Ekonomija

Spašavanjem firmi i radnika izbjeći krah ekonomije

Vlada, finansijske institucije, privreda, sindikat treba da se udruže jer je sada za Crnu Goru, umjesto bilo kakve retoričke borbe, najvažnije da sačuva svaku kompaniju i radno mjesto, kazali su Pobjedi iz Privredne komore, Unije poslodavaca i MBA komentarišući posljednji podatak da je BDP u drugom kvartalu pao 20 odsto.

Tvrde da je moguće zaustaviti negativan trend uz uslove koje nije lako obezbijediti, prije svega finansijski podsticaj.

Iz UPCG su kazali da značajan broj preduzeća posluje na pragu održivosti i svakodnevno se bore da izmire obaveze.

“Za dio preduzeća, naročito mikro i malih, kovid-19 pandemija rezultirala je potpunim izostankom prihoda. Koliko je situacija teška pokazuje i najnoviji podatak CBCG da je u blokadi 18,5 hiljada preduzeća, skoro polovina realne privrede”, kažu iz UPCG i naglašavaju da država mora naći finansijsku injekciju kako bi se izbjegao krah privrede i gubitak radnih mjesta.

Naveli su da je na kraju juna državni dug bez depozita bio 79,54 odsto BDP-a (3,664 milijarde eura), a sa depozitima 71,3 odsto BDP-a (3,284 milijarde), za 321 milion veći nego krajem marta, dok je 2006. iznosio 32 odsto BDP-a (700 miliona).

Smatraju da ekonomiji predstoji “vrlo oštra jesen i izuzetno hladna zima“.

Najavili su novi krug istraživanja o uticaju kovid-19 na poslovanje. Martovsko istraživanje pokazalo je teško stanje koje će se odraziti na radna mjesta.

“Svojevrsna potvrda su i podaci ZZZCG da je od 15. marta do kraja prošle sedmice nezaposlenost povećana za 22,26 odsto. Vrijeme je da shvatimo da očuvanje kontinuiteta poslovanja i sigurnosti prihoda, kao i jačanje solidarnosti, predstavljaju osnov politika i mjera za ekonomski oporavak i izgradnju stabilne i na krize otporne ekonomije i društva. Trenutna situacija je kompleksna i traži hitnu reakciju, pa je velika odgovornost na Vladi, predstavnicima poslodavaca i sindikata, čiji je zadatak da budu pripadnici istog tima”, navode iz UPCG.

Ističu da je najvažnije da se sačuva svaka kompanija i radno mjesto.

“Kroz dijalog svih aktera mora se pokazati razumijevanje problema i podijeliti puna odgovornost za ono što slijedi – a slijede nam teški dani. Zato će i u periodu koji slijede napori UPCG biti usmjereni na djelovanje u svrhu očuvanja javnog zdravlja i pružanje podrške privredi, što su pitanja koja za nas predstavljaju državni prioritet”, kazali su iz poslodavačke organizacije.

Podsjećaju da su u više navrata apelovali da se zdravstvena kriza rješava istovremeno sa ekonomskom krizom.

“Insistirali smo na pravovremenom, brzom reagovanju koje je izostalo, iako bi takav pristup pomogao da mjere Vlade imaju bolji učinak”, kažu u UPCG.

Iz Privredne komore su kazali da je za dugoročni oporavak ekonomije neophodno nastaviti sa strukturnim reformama koje će za rezultat imati diverzifikaciju ekonomije.

“Vrijeme za nama jasno naglašava potrebu jačanja otpornosti privrede i društva na eksterne uticaje i pojave kao što je pandemija. Pred nama je zadatak da se što više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima na čije poslovanje ove okolnosti manje utiču – poljoprivredu i prehrambenu industriju, energetiku, drvopreradu, industriju građevinskih materijala, informaciono-komunikacione tehnologije. Da valorizujemo komparativne prednosti i prirodne resurse”, navode iz PKCG.

Pdsjećaju da je pandemija najviše uticala na turizam i saobraćaj.

“Oštar pad zabilježile su sve ekonomije pa izuzetak nije ni Crna Gora, u kojoj turizam ima visoko učešće u BDP-u od 11 odsto za pola godine”, kažu iz PKCG.

U prvom kvartalu, navode, rast je bio 2,7 a u drugom pad od 20 odsto.

Potrošnja domaćinstava, kao jedna od glavnih determinanti ekonomskog rasta, pala je za 15,7 odsto u II kvartalu, dok je potrošnja države porasla za 4,2 odsto, odnosno finalna potrošnja se smanjila za 11,7 odsto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Negativni uticaj na BDP imao je i pad bruto investicija u osnovna sredstva od 28,3 odsto, a izvoz i uvoz robe i usluga bilježi pad, dok je negativni saldo ostao na nivou iz drugog kvartala prethodne godine.

“Dio štete nastale zbog uvođenja restriktivnih mjera je amortizovan brzom reakcijom Vlade, donošenjem tri paketa podrške privredi i građanima, kojima je prioritet bio očuvanje radnih mjesta (subvencionisanje zarada), olakšavanje finansijske pozicije građana i podrška razvojnim projektima u ključnim sektorima. Značajna sredstva pomoći EU za oživljavanje privrede Zapadnog Balkana, kao i intenzivna kreditna aktivnost IRF ulivaju optimizam da će privreda krenuti u pravcu oporavka u narednom periodu”, kazali su iz PKCG.

MBA: Moguće je zaustaviti pad

Iz Montenegro biznis alijanse su kazali da očekuju da se ovaj pad neće mijenjati do kraja godine, jer je iza nas period u kojem prioritetni sektori ostvaraju prihode. Prije svega turizam i poljoprivreda.

“U svakom slučaju, pred nama je period u kojem ćemo morati prevazilaziti brojne probleme”,kažu u MBA i ukazuju da je moguće zaustaviti negativan trend, ali uz uslove koje nije lako obezbijediti.

“Prije svega potreban je finansijski podsticaj privredi. Saradnja na relaciji javni sektor – finansijske institucije – realni sektor kao rijetko kada je neophodna. Mi smo otvorena privreda, uvozno zavisna što dodatno usložnjava problem. No, i pored svega treba očekivati da će naredna godina biti uspješnija, prije svega zbog očekivanih pozitivnih kretanja u turizmu”, optimisti su u ovoj biznis asocijaciji i poručuju da oporavak ekonomije zahtijeva odgovorno i snažno angažovanje svih subjekata u društvu.

Prema podacima Eurostata, prosječan pad EU ekonomija u drugom kvartalu iznosi 13,9 odsto.

Pored Velike Britanije (-21,7 odsto), najveći pad bilježe mediteranske ekonomije zbog turizma – Španija 22,1 odsto, Francuska 18,9, Italija 17,7, Portugal 16,3 i Grčka 15,2 odsto.

Hrvatska je zbog primjene blažih epidemioloških mjera zabilježila manji pad prihoda od turizma, a time i BDP-a od 15,1 odsto.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
vojo
Gost
vojo

Ne možete privući investitore kada imate velike doprinose na zarade i poreze. Smanjenjem poreza i doprinosa na zarade doći će do priliva kapitala iz inostranstva… TO JE NAJVEĆI PROBLEM KOD NAS… Smanjite broj administrativnih radnika u državnim ustanovama.. ONI NIŠTA NE PRIVRĐUJU A JEDU BUDŽET. Administracija ne stvara PROFIT. ONI SU KAO TRUTOVI U KOŠNICI….

Bnjj
Gost
Bnjj

Privući investitore, država da ubaci novac u ekonomiju, putem javnih radova, otvaranjem novih hotela, fabrika, infrastrukturnih radova idr. Potpisati sa Kinezima ugovor o novoj dionici autoputa do An đe će se zaposliti naši ljudi i podići potrošnja. Nije vrijeme za štednju nego za potrošnju

delboj
Gost
delboj

Spasiti se ne mogu… Ne postoji ta pomoc koju mogu dati da bi to ista znacilo preduzecima koja su usla u minus koji treba da nadoknadjuju godinama.

Support
Gost
Support

Sve koje je Javna Uprava zaposlila u izbornoj godini, vratiti kući. Ove od avgusta i septembra posebno, to su oni Jelićevi: 1 radno mjesto – 4 glasa. Natovarili su ih n državne jasle, iako je Evropa zahtijevala optimizaciju Javne uprave, a para niđe. Sad će imati pravo na nekoliko licnih dohodaka otpremnine, ali bolje i to nego držati parazite godinama.

Njegoš
Gost
Njegoš

A što je sa 39 parazita??

Bnjj
Gost
Bnjj

Dešava se sad trend da se radnicima uskraćuje godišnji odmor a inspekcije ne obilaze firme. Potrebno je više inspektora na terenu i korupcija da se suzbije

Pljevlja
Gost
Pljevlja

Ne brinite ljudi, mi imamo experte ,sve expert do experta !!!hahahahahahahahahahahaha
kuku da je nama, sa njima !!!!!!

Bnjj
Gost
Bnjj

Da treba ih spasiti ali onda ih obavezali kada prođe kriza da povećaju plate i da poštuju radnička prava, ne smiju trudnicama da uskraćuju posao

Njegoš
Gost
Njegoš

😂😂😂😂😂😂😂😂😂😂😂😂😂 jes moj novac da troše za tamo neke parazite, neće ići, ne plaćam porez da bi mojim novcem finansirali tamo neke gubitaše koji imaju džipove, stanove u svakoj EU prijestonici, a za radnike nemaju novca. Neće moći!

Nikome ništa
Gost
Nikome ništa

Kako Marković pomaže : ko hoće pomoć, treba da ima izmirene sve obaveze. U stvarnosti: ko to ima sve izmireno, pomoć mu i ne treba.

????
Gost
????

Tačno tako.Da bi dobio bilo kakav kredit moraš imati sve izmireno.Ja sam vlasnik malog preduzeća.Nemam ni džip ni mercedes ni nekretnine.U problemima smo do guše,više od pola godine centa nijesmo zaradili, a pomoć ne postoji,još treba sad i kupiti nove kase za elektronsku fiskalizaciju,a nemamo od čega

delboj
Gost
delboj

Pa nije tako. Sto bi neko dobija pomoc za radnike koje ne osigurava? Ja osiguravam sve moje radnike od prvog dana i onda onaj koji zakida i drzavu i radnike treba da dobije pomoc kao ja? E ne moze.

Privatnik
Gost
Privatnik

Delboj: Ne ,,zakidam” što volim, nego što ne mogu doći do toliko gotovine. Uplatio sam sve do maja, za dalje jednostavno – nemam.

Send this to a friend