Ne planira se uvođenje nikakvih kriznih mjera

U toku su pregovori sa sedam renomiranih poslovnih banaka Sosijete ženeral, JP Morgan, Erste banka, Banka Intesa, Benk of Amerika Meril Linč, Goldman Sač, Dojče bank o zaključenju ISDA sporazuma, koji je pravni osnov za realizaciju hedžing transakcija, odnosno zaštite od valutnog rizika kod kredita za auto-put, kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Darko Radunović. Ove banke su globalni lideri u pružanju usluga zaštite od tržišnih rizika objasnio je ministar.

Koje uslove očekujete za hedžing aranžman za dolarski kredit za auto-put kako bi izbjegli valutni rizik?

RADUNOVIĆ: Još je teško govoriti o konačnim uslovima aranžmana, jer on zavisi od teško predvidivog kretanja tržišnih varijabli prvenstveno kursnog odnosa eura i dolara, zatim od monetarne politike u Evropskoj uniji i SAD-u. U svakom slučaju, očekujemo da će, u pregovorima o uslovima transakcije, naš snažan ekonomski rast i odgovorna fiskalna politika doprinijeti smanjenju troškova transakcije.

U pitanju su veliki iznosi, pa je kod ovakvih transakcija potreban izuzetan oprez i puno znanja. Primjera radi, ako pogledamo trend kretanja dolara u proteklih godinu dana možemo vidjeti da situacija nije išla u korist konverzije dolarskog u euro dug, imajući u vidu daje vrijednost dolara jačala. Ipak, ovaj trend jačanja dolara je stabilizovan od septembra2019. Ministarstvo finansija pažljivo prati situaciju i pristupiće zaključenju hedžing transakcije u momentu za koji se procijeni daje povoljan za ovakvu vrstu operacije.

Postoji li opasnost da u ovoj godini bude uvedena neka krizna mjera i od čega to zavisi?

RADUNOVIĆ: Ne planiramo nikakve krizne mjere ako opšte ekonomske okolnosti budu u granicama sada poznatih. Štoviše, od 1. januara tekuće godine ukinut je “krizni porez” na dohodak fizičkih lica.

I pored mjerai zaduživanja za razduživanje, može li se dogoditi da rast javnog duga ne možemo zaustaviti ili usporiti?

RADUNOVIĆ: Veliki napor ulažemo u realizaciju Fiskalne strategije 2017-2020. i Strategije upravljanja javnim dugom kao jednim od njenih ključnih segmenata. Jedan od rezultata fiskalne konsolidacije, kombinovane sa povećanjem privredne aktivnosti, je projektovano povećanje prihoda budžeta i smanjenje budžetskih izdataka u narednom srednjeročnom periodu. Već ova godina će označiti pomjeranje našeg javnog duga na silaznu putanju. Intenzivno smo pristupili realizaciji osnovnih strateških opredjeljenja u smislu ujednačavanja otplate duga po godinama i produžavanja ročnosti komercijalnog duga radi smanjenja pritiska na budžet, zatim upravljanja valutnim rizikom i rizikom kamatnih stopa, kao i postepenog razvoja domaćeg tržišta državnih hartija od vrijednosti i minimiziranja troškova zaduživanja.

Refinansiranjem obveznica izdatih 2014,2015. i 2016. smanjili smo dug po osnovu euroobveznica za oko 363 miliona eura. To je omogućilo da anuiteti po godinama dospjeća budu manji, što značajno relaksira naše javne finansije. Prosječna ročnost državnog duga, koja je na kraju 2017. bila 4,6 godina, reprogramirana je na 5,2 godine na kraju 2018. Koristeći povoljnosti finansijskog tržišta, uspjeli smo da značajno smanjimo prosječnu kamatnu stopu sa 4,3 odsto, koliko je iznosila krajem 2014. godine, na 3 odsto, na kraju 2018. Očekujemo da će parametri ročnosti i kamatne stope na kraju 2019. biti još povoljniji. Treba imati u vidu da smo u fokus stavili i domaće tržište obveznica na kome smo obezbijedili 143 miliona eura sa, do sada, najnižom kamatnom stopom (3-3,5 odsto) i najdužim rokom dospjeća (5-7 godina. Javni dug se, u pravilu, uprošćeno iskazuje kroz procentualni odnos prema BDP.

Međutim, za pravilnu analizu i tretman javnog duga, pored procentuanog iskaza, jako su važni parametri ročnosti, strukture/odnosno plana otplate i prosječne kamate. U tom dijelu smo, očigledno, napravili veliki pozitivni pomak. U tom kontekstu treba posmatrati i povećanje javnog duga u 2019. godini na 79,6 odsto na šta je odlučujuće uticala emisija euroobveznica od 500 miliona eura sa rokom dospjeća od 10 godina i kamatom od 2,55 odsto. No, ako znamo da oko 10 odsto ovog duga predstavlja depozit na kraju 2019, možemo smatrati daje realni javni dug 69,5 odsto BDP-a. Nakon što dostigne nominalni maksimum od 79,6 odsto u 2019, od 2020. se očekuje postepeno opadanje duga, sa projekcijom da će, krajem godine, iznositi 73,1 odsto BDP-a procijenjenog za2020. Već krajem 2021. javni dug će biti na nivou od 65,8 odsto BDP-a, dok će na kraju 2022. biti 63,2 odsto BDP-a što je već na granici Mastrihtskih kriterijuma.

Da li u ovoj godini možemo očekivati dodatno povećanje zarada u policiji, vojsci i u ostalom javnom sektoru i u kom periodu godine bi to moglo bid izvjesno?

RADUNOVIĆ: Budžetom za 2020. stvorili smo pretpostavke za povećanje zarada u oblasti zdravstva i prosvjete, s obzirom da se radi o važnim sektorima u kojima radi najveći broj zaposlenih u javnoj upravi. Predloženo povećanje predstavlja mjeru koju budžet može da izdrži. Naravno, i zarade ostalih uposlenika u javnoj upravi smatramo značajnim, te ćemo se, svakako, baviti mogućnošću povećanja. Za sada, to nije realno obećati jer se ne smije ugroziti načelo održivosti budžeta.

Odlaganje elektronske fiskalizacije po mnogima je signal da će i naredne godine moči mnogo toga da “provuku” kroz sivu zonu i da će i dalje biti labava borba protiv sive ekonomije. Ima li utemeljenja u toj tezi?

RADUNOVIĆ: Odlaganje primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu roba i usluga je prvenstveno posljedica nezavršenosti procedure po tenderu koji se sprovodi pod nadzorom Svjetske banke. Sistem elektronske fiskalizacije nije jedina metoda’koju Poreska uprava koristi u borbi protiv sive ekonomije. Dakle, odlaganje njegove implementacije ne znači „omekšavanje” primjene standardnih i drugih metoda otkrivanja poreskih prevara.

Ministarstvo finansija i Poreska uprava će u periodu do početka primjene elektronske fiskalizacije još naglašenije sprovoditi inspekcijski nadzor, intenzivirajući pripremu za uvođenje sistema elektronske fiskalizacije. Pored ostalog, pokrenuli smo inicijativu za izradu programskog rješenja koje će omogućiti građanima da prijave neizdavanje fiskalnih računa ili da provjere da li je izdati račun zaista fiskalan. Na taj način će se i građani uključiti u podizanje nivoa regularnosti ekonomskih tokova, odnosno u proces suzbijanja sive ekonomije.

Kakve prihode očekujete u ovoj godini, odnosno postoji li opasnost da podbaci neka od projektovanih stavki u budžetu?

RADUNOVIĆ: Na osnovu projektovanih stopa rasta, očekujemo stabilan rast prihoda budžeta, što će, uz nastavak sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije, unapređenje poreske discipline i borbu protiv sive ekonomije doprinijeti redovnom servisiranju svih javnih funkcija. Izvorni prihodi budžeta za 2020. planirani su u iznosu od 2,054 milijardi eura ili 40,9 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na planirane za 2019. veći su za 220,3 miliona eura ili 12 odsto. Pored navedenih faktora, rast prihoda u ovoj godini uključuje i naplatu poreskog duga od Aerodroma Crne Gore koji je zavisan od izmirenja obaveza Montenegro erlajnza prema ovoj kompaniji. Očekujemo i prihod od planiranog koncesionog aranžmana za Aerodrome Crne Gore, kao i efekte implementacije projekta ekonomskog državljanstva. Radi se o jednokratnim, ali svakako značajnim budžetskim prihodima.

Apsurdne teze o kolapsu finansija

Iz DF-a su i u parlamentu često tvrdili da su finansije pred kolapsom i da se vještački drže. Ima li istine u tome?

RADUNOVIĆ: Teze o pretkolapsnom stanju naših finansija nijesu od juče. Da su one bile utemeljene onda kada su, niz godina ranije, plasirane, već odavno ne bismo imali priliku da govorimo o konstantnom rastu BDP-a, o stabilnom servisiranju javne potrošnje, o značajnim kapitalnim budžetima, o rastu kreditnog rejtinga…

Mi smo apsolutno transparent u prezentovanju svih makroekonomskih podataka i svih segmenata javnih finansija. U tom smislu, ne treba puno ekonomske ekspertize da bi se, na bazi jasno prezentovanih činjenica, konstatovala apsurdnost teza o predstojećem kolapsu državnih finansija. Zbog toga, takve teze svrstavam u domen politikantstva, a ne u sferu ozbiljne ekonomske analitike. Jasno je da naše finansije nijesu sjajne, ali su trendovi pozitivni, a odlučnost i sposobnost Vlade da takve trendove učini trajnim -definitivna.

Ne očekuje se značajniji rast cijena

Ima li bojazni od jače inflacije u ovoj godini jer je primjetno da cijene pomalo stalno “rastu”?

RADUNOVIĆ: Monstat mjesečno objavljuje lndeks potrošačkih cijena, što je najegzaktnija mjera inflacije. Prema ovom parametru, mi smo u prvih 11 mjeseci prošle godine imali izuzetno nisku prosječnu stopu inflacije od 03 odsto, dok smo u toku 2018. imali 2.6 odsto. Naravno, svjestan sam da statistika uprosječuje ulazne podatke, dok građanin kretanje cijena prati samo u odnosu na određenu grupu proizvoda za koje je zainteresovan. Negdje u toj diskrepanci javlja se čak i sumnja u tačnoststatističkih prikaza.

Primjera radi, na inflatorna kretanja u Crnoj Gori značajno utiče kretanje cijena proizvoda od kojih smo, u manjoj ili većoj mjeri, uvozno zavisni. U tekućoj godini najveći uticaj je imalo kretanje cijena hrane i naftnih derivata na eksternom tržištu, što se kroz „uvoznu Inflaciju” prelivalo na cijene u Crnoj Gori. Tokom 2019. cijene hrane su rasle, dok su cijene naftnih derivata, u prosjeku, bile niže nego prethodne godine. Dakle, jeftiniji derivati su statistički “prikrili” rast cijena hrane koji svakako nadilazi prosječnu inflatornu stopu.

Očigledno je da samo povećanjem obima proizvodnje i konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvoda možemo smanjiti uvozni inflatorni uticaj u ovoj kategoriji. Kod uticaja koji indukuju cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu smo nemoćni. S druge strane, zadovoljan sam što nije bilo inflatornih pritisaka sa domaćeg tržišta zbog promjene poreske regulative. Štaviše, rekao bih da je u potpunosti neutralisan efekat povećanja stope PDV-a koje smo imali 2018. U ovoj godini ne očekujemo značajniji rast cijena. Predvidjeli smo da će prosječna stopa inflacije iznositi jedan odsto i to, prvenstveno, po osnovu “prelivanja” inflacije kroz uvoz hrane i energenata. U obzir smo uzeli i projekciju Evropske komisije koja, za zemlje Evropske unije, predviđa prosječnu inflaciju od 1,2 odsto na godišnjem nivou.

Vjerujem da će Montenegro Airlines opravdati ulaganja

Ove godine, kako ste već najavili, nećemo ući u zonu suficita zbog Montenegro Airlinesa povećanja plata u prosvjeti i zdravstvu… Na koji način će se to odraziti?

RADUNOVIĆ: Prije direktnog odgovora, podsjetiću da smo i tokom 2019. postigli balans tekućeg budžeta, odnosno uravnoteženja tekuće budžetske potrošnje sa budžetskim prihodima. Ekonomskim rastom i primarnom stabilizacijom fiskalne pozicije stvorili smo uslove za povećanje tekuće budžetske potrošnje, usmjeravajući je i na unapređenje standarda zaposlenih u prosvjeti i zdravstvu, kao važnim segmentima javnog sektora.

U istom prostoru je i naša potentnost da doprinesemo poljuljanoj finansijskoj održivosti nacionalne avio-kompanlje, imajući u vidu njenu ulogu faktora destinacione dostupnosti u turističkom “repro-lancu”. Naravno, radi se o ozbiljnim budžetskim izdacima, po oba osnova, ali ciljevi naše fiskalne politike neće biti ugroženi, imajući u vidu planirani nastavak trenda pada deficita. Naime, ove godine očekujemoznačajan suficit tekuće budžetske potrošnje, kao i primarnog suficita, što će doprinijeti uspostavljanju opadajućeg trenda javnog duga počevši od 2020. Rast plata i saniranje finansijske slike Montenegro Airlinesa će, svakako, blago usporiti strateške konsolidacione planove, ali će, uvjeren sam, pozitivni efekti u poslovanju nacionalnog avio-prevoznika opravdati to usporenje.