Ekonomija

Svjetska banka: Crna Gora će imati najsnažniju recesiju u regionu

Projekcije ukazuju da će Crna Gora imati najsnažniju recesiju u regiji Zapadnog Balkana, koja se procjenjuje na 12,4 procenta, uglavnom zbog njene velike zavisnosti od turizma. Snažan drugi talas pandemije je imao za posljedicu najlošiju zabilježenu turističku sezonu, navodi se u Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke.

Kao posljedica krize, ionako visok javni dug će dostići novi najviši iznos, što zahtijeva čvrsto fiskalno upravljanje i upravljanje dugom u narednim godinama. Uz pretpostavku da će se pandemija ograničiti do ljeta 2021, prognozira se snažan rast ekonomije u 2021, međutim do punog oporavka BDP-a neće doći prije 2020, ocijenjuju oni,

“Biće od ključnog značaja da Crna Gora u srednjoročnom periodu zadrži čvrst trend smanjenja duga i ostane na reformskom putu da bi se održala makroekonomska stabilnost i omogućio snažan i održiv oporavak“, kaže Emanuel Salinas, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

“Pandemija je izložila Crnu Goru ključnim osjetljivostima, pa je rješavanje mnogih od njih postalo urgentno. To uključuje pažljivo fiskalno upravljanje kroz povećanje efikasnosti javne potrošnje, omogućavanje jednakih uslova za poslovanje privatnog sektora čime će se pojačati preduzetništvo, inovacije i široko zasnovan rast, kao i jačanje institucija uz povećanje njihove odgovornosti”, dodao je on.

Pandemija COVID-19 je uzrokovala duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i spoljnje tražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u 2020. Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke, prognozira se smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 procenata u 2020., što je  za 1,7 procentnih poena manje od  prognoza iz aprila.

Drugi, snažan talas pandemije od sredine juna, odgađa ekonomski oporavak u regiji. Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja, takođe umanjuju rast u zemljama koje više zavise od turizma.

Pandemija dovodi do novih izazova na tržištima rada u regiji i prijeti da ugrozi napredak koji su zemlje ostvarile u oblasti dobrostanja. Do juna je nezaposlenost u regiji porasla za pola procentnog poena, uz gašenje 139.000 radnih  mjesta.

Procjenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi postalo siromašno u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji – ali je više nego dvostruko manji nego da mjere odgovora na pandemiju nisu uvedene, navodi se u izvještaju.

“Kao i u većem dijelu svijeta, pandemija COVID-19 i dalje teško pogađa ljude na Zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije“, kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Prema izvještaju, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za zaštitu života i egzistencije.

Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, je pomoglo na sprečavanju nekih od najtežih uticaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u regiji u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja.

Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, je sada anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva. Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, obzirom da vlade, u situaciji pada prihoda, nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. Uz neizvjestan kraj ekonomske krize, vjerovatno je da će pritisak na tržišta rada i prihod potrajati još nekoliko narednih mjeseci.

“Pored poboljšanja zdravstvenih sistema i jačanja mehanizama socijalne zaštite, kreatori politika u regiji bi trebalo da uvode mjere za jačanje ljudskog kapitala, izgradnju snažnijih institucija i jačanje vladavine prava. Ova nesrećna okolnost da se mora trošiti više u vrijeme smanjenja prihoda, nameće dodatni pritisak na vlade u regiji da prioritet stave na fiskalnu stabilnost, uključujući i putem unapređenja javne potrošnje i jačanja pridržavanja poreskih obaveza“, kaže Linda Van Gelder.

Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Evropske Unije (EU).

 

4

avatar
1000
2
2
0
 
4
EmanonCogito ergo sumGoliftBozidar
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Cogito ergo sum
Gost
Cogito ergo sum

Ovo je dokaz ispravno vodjene politike. Za ovo treba nekoda odgovara! Shvata li sad narod koji brank dps politiku dokle su nas doveli?!

Bozidar
Gost
Bozidar

I za ovo je vjerovatno Srbija kriva, sigurno je nagovorila Svjetsku Banku da ovo izjavi.

Golift
Gost
Golift

Kakve veze ima srbija sa ovim …sad ce experti ne brini samo moleban da zavrse.

Emanon
Gost
Emanon

Hahahahaha, dobar!

Send this to a friend