Jedan od najznačajnijih događaja iz oblasti bankarstva i finansija u ovoj godini, konferencija o finansijskom tržištu “Road to Investments 2023” održana je danas u Podgorici. Organizator konferencije je Hipotekarna banka AD Podgorica uz podršku Raiffaisen Bank International. Učesnici su bili značajni evropski stručnjaci iz oblasti investicija.
Na drugom današnjem panelu govorili su Christian Hinterwallner šef sektora za istraživanje kapitala, Raiffeisen Bank International AG, Rade Rakočević, vlasnik kompanije Senzal Capital, i Emil Mihalina, finasijski direktor koncerna Agram EEIG Croatia.
Vlasnik investicione kompanije Senzal Capital iz Srbije, Rade Rakočević istakao je važnost ovakvih i sličnih konferencija kako bi se povećalo znanje šire javnosti o tržištu kapitala
“Ovo je sjajan skup za sve koji žele da stvarno razmišljaju i povećaju finansijsku pismenost. U posljednje tri godine ljudi su promijenili razmišljanje o upravljanju sa svojim novcem. Kako bi podsjpešio takvu promjenu u Srbiji organizovao sam besplatne webinare. Investiranje u nekretnine je do sada bio “sveti gral” za ljude u Srbiji, a sada su počeli da razmišljaju i o drugim opcijama. Ipak, takva ulaganja nisu na dovoljno visokom nivou. Manje od 200 miliona eura je uloženo u akcione fondove, startapove, kriptovalutu. Ljudi treba da se oslobode i investiraju u strane akcije, kakve su Microsoft, Louis Vuitton… Investiranje nije rezervisano za bogate ljude,” kazao je Rakočević.
Foto: Hipotekarna bankaIstakao je da ovakva finansijska pismenost dovodi do veće slobode upravljanja resursima, ali da je potrebno planirati dugoročne investicije, a zanemariti obično klađenje.
Emil Mihalina, finasijski direktor koncerna Agram EEIG Croatia se nadovezao na ovu temu i istakao da se i u Hrvatskoj najviše investira u nekretnine i fondove štednje. Ipak, napredak je vidljiv kada je u pitanju informisanje javnosti o različitim mogućnostima ulaganja.
“U Hrvatskoj postoji snažna industrija fondova, imamo penzione fondove, imamo industriju različitih zajedničkih fondova. Sa pozitivne strane, primarno tržište je prilično razvijeno. Imali smo emisiju državnih obveznica sa ciljem privlačenja šire javnosti, na koji način smo privukli 1.5 milijardu eura. Bio je to uspješan projekat usmjeren na širu javnost u Hrvatskoj. Pokušavamo da promovišemo pristup gdje će građani revidirati štednju na taj način,” ispričao je Mihalina.
Napomenuo je da ipak treba razumjeti starije generacije koje i dalje imaju nepovjerenja prema ovakvom vidu ulaganja.
“Mislim da svi mi trebamo da se stavimo u neku starosnu grupu i odredimo svoju hrabrost za upravljanjem novcem. Treba oprimizirati, ali i biti optimista. Likvidnost i risk premije su važne. Tržišta uvijek izgledaju kao da ste na raskršću, a institucije na budućnost gledaju iz perspektive rizika. Strpljenje investitora i dugoročna perspektiva su važni. Vjerujem da više fokusa treba da bude na debati o raspoređivanju imovine investitora početnika,” napomenuo je finansijski direktor.
Na situaciju američkog bankarskog sistema i situaciju banaka u Silicijumskoj dolini osvrnuo se Christian Hinterwallner šef sektora za istraživanje kapitala, Raiffeisen Bank International AG.
“Od februara ove godine imamo nestabilnosti kada su bankarske vrijednosti u pitanju. Banke iz Silicijumske doline koje su trenutno u problemu su vjerovatno imale nedovoljno regulacija, a tu je i nesklad upravljanja rizicima u Americi. Dosta je bilo lošeg upravljanja. Srećom, efekat toga je bio da su organi vlasti zauzeli proaktivnu ulogu, sada imamo ekstra likvidnost u SAD, imamo stabilizaciju kod većih banaka kao što je J.P. Morgan. Ne bih bio previše negativan, situacija sa kapitalom je bolja od vremena velike finasnijske krize,” ispričao je Hinterwallner.
Iako je manjak regulative i nesklad upravljanja rizicima doveo do ovakvih problema, Hinterwallner napominje da je profitabilnost američkih banaka nešto veća od evropskih.
Banke EU imaju potencijal da dostignu nivo američkih banaka, nadovezao se Rakočević.
“SAD imaju liberalan pristup upravljanju finansijama, na duži period je to pozitivno i pomaže rastu, s druge strane Evropa je bankocentrična. Važno je napomenuti da prošle godine tokom korone nije bilo ni jedne banke koja je kolabirala. Ipak, u Evropi bismo trebali mijenjati politike prema globalnom trenutku U Evropi imamo previše regulacije, potrebna nam je fleksibilnosti i više opcija,” podvukao je Rakočević.
Nova opcija sa velikim potencijalom za ulaganje je vještačka inteligencija, jer se nalazimo u fazi mašinskog učenja koju su sjajno iskoristile kompanije nalik Microsoftu, Alfabetu, Amazonu. Panelisti su poručili da bi ovo mogao biti novi veliki potencijal za investitore početnike.
Nova opcija sa velikim potencijalom za ulaganje je vještačka inteligencija, jer se nalazimo u fazi mašinskog učenja koju su sjajno iskoristile kompanije nalik Microsoftu, Alfabetu, Amazonu. Panelisti su poručili da bi ovo mogao biti novi veliki potencijal za investitore početnike.
Vjerujem da će Konferencija o finansijskom tržištu „Road to Investments“ (Put ka investicijama) doprinijeti boljem razumijevanju funkcionisanja finansijskih tržišta u EU i mogućnosti za investicije, kazao je Esad Zaimović, predsjednik Odbora direktora Hipotekarne banke koja je organizator konferencije otvarajući ovaj značajni događaj.
Takođe se osvrnuo na to da su u publici ovog izuzetno značajnog događaja ne samo klijenti i investitori, veći i raniji premijeri i ministri finansija Crne Gore, što vidi kao pokazatelj ispravne odluke da Hipotekarna banka organizuje cijelu konferenciju posvećenu mogućnostima za investicije u strana finansijska tržišta.
Na kraju, izrazio je nad da će taj događaj „ohrabriti brži razvoj i približavanje razvijenim finansijskim tržištima EU“.
Moderator prvog panela „Tržišni uslovi i aktuelno okruženje za investicije na kapitalnom tržištu“ prof. dr Saša Popović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Podgorici, rekao je da će njegovi sagovornici dati više podataka kako bismo shvatili suštinu aktuelnih trendova finansijskih tržišta kroz pregled gobalnih finansijskih ekosistema i na šta da se fokusiramo u budućnosti.
Ključne podatke dao je dr Maurizio Dallocchio, profesor korporativnih finansija sa Bocconi univerziteta u Milanu koji je već na početku istakao da se „suočavamo sa situacijom koja je potpuno nepoznata“.
„Čak 37 odsto dolara koji su u opticaju štampani su 2020. godine – a iste emisije bile su u Evropi i Japanu – što je kreiralo visoku likvidnost. Druga bitna stvar je dug, koji je istovremeno značajno porastao. Tako se finansijaka ekonomija razvija brže nego realna ekonomija, što nije dobro“, rekao je on.
Ukazao je i na ulogu centralnih banaka, odnosno regulatora koji, iako „nevidljivi“, ipak su značajno uticali da se danas ne suočavamo s većom krizom.
„Investitori su skeptični kada je riječ o obveznicama koje izdaju banke – barem je tako u EU, SAD i drugim razvijenim tržištima. Zato centralne banke služe za održavanje balansa u cijelom sistemu“, dodao je dr Dallocchio.
Probleme globalnih finansijskih tržišta, ali i cijele privrede, prof. dr Mato Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, ilustrovao je „problemom tri svemirska tijela“, odnosno njihovog uzajamnog odnosa – vječiti matematički zadatak koji i dalje traži nekoga ko će ga riješiti.
„SAD su nekada bile u vrhu, a danas se unutar svojih granica ne mogu dogovoriti ni oko čega, osim jedne stvari – odnosa prema Kini“, rekao je opisujući SAD kao jedno od tri tijela iz pomenutog zadatka.
Na drugoj strani je Kina koja nakon više od 30 godina investiranja u vlastitu infrastrukturu, shvatila da mora promijeniti model rasta i nastaviti širenje van granica. Zato sada izvoze svoje usluge kroz inicijative kao što su „Pojas i put“, te kreiraju alternativne tokove trgovine.
„Treće tijelo je Evropa, koja je veoma komplikovana, a njen uspjeh zasnovan na tri stuba: jeftina energija iz Rusije, pristup brzorastućim tržištima u Azije i bezbjednosni kišobran SAD. U te segmente EU dugo nije skoro uopšte investirala, a sada se sve to urušava“, naveo je Njavro.
Po njemu, dodatni rizik predstavljaju i razvojne politike poput njemačke tranzicije ka zelenoj ekonomiji.
