Kolika će biti cijena novca u narednom periodu, prije svega visina kamata, zavisiće od njegove dostupnosti, ali i međunarodnih dešavanja i mjera MMF-a, Svjetske banke, Evropske centralne banke… Dostupnost novca na međunarodnom nivou zavisi od proaktivnosti ključnih institucija u zemlji. Izuzetak su banke koje su dio velikih evropskih bankarskih grupacija kojima je pristup izvorima novca olakšan.
To su Pobjedi kazali bankari koji dodaju da optimizam uliva proaktivan odnos CBCG koja sa međunarodnim finansijskim institucijama razmatra mogućnost efikasnog pristupa povoljnim kreditnim linijama.
Predstavnici vlasti su optimisti – kažu da vjeruju da će međunarodne finansijske institucije zbog kovida-19 izaći sa povoljnim kreditnim uslovima. Analitičari su oprezniji i kažu da će sve zavisiti od zemlje, odnosno njene sposobnosti da odgovori novonastalim izazovima.
Podsjetimo da se Crna Gora prije nekoliko dana zadužila 250 miliona eura uz garanciju Svjetske banke vrijednu 80 miliona eura. Kredit je odobren na 12 godina, a kamata je 3,63 odsto. Procjene govore da će budžetu u ovoj godini nedostajati još najmanje od 100 do 150 miliona eura da se saniraju posljedice nastale epidemijom koronavirusa.
Iz CKB su kazali da je pandemija izazvana kovidom-19 uticala na sva finansijska tržišta na globalnom nivou, zbog čega je postalo teško preciznije prognozirati dugoročna kretanja cijene novca. Ključni razlog je, kako kažu, to što na kretanje cijene novca utiče veliki broj faktora.
Prilikom analize, posebna pažnja posvećena je faktorima koji se mogu nezavisno analizirati i pratiti njihov uticaj kroz vrijeme, kakav je euribor koji je i dalje veći nego prije početka pandemije.
“Na cijenu novca utiče i pojedinačni rejting zemlje. Standard & Poor’s je potvrdio crnogorsku B +/B ocjenu, ali je svoje izglede revidirao sa stabilnih na negativne, što ukazuje na činjenicu da je Crna Gora, ipak, zemlja koja nosi veći rizik premije. Zato je realno očekivati da će za takve zemlje cijena novca biti veća. Glavni razlog ove ocjene potiče od činjenice da ekonomija Crne Gore u velikom procentu zavisi direktno i indirektno od turizma”, kažu u CKB.
Povećanje ili smanjenje kamatne stope u bankama su, pojašnjavaju, pitanja koja se regulišu na tržištu i na njih utiče više faktora.
“Banke odgovorno pristupaju politikama kamatnih stopa, uz potpuno razumijevanje okruženja u kojem posluju. Ovdje, prije svega, treba imati u vidu ulogu banaka, naročito kada je oporavak privrede u pitanju, odnosno podrška banaka u pokretanju novog privrednog ciklusa. Presudni uticaj na formiranje cijene, tj. kamatnih stopa u narednom periodu imaće dostupnost kako domaćih, tako i međunarodnih izvora finansiranja. Pri tome, treba imati u vidu da će značajan uticaj imati i međunarodna dešavanja i mjere koje budu donosile međunarodne finansijske institucije – MMF, Svjetska banka, Evropska centralna banka”, objašnjavaju iz CKB.
U ovoj banci kažu da dostupnost novca na međunarodnom nivou zavisi od proaktivnosti ključnih institucija u zemlji.
“Zato što veličina pojedinačnih entiteta na našem tržištu ne obezbjeđuje adekvatnu pregovaračku moć kada su velike međunarodne institucije u pitanju. Izuzetak su banke koje posluju na našem tržištu, a koje su dio velikih evropskih bankarskih grupacija, kao što su CKB i Podgorička banka koje su dio OTP grupe, kojima je pristup međunarodnim izvorima novca značajno olakšan”, kažu u CKB.
U prilog proaktivnom pristupu institucija, ocjenjuju u toj banci, govori i podatak da CBCG zajedno sa međunarodnim finansijskim institucijama – EBRD, Svjetska banka, IFC… razmatra mogućnosti efikasnog pristupa povoljnim kreditnim linijama za zemlje ugrožene kovidom-19, kao i linije iz Paketa solidarnosti, što ukazuje na dostupnost novca na međunarodnom tržištu.
“Smanjenjem obavezne rezerve i smanjenjem cijene povlačenja likvidnosti obavezne rezerve, CBCG je povećala dostupnost novca i na domaćem tržištu”, ocijenili su iz ove banke.
Ocjenjuju da su aktivnosti centralnih banaka doprinijele stabilizaciji uslova.
“Aktivnosti centralnih banaka na globalnom nivou, posebno najave ECB o kupovini sredstava u velikom obimu (u okviru programa kupovine u javnom sektoru i programa hitne kupovine zbog posljedica pandemije), pomoglo je stabilizaciji uslova na tržištima. Samim tim je omogućena i veća dostupnost novca na međunarodnom tržištu”, ocijenili su iz CKB.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Predrag Sekulić je na isto pitanje – kakva će biti cijena novca u narednom periodu – odgovorio sa mnogo više optimizma.
“Vjerujem da će međunarodne finansijske institucije izaći sa dodatnim paketima finansijske pomoći, kreditima po povoljnijim uslovima – duži grejs period i niže kamatne stope. Mislim da će doći i do dodatnog otpisivanja ranijih dugovanja, posebno prezaduženim državama koje nijesu u stanju da otplaćuju obaveze”, kazao je Sekulić.
On kaže da ne treba zaboraviti da će i Evropska centralna banka izaći sa posebnim finansijskim paketima za države EU.
“Takođe, Federalne rezerve SAD će, to je urađeno i tokom ekonomske krize 2008/2010. godine, finansijski pomoći privredi da preživi sadašnju krizu”, smatra Sekulić.
Ekonomski analitičar i fakultetski profesor Vasilije Kostić kaže da ne treba zaboraviti da oni koji plasiraju novac to dominantno čine iz profitnih razloga – kako god da se deklarišu.
“Koronavirus je ozbiljno zaprijetio svjetskoj ekonomiji i tako donio ogromnu neizvjesnost, a sa njom i veliku nestabilnost u ekonomskim sistemima širom svijeta. Kada je neizvjesnost dominantna karakteristika eksternog okruženja, onda se i zakonitosti funkcionisanja ekonomskih sistema iz osnova mijenjaju. Standardni – predvidivi obrasci funkcionisanja više ne važe pa se ne mogu ni očekivati standardna predviđanja. Mi, međutim, nastavljamo da novu stvarnost tumačimo obrascima starog mišljenja i na taj način činimo stratešku grešku u promišljanju: promijenjene okolnosti tumačimo na nepromijenjen način. Međutim, teorija kompleksnosti je znatno adekvatniji misaoni okvir – koncept koji sugeriše da u okolnostima kompleksnosti – kakav je savremeni svijet, mala promjena, mali činilac može pokrenuti ogromne promjene tzv. “efekat leptira“. To je pokazao i koronavirus”, ističe Kostić.
On kaže da bi standardno objašnjenje bilo da je pandemija nanijela obilnu štetu svjetskoj ekonomiji i da će vlade pokrenuti ozbiljna monetarna popuštanja i ulivanja novca u svoje ekonomije kako bi posrnulu privredu podigli na noge kroz sniženje kamatnih stopa i obilje novca.
“U takvom scenariju logično je očekivati da će cijene padati, odnosno da će kamatne stope biti niže, a da će dostupnost novca biti veća. U ovom objašnjenju, odnosno predviđanju nema kompleksnosti. Ipak, da li će tako biti ili je više vjerovatan drugačiji scenario? Ukoliko činjenicu o ulivanju velikih finansijskih iznosa u svjetske privrede uzmemo za gotovu stvar, da li će to značiti i poboljšanje uslova kreditiranja zemalja kao što smo mi – postavlja se pitanje”, kaže Kostić.
Za one koji plasiraju novac sigurnost kapitala je od ključnog značaja.
“A najveći neprijatelj sigurnosti uopšte jeste neizvjesnost koja je ključna karakteristika novonastale situacije vezane sa koronavirusom. Iz ove perspektive nam se čini da je realnija opcija, bez obzira na obilje novčane ponude, da će se uslovi pogoršati za kapacitetom male ekonomije, koje dodatno imaju negativne makroekonomske parametre -visoku zaduženost i spoljnotrgovinsku zavisnost jer je neizvjesnost u pogledu kreditne sposobnosti kod njih kreirana koronom najprisutnija. Uz to, ozbiljnoga uticaja ima i opšta društveno-ekonomska i socijalna sposobnost države kao i njena politička stabilnost, naročito”, smatra ovaj ekonomski analitičar.
On pojašnjava da su očekivanja za budućnost vezana za svaku zemlju ponaosob u pogledu njene sposobnosti da odgovori novonastalim izazovima.
“U kratkom roku uslovi kreditiranja dobrim dijelom zavisiće od dešavanja u razvijenim ekonomijama i na koji način će to uticati na nas male zemlje. U narednom, kratkoročnom periodu postoji veća vjerovatnoća da se uslovi finansiranja za male ekonomije ipak pogoršaju, ali ne radikalno. Kako vrijeme bude odmicalo, pod uslovom da stvari sa pandemijom budu pozitivne, vjerujem u ublažavanje tih uslova, odnosno u snižavanje cijene novca za one kao što smo mi”, kaže ovaj analitičar.
Za velike ekonomije će, dodaje on, biti potpuno drugačija situacija jer oporavak zavisi od njih, a investicione aktivnosti se teško pokreću u doba neizvjesnosti.
“Situacija neće biti stabilna dokle god se ne otkrije vakcina i u suštini će od toga i zavisiti”, objašnjava Kostić.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Predrag Sekulić kaže da su bankari ključna adresa za pitanje hoće li kamatne stope biti niže, ali i dodaje da je neke stvari teško objasniti.
“Godinama imamo slična pitanja vezano za privredu i za građane i slične odgovore – kamate će biti niže. Ali i dalje su krediti veoma nepovoljni. Teško je objasniti zašto je novac u Crnoj Gori skuplji nego u nekim drugim državama gdje te iste banke posluju”, kaže Sekulić.
