Ekonomija HELIKOPTERSKE TURE U CRNOJ GORI SU SVE ČEŠĆE

Privatni helidromi samo za domaće ture

Ilustracija

Helikopterske ture u Crnoj Gori su sve češće. Slijetanje i polijetanje uređeno je regulativama, lokalni letovi su mogući sa privatnih helidroma, dok u međunarodnim letovim helikopteri moraju proći carinsku kontrolu kojaje moguća samo na podgoričkom i tivatskom aerodromu. Zakupljivanje helikoptera najčešće je sa tivatskog aerodroma za Dubrovnik. Ograničenja postoje i za helidrome koji postoje na hotelima i u okviru hotelskih rizorta.

Kako je Pobjedi kazala menadžerka za marketing i komunikacije Adrijana Husić, u kompleksu Portonovi u Kumboru, koji je nedavno otvorio vrata, u toku je licenciranje helidroma, koji bi trebalo da bude otvoren naredne godine.

“Planiramo da se naš helidrom koristi i za međunarodne letove kada bude u funkciji”, rekla je Husić.

U Porto Montenegru je upravo otvoren prihvatni helidrom sa koga je dozvoljeno polijetanje i slijetanje, a koji se nalazi nedaleko od upravne zgrade Adriatik Marinasa.

“Zasad su dozvoljeni samo lokalni letovi”, kazao je Pobjedi Danilo Kalezić, PR i marketing menadžer kompanije Adriatik Marinas.

Kako je Pobjedi rečeno u Agenciji za kontrolu civilnog vazduhoplovstva, slijetanje i polijetanje helikoptera u međunarodnom vazdušnom saobraćaju je dozvoljeno samo na i sa međunarodnih aerodroma, a izuzetno i na i sa aerodroma koji nijesu određeni za međunarodni vazdušni saobraćaj, ukoliko operator obezbijedi primjenu propisa o prelasku državne granice o sopstvenom trošku.

“U Crnoj Gori postoje dva međunarodna aerodroma, u Podgorici i u Tivtu, i isključivo na i sa njih je dozvoljeno izvođenje međunarodnih letova, bilo da su u pitanju komercijalni ili nekomercijalni letovi. Osim kompanije Aerodromi Crne Gore, ne postoje drugi operatori aerodroma koji su zadovoljili propise po pitanju izvođenja međunarodnih letova”, saopštili su iz Agencije.

Izvođenje nekomercijalnih ili privatnih letova helikoptera unutar Crne Gore je dozvoljeno dominantno u okviru zadovoljenja regulatornih zahtjeva propisanih Pravilnikom o uslovima i načinu za vanaerodromsko slijetanje i polijetanje vazduhoplova.

Hotels Group Montenegro Stars, kako su kazali iz Agencije, ima licencu za korišćenje njihovog helidroma pod određenim ograničenjima, ali ovaj helidrom ne može biti korišćen za međunarodni vazdušni saobraćaj.

Accountable manager Airways aviation academy i čarter avio kompanije u Crnoj Gori Vuk Stojanović ističe da postoje ograničenja gdje i kako helikopter može da sleti i poleti.

“Kada biste otputovali odavde za Hrvatsku letilica mora biti sterilna, tj. mora da je prošla sve kontrole da su svi putnici koji lete u njoj ,,čekirani“ da bi ušli u drugu državu”, objasnio je Stojanović.

Postoje, kaže, u svijetu mali aerodromi odakle se obavlja komercijalni saobraćaj, gdje dođu carina i policija.

“Takva praksa može i ovdje da se primijeni. U našem slučaju slijetanje i polijetanje mora biti u skladu sa međunarodnom regulativom za vazdušni saobraćaj, što se odnosi na međunarodne letove. Unutar države takvi letovi su mogući”, istakao je Stojanović i naglasio da je drugo ograničenje performansa helikoptera da slijeće na hotelski helidrom, zgradu, jahtu…

Helikopter u ovom slučaju mora biti dvomotorni.

“U Crnoj Gori ima jedan takav privatni helikopter, ne računajući MUP i vojsku. Naš helikopter jeste turbinski i dobrih performansi, ali je jednomotorni i po regulativi s njim ne smije da se sleti na hotel ili neku drugu zgradu i bilo gdje u blizini naseljenog mjesta j er u slučaju otkaza motora nemate preveliku mogućnost da manevrišete, pa su šanse za nesreću velike”, objasnio je Stojanović.

On je dodao da ima dosta ograničenja koje su olakšali u dogovoru sa Agencijom.

“Da biste negdje sletjeli a da to nije javna površina, recimo na Žabljak, možete da sletite na livadu, treba vam dozvola od vlasnika i saglasnost od Agencije. To je vanaerodromsko slijetanje, a da biste mogli da sletite van aerodroma morate da imate i pilote koji su za to osposobljeni”, objašnjava Stojanović.

Kaže da turisti najviše traže da ih povezu iz Tivta na Đurđevića Taru zbog raftinga. Ta vožnja otprilike košta 2500 eura, zavisno od dužine čekanja. Osim toga, traženi su panoramski letovi na oko 300 metara visine, a dominantno se traži transfer od Dubrovnika do Tivta i obrnuto.

“To je zato što u julu i avgustu putovanje između ta dva grada automobilom traje četiri do pet sati. Ta tura košta 1000 eura i samo je za one koji imaju dubok džep”, zaključio je Stojanović.

Send this to a friend