Usvajanjem Zakona o zaštiti negativnih uticaja klimatskih promjena harmonizovali bi se svi strateški dokumenti iz oblasti energetike i poljoprivrede, a smanjenjem emisija sa efektom staklene bašte stvorili bi se uslovi za zdraviju životnu sredinu.
To je saopšteno na okruglom stolu „Klimatske promjene u Crnoj Gori, zakonski okvir i planovi za njegovu primjenu“, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Green Home, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma.
Izvršna direktorica NVO Green Home, Nataša Kovačević, kazala je da pravac budućeg razvoja Crne Gore trebaju biti čiste tehnologije.
„Da su i države Zapadnog Balkana orijentisane ka praćenju postavljenih ciljeva i tranziciji u čiste sisteme pokazuje i potpisivanje sporazuma između ministara na sastanku održanom u Podgorici u februaru ove godine“, kazala je Kovačević.
Ona je pojasnila da je energetska zajednica krajem prošle godine prilagodila svoje energetske ciljeve, koji teže smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.
„Sve ovo je rezultat dugogodišnjih kampanja, koje su se vodile širom svijeta, od strane naučnika i predstavnika civilnog sektora ali i političara i Vlada, koji su uvidjeli opasnost od promjena klime za sve aspekte života. Ne radi se samo o tome da treba zaštititI životnu sredinu, radi se i o novcu, novim industrijama i tržištima, ekonomskom razvoju, ostvarivanju profita i zapošljavanju“, poručila je Kovačević.
Ona je kazala da je cilj Pariskog sporazuma, koji je ratifikovala i Crna Gora, smanjenje globalne temperature.
„Instrumenti za postizanje ciljeva iz Pariza su svakako nisko-karbonska dugoročna strategija i Nacionalni determinisani doprinosi, međutim pravno tržište u smislu sprovođenja direktiva leži na Zakonu o klimi, za koji se očekuje da bude usvojen ove godine“, navela je Kovačević.
Ona je kazala da Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena treba da obezbijedi stroge i sprovodljive norme u međusektorskom planiranju, zbog čega, kako je ocijenila, svi odgovorni sektori i industrije moraju da ih shvate ozbiljno i prihvate.
Generalni direktor Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ešef Husić, pojasnio je da Crna Gora, u procesu evropskih integracija, ima obavezu da usvoji adekvatnu regulativu u oblasti zaštite klime, kao i zaštite od negativnih uticaja klimatskih promjena.
„Ministarstvo održivog razvoja i turizma je, kao nadležna institucija, u saradnji sa UNDP-om i ekspertima iz nevladinskih organizacija, uradili predlog Zakona o zaštiti negativnih uticaja klimatskih promjena. To je kompleksna problematika, koja ima sistemska i materijalna obilježja, a ujedno je i regulativa koju čak ni neke države članice EU nisu sprovele“, kazao je Husić.
On je pojasnio da se tim zakonom uređuje oblast donošenja strateških dokumenata u segmentu niskokarbonskog razvoja.
„Takođe, uređuje se oblast donošenja mehanizma monitoringa, izvještavanja i verifikacije svih emitera gasova sa efektom staklene bašte, utvrđivanje mehanizama i procedura trgovanja emisionim jedinicama onih subjekata koji će biti emiteri tih gasova“, rekao je Husić.
On je ocijenio da će usvajenjem tog zakona doći do harmonizacije svih strateških dokumenata iz oblasti energetike, poljoprivrede, kao i sektora koji su emiteri gasova sa efeketom staklene bašte.
„ U prvom redu, to je energetika, koja je dominantno najveći emiter gasova sa efektom staklene bašte. Uu prvom redu se misli na termoelektranu. Zanimljiv je podatak da 16 elektrana Zapadnog Balkana emituje više gasova sa efektom staklene bašte nego sve termoelektrane u državama EU“, kazao je Husić.
On je istakao da je Crna Gora prva država u regionu koja donosi ovaj zakon.
Savjetnica u Direkciji za klimatske promjene i mediteranske poslove, Jelena Ban, kazala je da taj zakon predstavlja jedan od najvažnijih zakona koje će Crna Gora usvojiti jer podrazumijeva, kako je pojasnila, skup mjera i standarda EU koji se moraju dostići kako bi se smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte.
„Aktivnosti direktorata za klimatske promjene usmjerene su na uspostavljanje strateškog i zakonodavnog okvira koji će regulisati smanjenje inteziteta emisija gasova sa efektom staklene bašte, kao glavnog uzročnika promjene klime. U toku je izrada Trećeg nacionalnog izvještaja Crne Gore o klimatskim promjenama“, saopštila je Ban.
Ona je kazala da nacrt zakona sadrži devet poglavlja, a njegovim usvajanjem, Crna Gora bi bila u obavezi da izradi Strategiju niskokarbonskog razvoja.
„Takođe, zakon uvodi obavezu izrade Nacionalnog plana adaptacije, izradu projekcije i izvještaja o nivoima emisije gasova sa efektom staklene bašte, pribavljanja posebne dozvole za industrijska postrojenja. Zatim monitoring i izvještavanja i verifikaciju o emisijama za avio operatere i energetska prostrojenja, kao i pribavljanje dozvole za vršenje djelatnosti koje oštećuju ozonski omotač“, saopštila je Ban.
Ona je pojasnila da će se usvajanjem zakona obezbijediti usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u oblasti klimatskih promjena, što je, kako je podsjetila, bio jedan od preduslova za otvaranje poglavlja 27.
„Takođe, zakon podrazumijeva uspostavljanje sistema za smanjenje emisija sa efektom staklene bašte i prilagođavanja na klimatske promjene, ispunjavanje obaveza prema Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama“, navela je Ban.
Ona je ocijenila da će se usvajanjem zakona o zaštiti klime stvoriti uslovi za zdraviju životnu sredinu.
Koordinatorka programa za energiju u NVO Green Home, Sanja Orlandić, kazala je da “dolazimo u situaciju da moramo da prihvatimo sve zahtjeve energetske zajednice i EU.
“Ali moramo i pažljivo planirati i praviti strategije, kao i druga ključna dokumenta. Zakon mora biti usklađen sa međunarodnim i evropskim propisima“, poručila je Orlandić.
Ona je kazala da je međusektorska saradnja ključna, jer se posljedice povišenih emisija sa efektom staklene bašte odražavaju na sve građane.
„Izuzetno je bitna saradnja i mislim da smo tu na dobrom putu. To je jedan od načina da se pomjerimo sa postojeće tačke, kako bi dobili kvalitetne studije i zakone“, navela je Orlandić.
Ona je kazala da bi Crna Gora trebada da ulaže veće napore u osnaživanju stručnjaka koji bi mogli dati svoj doprinos u toj oblasti.
„Određeni broj ljudi, iz različitih institucija i ministarstava odlazi i postaju samostalni stručnjaci i konsultanti. Na taj način, resursi se rasipaju jer neka institucija izdvaja novac za izradu studije, ali novac se ne ulaže u osobu koja je u toj instituciji. Na taj način, kapaciteti institucija ostaju na niskom nivou“, ocijenila je Orlandić.
Predstavnik CAN Europe, Igor Kalaba je, predstavljajući Vodič za izradu Nacionalne niskokarbonske Strategije, kazao da taj Vodič napravljen u cilju omogućavanja bolje percepcije važnosti te Strategije.
„Donošenje zakona i strategija nije isto kao implementacija. Ovo je pionirska stvar i novina je, ne samo za nas, već za cijelo čovječanstvo, a to porazumijeva puno dorade. Neophodna je konstantna revizija nivo emisija od strane stručnjaka“, rekao je Kalaba.
On je istakao da je značajno uspostvaljanje nezavisnog tijela, koje bi vršilo monitoring implementacije Strategije i upućivalo preporuke.
„Učešće različitih aktera trebalo bi da bude institucionalizovano i trebalo bi uspostaviti okvir za učešće što šireg spektra aktera, ne samo civilnog društva, već i industrija, firmi koje se bave saobraćajem“, kazao je Kalaba.
