Ekonomija Međunarodna kruzing asocijacija predviđa dalji rast kruzing biznisa žirom svijeta

Putnici sa kruzera u prosjeku troše preko 100 dolara u luci koju posjećuju

FOTO: Boka news

Međunarodna asocijacija kruzing industrije CLIA objavila je Izvještaj o stanju kruzing indutrje u svijetu za 2020., a u kome se iznsi niz detalja o tom, u globalnoj turističkoj industriji, najbrže rastućem segmentu, kao i predviđanja o kretanju i relutatima kruzinga za ovu godinu.

Prema toj analizi, u svijetu će ove godine na brodovima za kružna turistička putovanja, krstariti ukupno 32 miliona putnika, a da odgovore rastu tražnje, pomorske kompanije će ove godine na tržište uvesti 19 novih kruzera, pa će do kraja 2010. kompanije koje su članice CLIA, raspolagati flotom od čak 278 brodova.

CLIA inače, okuplja oko 60 kruziing kompanija a njene članice su gotovo sve najveće kompanije i korporacije te vrste u svijetu, pa na članove te asocijacije otpada čak preko 95 odsto učinka kompletne svjetske kruting industrije.

CLIA  okuplja i više od 320 drugih kompanija, luka i agenata uključenih u kruzing biznis, a u Crnoj Gori njene članice su Luka Kotor i  barska kompanija Allegra.

“Globalni rast kruzing industriji rezultira pozitivnim ekonomskim kretanjima u čitavom nizu lokalnih zajednica širom svijeta u kojima se odvija djelatnost ove grane privrede“, piše u ovom izvještaju, a čiji je dio i CLIA-ina globalna analiza ekonomskog uticaja kruzing industrije za 2018.

Po toj analizi, prosječna potrošnja putnika sa kruzera prije ukrcaja u tzv. home porr, odnosno luci u kojoj određeni brod započinje svoje krsterenje iznosi 376 dolara po osobi, dok prosječna potrošnja putnika sa kruzera u lukama koje brod posjećuje tokom krstarenja, iznosi 101 dolar po osobi.

Po tim podacima, oko pola miliona putnika koji su tokom 2018. na kruzerima posjetili crnogorske luke Kotor i Bar, u našoj državi “ostavili“ su preko 50 miliona dolara (iko 45 miliona eura).

“Ekonomski uticaj ove industrije je najbitniji je dio priče, posebno u smislu benefita koje naši putnici donose lokalnim ekonomijama destinacija koje naši brodovi posjećuju, ali i kroz radno angažovanje velikog broja ljudi raznih profila stručnosti na tim brodovima. Slažemo se sa time da uz rast ekonomskih i fizičkih pokazatelja, ide i rast stepena naše odgovornosti da „podignemo ljestvicu“ u svim oblastima, kako bi kruzing ostao pozitivna priča i najbolji način za ljude da iskuse i upoznaju ljepote svijeta u kojem živimo“,navela je u uvodniku Izvještaja o stanju kruzing industrije u svijetu za 2020., uizvršna direktorka CLIA, Keli Krejghed.

Prema tiom Izvještaju, globalna kruzing industrija trenutno zapošljava 1.177.000 ljudi čije su ukupne godišnje plate 50,24 milijarde dolara. Ukupno, globalni kruzing godišnje „okrene“ preko 150 milijardi dolara.

Krejghed je posebno apostrofirala napore koje CLIA i njene članice ulažu u poštovanju principa odgovornog i održivog turizma i smanjenju negativnih socio-ekoloških uticaja na najčešće vrlo osjetljive destinacije na kojima se ta vrsta turizma odvija.

Po podacima iz Izvještaja o stanju kruzing industrije u svijetu za 2020., kompanije i drugi zainteresovani subjekti ulažu čak 22 milijarde dolara u razvoj i promjenu najnovijih tehnologija koje za cilj imaju smanjenje negativnih ekoloških uticaja kruzera i povećanje njihove energetske efikasnosti, a cilj ove insdustrije je da do 2030. godine smanji za 40 odsto emisije štetnih gasova na bazi ugljenika, u odnosu na nivo tih emisija sa kruzera u 2008.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Mmmmmm
Gost
Mmmmmm

Samo jedan mali broj ljudi zarađuje i to političari i pojedini Podgoričani, primorci ne mogu od ovih putnika ništa zaraditi.

Toni
Gost
Toni

Totalno netačno. Gosti sa kruzera troše na suvenire i ekskurzije. Ostalo imaju na brodu. Rijetki troše na alkohol, i to tamo gdje je jeftiniji.

veso
Gost
veso

Kotor nikako da osjeti procvat od tolikih para ,Neko opet krade ili je ovo jos jedna uspjela laz Ministarstva turizma zbog dovodenja najvisih sveckih zagadivaca u Bokokotorski zaliv

Patrolne sape
Gost
Patrolne sape

A i nisu ni ludi kod nas kupovatkadim iz godine u godinu dizete cijene konstantno sto se onda i vidite Kotor najskuplji grad u cg

Bnjj
Gost
Bnjj

Od turizma i energetike se nećemo hljeba najesti sa ovakvom upravom, iseljavamo se masovno

Sova
Gost
Sova

Super, za obje strane. Ideš u Srbiju ili u Rusiju?

Mmmmmm
Gost
Mmmmmm

Pa ajde više izlazi da te ne nerviramo.

Mirjana
Gost
Mirjana

Da kupe vodu i sendvic u market.Kupe i setaju gradom.Odakle vam ova casna informacija.Pet tresanja na pijaci kupe.Sjede mlate i od njih ziva dusa iz grada ne moze proci.Kakva laz da se najezis…..

Bnjj
Gost
Bnjj

Imaju hranu na brodu ne kupuju kod nas hranu

Festadjun
Gost
Festadjun

Sto pišete aloo

Patrolne sape
Gost
Patrolne sape

I vise

LSCG
Gost
LSCG

Jeste li normalni..ki je ovo pisao.Oa mi bi bili Monte Carlo za dvihe godone da se potrosi toliko..

Sova
Gost
Sova

Ovi su dali podatke za planetu, a ne za CG. Prosjek je čudo! U Veneciji troše više, jer je sve skuplje. Drugo, CG je 2018. godine zaradila oko 1 milijardu eura od turizma. Šta je 45 miliona?

Festadjun
Gost
Festadjun

O čemu pričaš ti budžet je milijardu a ne od turizma

Sova
Gost
Sova

Nije teško provjeriti, ovo je informatičko doba. Budžet je 2,5 milijardi, a BDP je skoro 5 milijardi. Od turizma smo prihodovali (a ne zaradili) oko milijardu eura.

Send this to a friend