustafić: Budžetom Crne Gore za ovu godinu u dijelu mjera i aktivnosti iz Akcionog plana koji sprovodi Zavod za zapošljavanje opredijeljeno je 9,3 miliona eura, od kojih je šest miliona eura predviđeno za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Tokom ove godine Zavod će objaviti Javni poziv za finansiranje projekata rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom–grant šemu, vrijednu tri miliona eura.

To će omogućiti uključivanje oko 400 osoba sa invaliditetom. Za kreditno otvaranje 60 novih radnih mjesta u ovoj godini predviđeno je 300 hiljada eura. Ističem da su uslovi kreditiranja povoljniji od tržišnih, niže kamatne stope, duži grejs period i duži rok povraćaja sredstava.

Za realizaciju programa i mjera aktivne politike zapošljavanja raspolažemo sa tri miliona eura. Taj iznos omogućiće realizaciju programa za zapošljavanje oko 2.230 nezaposlenih sa naše evidencije. To su skromna sredstva, u odnosu na potrebe tržišta rada, ali ćemo nastojati da realizujemo najpotrebnije programe i one koji daju najbolje rezultate.
Programi će i ove godine biti namijenjeni mladim osobama, ženama, dugoročno nezaposlenim, kao i korisnicima materijalog obezbjeđenja porodice.

Zavod će i u ovoj godini nastojati da poboljša kvalitet usluga i svih aktivnosti koje će posredno ili neposredno, nadam se, doprinijeti da se što veći broj lica sa naše evidencije uskoro i zaposli.

Miraš Dušević

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Marko
Gost
Marko

Da ima posla uvjerio sam se neki dan , malo po primorju obilazio. Većina “gazda” kuka kako nema radne snage. Pričao sa nekima i rekao im da povećaju plate na minimalno 500 Eura pa će viđeti koliko će se ljudi javiti. Nisu mnogo komentarisali ali sam siguran da sam u pravu. Čekaju radnike iz Srbije, tamo su i manje plate… Više »

Boka
Gost
Boka

Suljo,ja sam tvoj najveci fan 🤣

Dijaspora
Gost
Dijaspora

Tuzno i zalosno…. Radnici kojima je drzava poslodavac moraju bit podobni i da ćute, ili otkaz. Kod privatnika tu se ne zna ni koliko sati trebas radit nit subota nit nedjelja nit ugovora nit godisnji odmor …pricao sam ove ljeti dolje sa mnogima kazu 200 eura uplati mi poslodavac preko banke legalno a 200 eura u kovertu …

1918
Gost
1918

U ovu brojku nezaposlenih ne vjeruje ni Mustafić. Jasno je da se radi o čistoj laži.

NIKŠIĆKO
Gost
NIKŠIĆKO

e moj Suljo….pretece te Dusko u komentarima….a imao si prednost od 5 sati….pih🍺😁

Peka
Gost
Peka

A đe su zaposleni, ti što su zaposleni?

Monarch
Gost
Monarch

Na Birou rada kod Suljage.

Muljo Sustafić
Gost
Muljo Sustafić

Nijesu zaposleni, išćerani su sa Biroa zbog lošeg vladanja!

Boro
Gost
Boro

Biro ako se ne javis u zakazani termin skida lice sa evidencije nezaposlenih to je dovoljno da ti podaci budu netacni .Biro rada nikad nikome nije nasao posao lise plantaza dje te ceraju da cijeli dan beres breckve po suncu za 10 e ili ce te skinut sa biroa.

Mlad momak
Gost
Mlad momak

Kako bi onaj clanak na Cdm 10 hiljada manje nezaposlenih no u prosle godine,a onda dva dana posle toga 10 hiljada ljudi trazilo posao u Njemacku.. e vi racunate u nezaposljene ljude koji rade u druge zemlje..Legende

NIKŠIĆKO
Gost
NIKŠIĆKO

ja sam se na biro prijavio kao – profesionalni degustator alkoholnih napitaka…..jos me ne zovu….gadovi…🍻

Makiaa
Gost
Makiaa

A aaa ti bi da degustiras..to ces kad bude slevanje vina u13 konbinat jednom godisnje.

Micko
Gost
Micko

Procvetasmo Suljo od kad ti i družina dodjoste-jos ova dva mjeseca pa će dat bog da dodje neko sposobniji.

Bnjjj
Gost
Bnjjj

Tragedija koliko ima nezaposlenih i ljudi koji primaju male plate,CG sa ovakim upravljanjem je propali projekat,samo pogledajte berzu rada zimi koliko se malo nudi poslova,mi smo sezonska zemlja,kako prezivjet godinu sa 3,4 plate od 300e to je naucna fanstatika,a i povezanost medju CG gradovima je losa kako putovat od Bara do Budve na posao kada nema autobusa tako je i… Više »

Car🇷🇺Romanov
Gost
Car🇷🇺Romanov

Pa eto imas ideju za posao, ako imas drugove zajedno u biznis… Ili i ti cekas da postanes dio te birokratske elite?

KLM
Gost
KLM

Znali ko koliko penzionera radi.Provrijedni li se ljudi pod stare dane a mladi bleje na birou

B.D
Gost
B.D

Mozda grjesim ali ja ne poznajem nikog koga su zaposlili preko Biro u skladu sa strucnom spremom i znanjem a da nije u pitanju sezonski posao!

Car🇷🇺Romanov
Gost
Car🇷🇺Romanov

Kako su osobe, koje misle da u drzavi od 650000 stanovnika, automatski mogu dobiti funkciju u opstinskoj/drzavnoj administraciji ili kancelariju u privatnoj firmi, uopste zavrsile fakultet nije mi jasno? Ne zivi odje 65 000 000.

Milica
Gost
Milica

620000 stanovnika

Nikad vise
Gost
Nikad vise

Cim neko kaze u CG da ce biti sve po zakonu, odma vam je jasno da tu ne probate pravdu traziti. Zavod ne fingira podatke. Ako se kaze da je procenat nezaposlenih opao za neki postotak, onda bi se broj zaposlenih trebao popeti za isti postotak. Medutim, to nije tako u praksi, zato sto se finfira pad nezaposlenih tako sto… Više »

Paracetamol
Gost
Paracetamol

A kako ste smanjili broj ? Zena posla da se javi na biro a oni kazu da ce imati zdravstveno osiguranje preko fonda zdravstva i da ne mora da se javlja vise na biro ako nece da radi …zamisli to.,,sram te bilo kako istinu pricas

Send this to a friend