Očekuje se pad kamata na kredite i depozite

Očekujemo da će se kamate na kredite i na depozite naredne godine stabilizovati na nešto nižem nivou od trenutnog. Iako bilježe kontinuirani pad, kamatne stope se moraju dodatno snižavati kako bi se pospješilo saniranje ranjivosti realnog sektora, kazao je u intervjuu Pobjedi guverner Radoje Žugić.

“Prosječna ponderisana aktivna efekdvna kamatna stopa je na kraju novembra iznosila 6,08 odsto, što je istorijski najniži nivo. U novembru smo imali i nisku aktivnu kamatnu stopu na novoodbrene kredite – 4,74 odsto, s tim što je ova stopa podložna mjesečnim fluktuacijama. Kamatna stopa na depozite je na kraju novembra iznosila 0,42 odsto i za posljednjih godinu dana je smanjena za 0,16 procentnih poena”, objašnjava guverner.

Na kretanje kamatnih stopa mogu, kaže Žugić, uticati i događanj a van naše kontrole, poput neočekivanih mjera monetarne politike Evropske centralne banke, kao i povećane geopolitičke tenzije između velikih sila koje bi uticale na međunarodno finansijsko tržište.

POBJEDA: Sa Novom godinom je na snagu stupila odluka CBCG o ograničavanju gotovinskih kredita. Kakav efekat očekujete i da li CBCG priprema još neku sličnu odluku?

ŽUGIĆ: Riječ je o makroprudencionoj mjeri koja je prvi put primijenjena kod nas, o čemu su se pozitivno izrazili naši međunarodni partneri. Ova mjera ima za cilj povećanje otpornosti finansijskog sistema i održivogfmansiranja fizičkih lica. Primijenili smo ih radi prevencije, da se ne bi efektuirao potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po kreditima, prije svega po gotovinskim kreditima, do kojeg bi moglo doći u eventualnoj silaznoj fazi poslovnog ciklusa, tj. u slučaju rasta nezaposlenosti i/ili smanjenja zarada.

CBCG permanentno prati poslovanje banaka i, u slučaju potrebe, planira i preduzima neophodne mjere, prema pojedinim bankama i/ili sistemu kao cjelini, u cilju očuvanja finansijske stabilnosti. U ovom trenutku, na osnovu raspoloživih podataka, ne planira se preduzimanje sličnih mjera na nivou sistema.

POBJEDA: Kakvo stanje u bankarskom sektoru očekujete u narednoj godini i ima Ii indicija da bi se mogao pojaviti neki problem?

ŽUGIĆ: Za nama je teška, ali uspješna poslovna godina, u kojoj je većina ključnih indikatora dostigla istorijski najpovoljnije vrijednosti. Ovu godinu je obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija, održavanje visokog nivoa likvidnosti, unapređenje adekvatnosti kapitala i dalje smanjenje nekvalitetnih kredita.

Kao rezultat ovakvih trendova, danas imamo stabilan i siguran bankarski sistem, bez sistemskih ranjivosti. Potvrdu o ovome uskoro očekujemo i od međunarodnih monetarnih institucija. Podsjetiću daje u najnovijem izvještaju Doing businessa, istraživanje Svjetske banke koje se odnosi na procjenu kvaliteta biznis okruženja 190 zemalja, Crna Gora u pod indikatoru „dobijanje kredita”, koj uključuje i procjenu kvaliteta kreditnog registra CBCG, rangirana na 15. mjestu, znatno ispred zemalja u okruženju.

U okviru ovog izvještaja novost je i da Crna Gora, zajedno sa Novim Zelandom, prva na svijetu po kvalitetu zakonskih rješenja zaštite korisnika kredita i zajmodavca.

I u narednoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova. Ipak, treba naglasiti da ćemo tokom 2020. sprovesti nezavisnu procjenu kvaliteta aktive (AQR) svih banaka. U zavisnosti od rezultata, pojedine banke će se možda suočiti sa potrebom da eventualno dodatno ojačaju svoju poziciju kapitala. Osim navedenog, tokom 2020.

CBCG će, usvajanjem podzakonske regulative, u najvećoj mjeri zaokružiti proces pripreme novog regulatornog okvira, kojim se vrši usaglašavanje domace regulative sa relevantnim propisima EU zasnovanim na Bazelu III. Prilagođavanje poslovanja i implementacija novog regulatornog okvira može predstavljati izazov, posebno za manje banke, koje nijesu supsidijari međunarodnih bankarskih grupa.

POBJEDA: Da li neka banka pokazuje ranjivost i ako pokazuje u kom dijelu?

ŽUGIĆ: U prethodnom periodu su tri banke bile identifikovane kao ranjive. U dvije banke je uveden stečaj, dok je treća napravila iskorak i unaprijedila poslovanje. Poboljšala je naplatu, smanjila nivo nekvalitetnih kredita, očuvala likvidnu poziciju i riješila značajan dio sudskih sporova koji su opterećivali njeno poslovanje. CBCG nastavlja da prati poslovanje ove banke. Za očekivati je da najavljeni proaktivan stav menadžmenta i viasnika banke bude prepoznat i kroz rezultat predstojećeg AQR-a.

POBJEDA: Iz opozicionih redova su česte kritike da CBCG nije reagovala na pravi način na početku problema u IBM i Atlas banci. Kako to komentarišete?

ŽUGIĆ: Ove dvije banke bile su pod našim intenzivnim monitornigom, Atlas banka je, u skladu sa zahtijevanim mjerama CBCG, tokom 2017. i 2018. povećala akcijski kapital za 11,3 miliona eura, po osnovu naplate potraživanja, u bilans jeunijeto 50 miliona eura imovine. To je uticalo na izvjesno poboljšanje adekvatnosti kapitala banke i smanjenje rizičnog profila. Događaj koji je u značajnoj mjeri uticao na pogoršanje adekvatnosti kapitala i likvidne pozicije Atlas banke je isplata garancije kompaniji Kaspija, koja nije bila registrovana u poslovnim knjigama banke.

Ovo je rezultiralo stanjem koje je utvrđeno neposrednom kontrolom CBCG, a na osnovu kojeg je u Atlas banci, u skladu sa imperativnom normom Zakona o bankama, uvedena privremena uprava, a kasnije i stečaj.

POBJEDA: U slučaju da dođe do eskalacije rizika na koje Crna Gora ne može da utiče, jače ekonomske krize, što mnogi najavljuju, koje su ključne mjere zaštite koje tada treba aktivirati?

ŽUGIĆ: Ne očekujemo nikakvu veću eskalaciju rizika na koje Crna Gora ne bi mogla uticati. U 2019. globalna ekonomija je počela usporavati, ali stope rasta su zadovoljavajuće. MMF u posljednjoj projekciji predviđa rast globalne ekonomije od 3,4 odsto u 2020, te ne bi trebalo očekivati destruktivne efekte ekonomske krize.

Intervencije u fiskalnoj i finansijskoj sferi, kao i mjere zaštite za privatni sektor, su alati koje bi trebalo aktivirati u slučaju krize. Neophodno je nastaviti sa sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije koje su već dale pozitivne rezultate, a čija će dalja primjena doprinijeti jačanju održivosti javnih finansija. Savjet za finansijsku stabilnost ima utvrđen Plan upravljanja finansijskom krizom na nivou cjelokupnog finansijskog sistema, koji sadrži instrumente za djelovanje u slučaju finansijske krize.

Istakao bih da svi bankarski indikatori u ovom trenutku imaju istorijski najpovoljnije vrijednosti, a najbolja zaštita protiv krize su visok kapital i visoka likvidnost. Kapital banaka je prešao iznos od 600 miliona eura i u prošloj godini je povećan za 20 odsto. Likvidna aktiva prelazi milijardu eura i predstavlja 23,5 odsto ukupne aktive. Neophodno je intenzivirati aktivnosti na eliminisanju biznis barijera i nastaviti sa strukturnim reformama u cilju unapređenja konkurentnosti i produktivnosti privrede, što će povećati otpornost realnog sektora.

POBJEDA: Vlada najavljuje gradnju nastavka auto-puta kroz privatno javno partnerstvo. Vidite li rizik u tome i u kom dijelu?

ŽUGIĆ: Prije donošenja odluke o mehanizmu finansiranja gradnje auto-puta, trebalo bi pripremiti kredibilnu studiju izvodljivosti; koja će dati jasniju sliku o troškovima i benefitima nastavka ove investicije, koja je, moram napomenuti, za Crnu Goru od ogromnog ekonomskog značaja.

POBJEDA: Nedavno je objelodanjeno da CBCG razmatra zahtjev za ulazak banke iz Švajcarske na naše tržište. O kome se radi i do kada se može očekivati odgovor CBCG?

ŽUGIĆ: CBCG je sredinom oktobra primila taj zahtjev, koji se razmatra. U postupku ocjene priložene dokumentacije, CBCG pribavlja dodatne informacije, dokaze i podatke na osnovu kojih će, u skladu sa zakonom, Savjet CBCG odlučivati o ispunjenosti uslova za izdavanje dozvole za rad. Standardno su aktuelni i zahtjevi i interesovanja za izdavanje odobrenja za kupovinu procenta akcija u bankama koje posluju u Crnoj Gori.

POBJEDA: Koliko je utemeljen stav opozicije da država može pretrpjeti veliku štetu zbog Atlas i IBM banke?

ŽUGIĆ: Uvođenje stečaja u dvije banke nije imalo negativne efekte na ostatak bankarskog sistema. To su konstatovalj Svjetska banka i MMF. Najbolji dokaz očuvanog povjerenja je rast depozita kod 13 banaka, koji je za 11 mjeseci 2019. iznosio 300 miliona eura. Ispravnost isijecanja toksičnog tkiva najbolje potvrđuju indikatori poslovanja koji su unaprijeđeni nakon uvođenja stečaja u ovim bapkama.

To podrazumijeva unaprijeđenu profitabilnost (kod 13 banaka rast profita za 11 mjeseci je bio 22,6 odsto u odnosu na uporedni period 2018), smanjenje ukupnih nekvalitetnih kredita (4,62 odsto). kao i kredita koji.kasne preko 90 dana (2.67 odsto), ; dostignuti nivo likvidne aktive od preko milijarde eura…

Negativan uticaj na državu uširem smislu ostao je ograničen do 0,5 odsto BDP-a.