Putem kojim su krenule zemlje regiona, Crna Gora je već prošla

Inicijativa Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije da se na Balkanu stvori “mali Šengen” u Crnoj Gori već postoji, odnosno, tamo kuda su ove tri države krenule – Crna Gora je tim putem već prošla, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulić za BBC na srpskom.

Crnu Goru je u Ohridu predstavljala ministarka ekonomije Dragica Sekulić koja za BBC kaže da su Crnoj Gori detalji inicijative predstavljeni na samom sastanku.

“Razlika je u pristupu – mi se ne pridružujemo nego participiramo u projektima od zajedničkog interesa, a to podrazumijeva detaljnu ekspertizu, konsultacije sa privredom i njihovim udruženjima i institucionalni stav. Jasno je da smo mi daleko odmakli u evropskoj integraciji i da je to naš apsolutni prioritet kojim ćemo se rukovoditi u razmatranju ove inicijative”, istakla je ona.

Sekulić ukazuje na iskustva iz već postojećih sporazuma i okvira.

Ministarka @MinEkCG Dragica Sekulić za BBC na srpskom: To što je predstavljeno u Ohridu u Crnoj Gori već postoji, odnosno, tamo kuda su ove tri države krenule – Crna Gora je tim putem već prošla.https://t.co/mXH6f5hjba

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) November 13, 2019

“U okviru CEFTA-e je već dosta toga regulisano i naš stav je da prije svega treba ispuniti obaveze koje je svako od nas preuzeo, a Crna Gora je sve svoje obaveze ispunila. Mi shvatamo da je to bolno, da su liberalna ekonomija i otvaranje granica nekompatibilni sa tzv. zaštitom sopstvenog tržišta i interesa, da su suprotni barijerama koje su neke države regiona međusobno podigle, te je možda potrebna nova inicijativa kako bi iznova obećali da će raditi ono što smo mi već odavno uradili”, navodi Sekulić.

Crnogorska ministarka navodi da je tržište u Crnoj Gori najotvorenije u regionu, kao i da za Podgoricu ne bi bila novina putovanje po regionu samo s ličnom kartom.

“Naši građani znaju da već mogu tako da putuju u sve susjedne države, osim Hrvatske koja je u EU, a uskoro i u šengenskom režimu, a od nesusjeda i u Sjevernu Makedoniju. Dakle, ovo što je predstavljeno u Ohridu u Crnoj Gori već postoji, odnosno, tamo kuda su ove tri države krenule – Crna Gora je tim putem već prošla”, zaključuje Sekulić.

Predstavnici Samoopredeljenja, stranke koja je pobijedila na kosovskim izborima i ima najveće šanse da formira vladu u Prištini, kažu da ova inicijativa nije dobra jer nije u skladu sa interesima svih zemalja Balkana.

“Važno je da imamo puni reciprocitet, uključujući i srpsko priznanje nezavisnosti Kosova, da bismo mogli da pričamo o multilateralnim projektima. Ne mogu dvije ili tri države da prisile ostale da im se pridruže ako nema zajedničkih interesa da se ide u tom pravcu”, kaže za BBC na srpskom član predsjedništva Samoopredeljenja Dželjalj Svećla.

Na dosadašnje forme saradnje, prije svega na regionalni carinski sporazum CEFTA, ukazuje i saradnik bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov.

“Uvjek ima potrebe za poboljšanjima, mada bi najbolje bilo da svi budu uključeni jer parcijalne inicijative i dogovori nemaju prave posljedice”, smatra Gligorov.

Naredni sastanak lidera u okviru ove inicijative najavljen je za 21. decembar u albanskoj luci Drač.

Domaćin skupa biće albanski predsjednik Edi Rama koji je najavio nove pozive i zemljama u regionu koje se do sada nisu našle za zajedničkim stolom.

Region kao”švedski sto” za Srbiju

Iako momenat tranzicije vlasti na Kosovu čini da u Prištini sede aktuelni ministri u vladi Ramuša Haradinaja čije su stranke izgubile na izborima, a na fotelje čekaju novi funkcioneri iz najvjerovatnije koalicije Samoopredeljenja i Demokratskog saveza Kosova Ise Mustafe, ni jednih ni drugih nije bilo u Ohridu.

“Region nije švedski sto za Srbiju – da bira ono što joj paše, a da izbjegava ono što mora da uradi. Ne mogu biti dobri međudržavni odnosi, a da stav Srbije prema Kosovu ostane isti”, kaže doskorašnji poslanik Samoopredeljenja Dželjalj Svećla.

Ukoliko se u Prištini dogodi očekivana smjena vlasti, donijeće to dodatni posao i za već postojeće regionalne inicijative i sporazume.

“Ni CEFTA nije donijela mnogo dobrog za Kosovo. Stav Samoopredeljenja je da će nova vlast analizirati sve sporazume sa Srbijom, ali i sve multilateralne sporazume – da vidimo ko je šta dobio, a ne da sporazumi budu paravan prevladavanja jedne države ili ekonomije nad drugom”, zaključuje Svećla.

U nekim oblastima, najveća regionalna ekonomija ima prednost u odnosu na susjede, kaže ekonomista Vladimir Gligorov.

“Srbija ima sufucit u razmjeni sa svim zemljama CEFTA – prije svega zbog poljoprivrednih proizvoda koje izvozi u velikim količinama”, kaže on.

Gligorov, pak, navodi da bi djelovi ove inicijative mogli da budu i u korist manjih zemalja-potpisnica – prije svega, kroz objedinjavanje tržišta rada.

“Ne znam kolika je vjerovatnoća da će ljudi iz Srbije tražiti posao u Albaniji ili Sjevernoj Makedoniji, ali u drugom smjeru bi moglo da bude interesovanja. Zbog toga je to povoljno sa stanovišta, recimo, Sjeverne Makedonije koja ima veću stopu nezaposlenosti od Srbije”, ističe on.

Ozbiljan problem Gligorov vidi u sporazumima poput onog koji Srbija odnedavno ima o bescarinskoj trgovini sa Evroazijskom unijom.

“Ta roba ne bi mogla da uđe, na primjer, u Sjevernu Makedoniju bez carina, iako bi u Srbiju ušla bez carina”, navodi on.

Na segment slobode kretanja sa ličnom kartom, koja za građane Srbije već važi za Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, primjedbu ima i ekonomista Vladimir Gligorov.

“Sam naziv Mali Šengen je nedovoljno precizan – pogrešan je. Vi se ne krećete slobodno, kao preko evropskih granica, već ih prelazite sa ličnom kartom – a to nije princip Šengena”, navodi on.