Ekonomija

Spajić: Američke investicije realne, vrijeme da se u ekonomiji okrenemo Vašingtonu i Njujorku

Foto/Glas Amerike: Milojko Spajić

Ministar finansija i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore Milojko Spajić rekao je u intervjuu za Glas Amerike da bi Sjedinjene Države mogle da ulažu u više sektora u Crnoj Gori.

To će, kako je najavio, biti u fokusu njegove prve zvanične posjete Americi i razgovara sa američkim investitorima i kompanijama, među kojima je i investiciona banka Goldman saks. Spajić ističe da je u prošlosti, Crnoj Gori nedostajala povezanost geopolitičkog i ekonomskog elementa.

“Mi smo već neko vrijeme geopolitički okrenuti prema Vašingtonu i Briselu. Međutim, ekonomski smo više kao centralnoazijska zemlja zato što imamo investicije primarno sa Bliskog istoka, iz Turske, Rusije… Turisti primarno dolaze iz drugih zemalja, a ne Evropske unije i Amerike. Imamo infrastrukturu koju nam prave Kinezi. Mislim da je sad pravo vrijeme da spojimo geopolitiku i ekonomiju i jedan od primarnih ciljeva ove posjete je upravo to – da ekonomija počne da se naslanja na ona težišta na koja je trebalo uvijek da se naslanja, a to je po meni primarno Vašington i naravno Njujork”, ističe crnogorski ministar finansija.

Glas Amerike: Koje američke investicije planirate i želite da privučete i koliko je realno da Amerikanci investiraju u Crnu Goru?

Spajić: Mislim da su američke investicije jako realne, naročito investicije u infrastrukturu, energetiku i visoku tehnologiju. To su tri primarna fokusa ove moje posjete. Naročito kada je riječ o infrastrukturi. Ubrzo ćemo najaviti jednu vrlo interesantnu platformu na kojoj ćemo raditi zajedno sa našim američkim partnerima – za izgradnju infrastrukture, ne samo u Crnoj Gori već i u čitavom regionu Zapadnog Balkana. Tu bi Crna Gora zajedno sa Amerikom trebalo da ima jedan liderski položaj, gdje bi bila ta vrsta američkog reprezenta u tom dijelu svijeta i neko ko bi zajedno sa američkim partnerima bio prva instanca za pravljenje takvih projekata.

Glas Amerike: Možete li da saopštite više detalja o tom projektu?

Spajić: Putna interkonekcija je jako loša u Crnoj Gori i to je prva stvar koja treba da se poboljša. Postoji i lučka interkonekcija koja je dosta slabašna u odnosu na kapacitete koje recimo Luka Bar može mnogo bolje da iskoristi. Takođe, druge međukonekcije kao što su manji putevi i aerodromi, to su sve stvari o kojima ćemo razgovarati sada u Vašingtonu i u Njujorku. Takođe, energetska budućnost Crne Gore – mi je vidimo potpuno kao zelenu. Međutim, svjedoci smo da Amerika ove godini koristi 23 odsto više uglja nego bilo kad i da je ova godina rekordna što se tiče uglja. Ugalj je jedan od lokalnih energenata kojeg nećemo moći da se otarasimo tako lako neko vrijeme.

Glas Amerike: Kad ste govorili o američkim ulaganjima u infrastrukturu – da li to znači da je Amerika zainteresovana da ulaže u, pomenuli ste, Luku Bar, izgradnju puteva?

Spajić: Ja ću imati sastanke sa najeminentnijim američkim investitorima – naveo bih Blekston, Karlajl, KKR. Sa tim ljudima ćemo razgovarati sledeća tri dana i to je fokus ovih sastanaka. Nas raduje što je moj dragi prijatelj Gabrijel Eskobar takođe vrlo fokusiran na ekonomiju na Zapadnom Balkanu i da je fokus ove administracije ekonomija u regionu, jer je to ono što treba da iznjedri perspektivu, prvenstveno za mlade ljude. Mi smo upravo prije desetak dana imali inicijativu “Evropa sad” koja je prvenstveno upućena mladim ljudima da ostanu u Crnoj Gori i da vjeruju u njenu bolju budućnost.

Glas Amerika: Sjedinjene Države i Crna Gora su prije nešto više od mjesec dana održale prvi ekonomski dijalog tokom kojeg su potvrdile da “teže novim ekonomskim, trgovinskim, investicionim i komercijalnim prilikama. Da li je bilo kakvih pomaka u realizaciji onoga o čemu se razgovaralo?

Spajić: Naravno da jeste. To je jedna makro priča koja je više okrenuta nekim generalnim temama, kako da se ekonomski približimo. Međutim, praktične stvari se dešavaju na sastancima kao ovi sada, ova tri dana. Ti sastanci vjerovatno ne bi imali tu težinu bez ekonomskog dijaloga koji trenutno vodimo. Ta praktična strana mora da prati tu makro priču.

Glas Amerike: Da bi američke kompanije ulagale, potrebna je kao što znamo povoljna poslovna i politička klima. Međutim, prema novom izvještaju Evropske komisije, u Crnoj Gori su usporene reforme, izneseni su brojni problemi u oblasti vladavine prava, ocijenjeno da je korupcija rasprostranjena. Koliko će to uticati na kapacitete Crne Gore da privuče zapadne investicije?

Spajić: To su neke stvari koje su problematične sa strane zapadnih investitora i na to smo upozoravali mnogo puta. Vladavina prava i sigurnost imovine su ključna stvar na koju zapadni investitori obraćaju pažnju. Međutim, postoji jedan kvalitativni rez u odnosu na ono što se dešavalo ranije u Crnoj Gori i investitori to prepoznaju. Mi imamo Blekrok koji je prvi put investirao u Crnu Goru po smjeni vlasti.

Glas Amerike: Gdje je Blekrok investirao?

Spajić: U crnogorske obveznice – prvi put ikada. Oni su sedam godina razmatrali investiranje u crnogorske obveznice, ali nikada investirali. Prvi put su investirali i to ne malo. Imali su jednu vrlo značajnu investiciju. Takođe Pimko – najveći svjetski investitor u obveznice – uzeo je izloženost prema Crnoj Gori od nekih 300 miliona, takođe kroz neke derivate. Imamo pozitivne vjetrove sa zapada, jer su ti ljudi počeli da vide kvalitativne pomake od onoga što je bilo prije… Ovo je jedna godina velike tranzicije poslije 30 godina vlasti. Ja mislim da je izvještaj dobar, naročito za ekonomski i finansijski dio gdje su pohvaljene razne reforme koje se sprovode. Imamo situaciju gdje je Crna Gora vjerovatno jedina zemlja u Evropi koja smanjuje dug u odnosu na BDP, dok svaka druga zemlja u Evropi ima obratan trend.

I rekao bih da će Crna Gora ove godine imati najmanji fiskalni deficit u Evropi, jedina koja će imati u okviru master kriterijuma za priključivanje Evropske unije onih tri procenta, jedina koja će smanjiti svoj dug po BDP-u sa nekih 89, 90 odsto net duga po BDP-u na kraju prošle godine do, kako očekujemo do kraja godine, nekih 76 odsto. To su veliki pomaci. Imamo hedžing ugovor koji je prethodna vlada radila od 2014. godine, a mi smo uspjeli da za šest mjeseci to završimo. Imamo četiri ili pet uzastopnih mjeseci budžetskog suficita, što se nikada nije dešavalo u Crnoj Gori, i on je produkt jednog mukotrpnog rada oko programskog budžeta koji smo imali u martu ove godine i predali. Crna Gora je prvi put imala potpuno programski budžet. Prethodne vlade su to radile devet godina, vršile njegovu reformu, a mi smo to uradili za tri mjeseca. I to se prepoznaje.

Ovako veliki investitori, kao što sam već nabrojao, ne bi nas ni razmatrali da nisu to vidjeli. To su neki kvalitativni pomaci koje oni vide. Naravno postoje mnoge stvari koje mi ne možemo da kontrolišemo – kao što su sudski i tužilački dio koji je potpuno odvojena grana vlasti. I to je jedan od ogromnih problema s kojim se strani investitori konstantno susrijeću. Naš Privredni sud je vrlo problematičan i stavljen je kao jedan od najkorupmiranijih u Evropi.

Glas Amerike: Rekli ste da je izvještaj Evropske komisije bio dobar u dijelu koji se odnosi na ekonomiju i finansije. Međutim, kao što sam već pomenula, za ulaganja je potrebna i vladavina prava kako bi ste na kraju i garantovali bezbjednost investicija. Kako planirate da odgovorite na primjedbe u pogledu vladavine prava, koja će na kraju uticati i na sposobnost Crne Gore da privuče investicije koje ste i Vi pomenuli?

Spajić: Vladavina prava je veliki problem, ne samo u Crnoj Gori već i problem Zapadnog Balkana. To je jedan naslijeđeni problem koji neće biti lako riješiti. Neke duboke reforme su očekivane – kao što je Tužilački savjet… Ja nisam ekspert za taj dio, imamo druge ljude koji se u vladi bave tom tematikom i ja sam ubijeđen da oni već intenzivno rade na svim tim poljima. Ne samo mi u vladi, nego čitava Crna Gora pomno prati dešavanja u poglavljima 23 i 24 koja su vrlo bitna za sve nas. Ne samo za ulazak u Evropsku uniju, već je bitnije da se građani osjećaju sigurno u svojoj zemlji, da je njihova imovina zaštićena. Na Zapadu su to osnovna ljudska prava.

Send this to a friend