Smanjenje poreskih stopa bi bilo pogrešno rješenje

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da bi eventualno smanjenje poreskih stopa bilo pogrešan korak u cilju sanacije dijela budžetskih prihoda, oslabljenih gubicima u turizmu, pišu Vikend novine.

Na pitanje tog lista šta ako buduća vlada ne obezbijedi nedostajući dio novca za funkcionisanje države, Kostić odgovara da su restrikcije i smanjenje opšte i lične potrošnje realnost.

“Takve okolnosti nijesu poželjne niti za jednu vladu, jer je smanjenje opšte i lične potrošnje način za brzo gubljenje popularnosti”, kazao je Kostić, koji je i profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom.

On je istakao i da je pomoć aktuelne vlade, kroz tri paketa podrške privrednicima u cilju suzbijanja posljedica korona virusa, uspješna.

Kako ocjenjujete trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori, nakon usvajanja i realizacije tri paketa pomoći privredi?

Kostić: Trenutna ekonomska situacija u Crnoj Gori je vrlo složena i kako god to izgledalo, to i ne bi bila najgora stvar kada takva situacija ne bi bila u regionu i šire. Svijet i mi zajedno svjedočimo nečemu što se u pojedinim intelektualnim krugovima nominuje kao “crni labud” u ekonomiji rijetkom, neprediktivnom događaju čije su posljedice po ekonomiju i društvo vrlo ozbiljne, a ishod upitan i neizvjestan. Onako kako ja gledam na stvari, paketi pomoći koje je Vlada realizovala su bili jedna uspješna društveno-ekonomska inovacija apriorno realizovana, što joj dodaje na kvalitetu.

Apsolutno je pogrešno mjere sagledavati sa aspekta njihove efikasnosti, odnosno djelotvornosti, kako smo to često mogli čuti u raspravi o valjanosti mjera. Njihovu opravdanost, odnosno kvalitet treba sagledavati, prije svega, sa aspekta posljedica koje bi nastale da mjere nijesu preduzete. Ako ih posmatramo sa tog aspekta, teško da ih možemo ocijeniti drugačije osim kao uspješne i zasnovane. Sasvim je druga priča što to nije bilo dovoljno, a kako stvari stoje, neće ni biti u budućnosti, jer mogućnosti su ograničene, a recesija sa tendencijom ka depresiji je na vratima.

Šta treba da budu ekonomski prioriteti buduće vlade? U koje sektore buduća vlast treba da ulaže (turizam, energetika, poljoprivreda) da bi se oporavila crnogorska ekonomija pogođena korona krizom?

Kostić: Strateške projekcije razvoja Crne Gore nijesu sporne. Teško je sporiti potrebu targetiranja sektora: energetike, poljoprivrede, turizma… imajući u vidu potrebe u kratkom i dugom roku. Ono što je trajna manjkavost crnogorske privrede, nastale kao posljedica neadekvatnog strateškog promišljanja i djelovanja, tiče se njene ključne karakteristike, odsustva potrebnog stepena diverzifikacija njene strukture u skladu s vladajućim promjenama na evropskom i regionalnom tržištu, prije svega. To bi mogla biti ključna strateška tačka na kojoj bi trebalo graditi ne bih rekao oporavak crnogorske ekonomije, već njen budući progres. Oporavak je kratkoročna potreba, a to ne bi trebalo da bude naš cilj. Neko će možda reći da se radi o semantičkoj razlici, ali se radi o suštinskoj razlici. Upravo su aktivnosti i resursi u realizaciji ciljeva opredijeljeni njihovim nominovanjem, pa ako za strateško proglasimo operativno kratkoročno onda ćemo stalno biti pod uticajem trenutnih potreba i kaskati za promjenama.

Jedna od prvih izjava mandatara za sastav nove vlade je da u novembru neće biti para za plate i penzije, jer je kasa prazna, iako aktuelna vlast redovno servisira obaveze prema građanima. Na osnovu čega Krivokopić tvrdi da u budžetu nema novca da se nastavi redovnost isplata?

Kostić: To je pitanje za Krivokapića.

S obzirom na to da je pad prihoda u turizmu 85 odsto, na koji način buduća vlast može da reaguje i obezbijedi nedostajući dio sredstava za funkcionisanje države? Šta ako tog novca ne bude? Da li se ulazi u rizik da dobijemo nestabilnu vladu? Kakve bi posljedice bile?

Kostić: Ukoliko zadržite isti nivo izdataka pri smanjenim prihodima, jedini način da obezbijedite nepromijenjeni nivo potrošnje jeste zaduživanje ili prodaja. Može neko pomisliti da bi se stvari u dijelu budžetskih prihoda mogle promijeniti nabolje smanjivanjem poreskih stopa, ali to bi bila pogrešna opcija, jer fiskalna ekspanzija u uslovima opšteg pada tražnje nije djelotvorna, naprotiv pogoršala bi stvari.

Ukoliko, kako kažete, novca ne bude, kao opcija ostaje restrikcija i smanjenje opšte i lične potrošnje. Takve okolnosti nijesu poželjne niti za jednu vladu, jer je smanjenje opšte i lične potrošnje način za brzo gubljenje popularnosti.

Tokom predizborne kampanje, nova vlast je davala obećanja da ćemo živjeti kao Švajcarska, da će prosječne plate biti 600 do 700 eura, da će majkama sa troje i više djece biti vraćene penzije.. Koliko je realno da se bilo šta od toga ostvari?

Kostić: Realno je da se ta obećanja ispune, ali je pitanje u kom roku.

Pripremati se za iduću sezonu

 Predstavnici Ministarstva turizma saopštili su da već sada razmišljaju o narednoj turističkoj sezoni. Koliko je realno sada planirati iduću turističku godinu? Na čemu treba da bude fokus?

Kostić: Apsolutno je dobro da se već sada uđe u proces pripreme buduće sezone, pod uslovom da to primarno ne podrazumijeva projekcije, već apriori i prije svega izloženost riziku i stepen vjerovatnoće ponovnog neostvarivanja potrebnog. Ukoliko se na taj način pristupi promišljanju budućnosti, onda će se u skladu s nivoom upravljanja rizikom adekvatnije pripremiti za budući scenario i tražiti nedostajući izvori prihoda i smanjiti neizvjesnost. Elementarna činjenica koju treba uzeti u obzir jeste: ne postoji niti jedan naučni dokaz na osnovu koga se može tvrditi da će sjutra biti kao što je bilo juče.

Uprkos tome, sva aktivnost i svi resursi su se do sada bazirali na predviđanjima o turističkoj posjeti i o turističkom prometu iz prošle godine i uzimali su se za gotovu stvar. Pri tome se zaboravljalo na elemenat vjerovatnoće, na slučajnost, odnosno nasumičnost i u skladu s tim nije se razrađivao scenario crnog labuda, stepena izloženosti riziku i shodno tome upravljanju rizikom. Ključno je važno koji se pristup koristi, koji je redosljed poteza, a ne samo koji je krajnji cilj. U nauci se to zove zavisnost od putanje. Drugačije bi bilo da je primijenjen taj pristup, pa stoga vjerujem da je korisno pozabaviti se njime u planiranju budućih aktivnosti i pripremi sezone.

Eksperti u vladi nijesu neophodni

Da li je Vaše mišljenje da novu vladu treba da čine eksperti i zašto bi to bilo dobro?

Kostić: Nije nužno da biste bili direktor pozorišta da budete glumac ili pak da budete pilot da biste bili direktor avio-kompanije. Tako nije ni nužno da budete ekspert da biste bili u vladi, ali da budete kompetentni – to je nužno. Daleko je značajnija mudrost u odlučivanju od ekspertskog znanja, a da mudro odlučivanje počiva na kompetenciji.