Rast crnogorske ekonomije 3,2 odsto

Prema preliminarnim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, realna stopa rasta crnogorske ekonomije u prvom kvartalu 2019. godine je iznosila 3,0 odsto, a u međuvremenu je objavljen i podatak o rastu od 3,2 odsto u drugom kvartalu, saopšteno je na sjednici Savjeta za konkurentnost

U raspravi je posebno istaknuto da je privatna potrošnja zabilježila realni rast od 5,1 odsto i ostvarila najveći pozitivan doprinos realnom rastu BDP-a od 4,5 odsto.

Ovako visok rast potrošnje domaćinstava opredijeljen je, u najvećoj mjeri, izuzetno snažnim trendovima na tržištu rada, odnosno znatno većim brojem zaposlenih, kao i visokim stopama rasta u sektorima maloprodaje, turizma i građevinarstva.

Pored jačanja makroekonomske stabilnosti, na ostvareni ekonomski rast za šest mjeseci ove godine uticalo je i unapređenje konkurentnosti ekonomije, čemu je, u kombinaciji sa fiskalnom konsolidacijom, doprinijela realizacija prioritetnih reformskih mjera sadržanih u Programu ekonomskih reformi za 2019. godinu.

U Izvještaju se, između ostalog, ukazuje da je snažan ekonomski rast uticao na rast zaposlenosti u zemlji, kao i smanjenje nezaposlenosti. Tako je prosječan broj zaposlenih u prvih šest mjeseci bio 201.131 lica ili za 8,9 odsto zaposlenih više nego u istom periodu prošle godine.

Nastavljen je i trend smanjenja nezaposlenosti, pa je stopa nezaposlenosti prema anketi o radnoj snazi za prvi kvartal 2019. iznosila 15,0 odsto, što je za 1,1 niže u odnosu na prvi kvartal 2018.

Zaključujući raspravu o ovoj tački, premijer Marković je ocijenio: „Imamo razloga, posmatrajući i raspravljajući o PER-u za ovih prvih šest mjeseci 2019. godine, da budemo zadovoljni: stopa rasta od 3 – 3,2 odsto u odnosu na visoku startnu poziciju u 2019. u odnosu na 2018. gdje smo imali 5,1 je zaista odličan rezultat“, dodavši da je to najveća stopa rasta u regionu.

Savjet je razmotrio Predlog Unije poslodavca za odlaganje primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. U diskusiji u je naglašeno zajedničko opredjeljenje da implementacija Zakona mora biti sprovedena besprekorno.

Zaključeno je da se u proces pripreme podzakonskih akata uključe predstavnici udruženja poslodavaca, te da se mora obezbijediti apsolutna transparentnost procesa javnih nabavki, kako bi se došlo do najkvalitetnijih rješenja za implementaciju Zakona.

Razmotrena je Inicijativa Crnogorskog Telekoma za preispitivanje člana 36 Zakona o kinematografiji koji se odnosi na finansiranje Filmskog fonda, kao i Izjašnjenje Ministarstva kulture povodom inicijative operatora koji pružaju usluge pristupa Internetu za ukidanje naknade za finansiranje kinematografije iz čl. 36 Zakona o kinematografiji. Tim povodom, zaključeno je da nadležna ministarstva, na bazi detaljne analize ovog pitanja, u nastavku dijaloga sa operaterima pokušaju da dođu do obostrano prihvatljivih rješenja.

Na predlog Zajednice opština Savjet je razmotrio Inicijativu za utvrđivanje adekvatnog zakonskog okvira za finansiranje održavanja infrastrukture zajedničke komunalne potrošnje. U raspravi je istaknuto zajedničko opredjeljenje, ali i odgovornost, svih subjekata za dalje unapređenje poslovnog ambijenta i uklanjanje barijera za razvoj biznisa, uz kreiranje sistemskih rješenja koja neće ugroziti ostvarivanje funkcija lokalnih samouprava.

Savjet je razmotrio i Informaciju o pozicioniranju Crne Gore u Izvještaju „Ekonomske slobode svijeta 2019″, Fraser instituta, Informacija o ocjeni kreditnog rejtinga Crne Gore od strane rejting agencije Standard & Poor’s i Moody’s, kao i Informaciju o pozicioniranju Crne Gore u Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2019, Svjetskog ekonomskog foruma.