Ekonomija CdM vas slikom vodi kroz Durmitorski prsten

Tamo gdje spavaju bogovi, gdje se priroda zaigrala i prepustila mašti

Priroda je jedina knjiga koja na svim listovima nudi mnogo sadržaja. Ova rečenica njemačkog pjesnika Johana Volfganga Geta najbolje opisuje ono što nudi gorostasna planina Durmitor i avantura koju pruža pasioniranim ljubiteljima netaknute prirode. CdM je savršen način da doživi ovo remek djelo prirode imao kroz kružnu turu Durmitorski prsten. Ovaj veličanstveni put će vas iznenaditi iznova i iznova, sa predivnim pogledima, netaknutom prirodom i autentičnim selima, gdje je način života gotovo nepromijenjen stotinama godina.

Obilazak počinje iz centra Žabljaka i nastavlja se oko planinskog masiva Durmitora. Na 76 kilometara dugom putu otkrićete jedinstvene kanjone, prostrane visoravni i vozićete se kroz strme planinske predjele. Uz audio-vodič upoznaćete i seoski život u ovom dijelu Crne Gore.

NACIONALNI PARK DURMITOR

Tamo gdje vas priroda najnježnije grli, a istovremeno izgleda zastrašujuće, smjestila se jedna od naših gordih planina.

FOTO: CdM
FOTO: CdM

Postoje različita objašnjenja kako je nastao naziv Durmitor. Nejasno je da li je ime izvedeno iz keltskog “dur-mi-tore“, što znači “voda sa planine“, ili pak potiče od latinske riječi “dormire“, što se može prevesti kao “planina na kojoj bogovi spavaju“.

FOTO: CdM
FOTO: CdM

Durmitor karakteriše veliki broj geoloških specifičnosti. To su na primjer 18 glečerskih jezera, koja se još i nazivaju “gorske oči“. Iz 748 izvora izvire kristalno čista voda.

Na Durmitoru u Velikoj kalici nalazi se mali glečer “Debeli namet“ koji je jedan od najjužnijih glečera u Evropi.

U okviru Nacionalnog parka, razasuta su brojna naselja-Dobrilovina, Budečevica, Đurđevića i Lever Tara, Tepca, Mala Crna Gora, Motički gaj, Razvršje, Pitomine, Bosača, Rasova, Pitomine, Bosača, Rasova, Virak i Nadgora.

Ljepotu mjesta čine ljudi i njihov mentalitet. Prepoznaju se po duboko ukorijenjenim i čvrstim rodbinskim vezama. Običaji se njeguju u različitim formama okupljanja-sabora, u okviru kojih se organizuju razne takmičarske igre poput, bacanja kamena s ramena, skok u dalj, konjske trke…

FOTO: CdM
FOTO: CdM

ŽABLJAK

Žabljak je centar Durmitorskog kraja. Po predanju, Iliri i Kelti su nekada živjeli na ovom području. Kasnije su došli Rimljani i Sloveni. U XV vijeku kraj su osvojili Turci. Tek 1878. godine Žabljak i durmitorski kraj su postali dio Crne Gore.

Po kazivanju, današnji naziv potiče od riječi žaba. Ime Žabljak se koristi od 1870. godine.

Foto: CdM
Foto: CdM

Iz centra Žabljaka možete za kratko vrijeme stići pješke do Nacionalnog parka “Durmitor”. Svakako treba posjetiti i Crno jezero oko koga vodi 3,6 km duga edukativna staza (koju možete obići za oko sat).

Foto: CdM
Foto: CdM
Foto: CdM

ĆUREVAC

Iako možda ne želite da planinarite, svakako bi trebalo da svratite do Ćurevca. Već sa parkinga uživaćete u zadivljujućem pogledu na kanjon rijeke Tare.

Pratite tri kilometra asfaltni put u pravcu Tepaca i Nadgore do parkinga (naplatne rampe za ulazak u nacionalni park). Planinarska staza do Ćurevca (1.625 metara nadmorske visine) je duga oko 1,1 km (laka ruta) i za nju je potrebno isplanirati sat vremena.

Kamenita staza, koja je na pojedinim mjestima dosta uska, prolazi obodom kanjona Tare. Ćurevac vas dočekuje sa panoramskim pogledom od 360 stepeni i lijepim pogledom na Taru i selo Tepca. Nazad se vraćate istim putem.

Foto: CdM

KANJON RIJEKE TARE

Kanjon Tare je impresivno čudo prirode. On je najdublji kanjon u Evropi i nakon Velikog kanjona u SAD-u važi za drugi kanjon po dubini u svijetu.

Visinska razlika između oboda i dna kanjona iznosi do 1.300 m. Ovaj kanjon dužine 78 km formirala je rijeka Tara.

Foto: CdM

Zbog njene kristalno čiste vode ova rijeka se još naziva i “suzom Evrope“. Sa svojih 145 km, to je i najduža rijeka u Crnoj Gori.

Tarom su, 1932. godine, po prvi put plovili kanui od izvorišta do ušća rijeke Pive. Danas je rafting tura Tarom jedna od najpopularnijih aktivnosti za turiste koji dolaze iz cijelog svijeta.

OD BOSAČE DO ŠTUOCA

Malo selo Bosača, sa samo 10 stanovnika nalazi se na oko 1.600 mnv na padinama Štuoca i važi za prostorno najviše selo na Balkanu. Ovdje je napravljena prva žičara u regionu, pa je selo nekada bilo centar zimskih sportova, gdje su se organizovala i skijaška takmičenja.

Foto: CdM

Na putu ka vrhu planine, sa desne strane prolazite pored tradicionalnog restorana “Momčilov grad“, dok vam se lijevo pruža panorama durmitorskih planina.

Impresivne su i padine Crvene grede (2.164 mnv). Četinarska šuma na obroncima planine sprečava pogled sa puta na Jablan jezero. Ime je dobilo po cvijetu jablan koji u proljeće cvjeta na obodima jezera.

Put na kraju prelazi preko prevoja između Velikog (2.104 mnv) i Malog (1.953 mnv) Štuoca, koji se još naziva i kapijom ka Maloj Crnoj Gori, nalazi se na 1.952 mnv i predstavlja najvišu tačku na Durmitorskom prstenu.

Foto: CdM

Panoramski put prolazi ispod Velikog Štuoca, samom ivicom kanjona Tare. Ruta dalje vodi krivudavim putem kroz šume. Na oštrom zavoju na kraju stižete do sela Mala Crna Gora.

Foto: CdM

Ime Mala Crna Gora potiče iz vremena turske vladavine i tada nije imalo nikakve veze sa imenom zemlje. Zvaničan naziv utvrđen je tek od 1950. godine. Od te godine selo pripada opštini Žabljak i tek tada je imenu dodata riječ “Mala“.

Mala Crna Gora je poznata po tome da su zimi putevi ka selu neprohodni čime su stanovnici sela mjesecima odsječeni od ostatka zemlje. Nerijetko se desi da u ovom kraju padne snijeg visine i dva metra, a zbog jakog vjetra formiraju se nameti i do 10 metara visine. Sada u ovom selu tokom cijele godine živi samo 14 stanovnika, a ljudi žive isključivo od stočarstva.

KANJON SUŠICE

Foto: CdM

Neposredno nakon Male Crne Gore možete napraviti pauzu kako biste uživali u 15 kilometara dugom i do 700 metara dubokom kanjonu Sušice.

Put dalje vodi nizbrdo do doline. Na dnu doline možete poći do Sušičkog jezera, koje tokom ljetnjih potpuno isuši.

NEDAJNO

Selo Nedajno nalazi se na Pivskoj planini. Trenutno 10 stanovnika živi u ovom selu.

Tu ćete naći mjesto za predah i osvježenje, a iznad sela se nalazi crkva Svetog Jovana, sagrađena 1927. godine.

Foto: CdM

Posle sela Nedajno počinje gusta šuma Milogora kroz koju vodi panoramski put. Neposredno prije Trse, na lijevoj strani, nalazi se crkva Svetog Đorđa.

OD TRSE DO PIŠČA

Malo selo Trsa je idealno mjesto za kratki predah na ruti “Durmitorskog prstena“. Polovinu puta ste savladali i ovdje imate priliku da nešto pojedete. Ko ne planira ovu rutu kao dnevnu turu, ovdje može i da prenoći, a prije toga možete da idete na planinarenje, vozite planinski bicikl ili da jašete konje.

Foto: CdM

Iza šume nalazi se selo Pišče i tu se pogled pruža sve do horizonta. U Pišču živi oko 20 stanovnika. U ovom dijelu Pivske planine možete vidjeti zelene pašnjake sa ljekovitim biljem i cvijećem, koji se ljeti pretvaraju u tzv. “cvijetno more“.

KROZ PLANINE DO SEDLA

Put vas sada vodi uzbrdo i sa desne strane vam se pruža pogled na Pirni do, gdje se krajolik pretvara u “more od stijena“, sve dok ne stignete do Todorovog dola na 1.800 mnv. Na kraju doline se uzdiže vrh Prutaš (2.393 mnv).

Foto: CdM
Foto: CdM

Posebno impresivne su formacije stijena u ovom kraju. Kolizijom dvije tektonske ploče dno mora iz vremena Jure se uzdiglo u ogromne planine. Tako su nastale Dinarske planine, na kojima se jasno mogu vidjeti različiti slojevi tla.

Foto: CdM

Vrh Sedlena greda (2.227 mnv) ili kako se još naziva “Sedlo bogova“ svojom impresivnom ljepotom oduzima dah. Prevoj Sedlo se nalazi na 1.907 mnv i predstavlja prolaz za naš panoramski put. On je jedan od najposjećenijih vidikovaca sa kojeg se pogled pruža na okolna jezera, Stožinu i vrh Šljemena.

Sa istog mjesta počinju planinarske staze u pravcu Bobotovog kuka, Sedlene grede i drugih okolnih planinskih vrhova.

Foto: CdM

POVRATAK U ŽABLJAK

Od Sedla put ide nizbrdo. Neposredno ispod markantnog vrha Stožine počinje 6,2 kilometra dugačka kružna staza “Jezero“ (čiji obilazak traje oko trisata). Ona prolazi pored živopisnih malih jezera Pošćenske doline.

Posljednji dio rute ide magistralom od Šavnika ka Žabljaku i ponovo nudi pogled na panoramu durmitorskog masiva, sa Savinim kukom (2.313 mnv) u centru pažnje, prije nego što se ruta završi u centru.

Direktorica TO Žabljak Vanja Šarović objašnjava zašto je panoramska ruta Durmitorski prsten izuzetno važna i značajna turistička ponuda za ovu opštinu.

“Razlog tome je i što je ovo prva panoramska ruta za koju je odrađena signalizacija. Bitno je da ruta većim dijelom prolazi kroz NP Durmitor i svi koju obiđu ovu rutu imaju šansu da upoznaju sve specifičnosti nacionalnog parka, da prođu kroz kanjone, visoravni, masiv planine Durmitor”, istakla je ona.

Na ovoj ruti se nalaze i neke kulturne znamenitosti i seoska domaćinstva, pa turisti ujedno imaju sadržajniju ponudu, odnosno upoznavanje sa kulturom, tradicijom, gastronomijom kompletnog durmitorskog kraja.

“Takođe je važno da su odrađene i mape i audio vodič, što znači da sada već turisti sa različitih govornih područja mogu samostalno proći kroz cijelu rutu i dobiti detaljne informacije ne samo o NP Durmitor, već i svim sadržajima koji se nalaze neposredno uz ovu rutu“, rekla je Šarović.

Portparol Ministarstva održivog razvoja i turizma Marina Miketić navela je da će ubrzo biti raspisan tender za uređenje još 14 lokacija na ovoj turi.

“Želimo da se prijave svi zainteresovani i da lijepo naprave i opreme odmarališta i stajališta, kako bi bilo ljepše turistima. Pozivamo sve koji vole prirodu da obiđu Durmitorski prsten, nevjerovatan je doživljaj. Napravili smo audio vodič, svi zainteresovani mogu da ga skinu preko aplikacije EasyTravel i dobiće sve korisne informacije o ovom predjelu. Izradili smo i turističku mapu “Panoramski putevi“ na šest jezika i u pripremi je priručnik kako da ljudi koji se bave ruralnim turizmom budu što bolji seoski domaćini. Interesantno je i što će na šest jezika biti osnovne fraze kojima se gosti dočekuju i zahvaljuju, što će omogućiti gostima da se osjećaju još prijatnije“, kazala je Miketić.

I kao što opjevavamo prirodu stihovima Getea, tako bi trebalo da je slavimo čuvenom mudrom izrekom-čuvajmo Zemlju i prirodu na njoj, jer ih nismo naslijedili od svojih djedova i očeva, nego smo ih pozajmili od svojih potomaka.

Slađana Đukanović

18

avatar
1000
7
11
0
 
17
PesamojsilovićNiko vazanNiksicanizamBnjj
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Pesa
Gost
Pesa

Au, dobili naređenje da navuku podgoričane na Žabljak, nakon informacija o propaloj sezoni tamo. Sve bi to bilo legitimno da se ne koriste prevarantske fotošopirane slike kao u spotovima DPS-a, sa totalno neprirodnim intenzivnim bojama, naročito neba. Uskoro će DPS kupiti po jedan par šarenih očajlija za sve žitelje Crne Gore, da im život bude lijep.

Niko vazan
Gost
Niko vazan

Predivan tekst!
☺️

Niksicanizam
Gost
Niksicanizam

Veliki Stouc i Mala Crna Gora utociste i postojbija velikog junaka Vlada Sipcica.

Pedja
Gost
Pedja

Hvala na ovom casu geografije , a Crnogorci ovo dobro da cuvaju , da im neko od ovoga ne nepravi Mali Mokri Lug.

Bnjj
Gost
Bnjj

A. šta da čuvaju pa pola je već u privatnim rukama tamo niko ne živi i Cg je privatna država nekoliko porodica ostavi se više Srbije niko nam nije kriv što smo bijeda

JA TI ONI
Gost
JA TI ONI

Sve je divno a pitaste li sto oko RABOTA TATINIH SINOVA

Bnjj
Gost
Bnjj

Lijepo je ali nam sve to džaba kada tamo nema ko da živi i uživa u toj lepoti to je slučaj i sa drugim delovima Cg Pusta zemlja opljačkana

Crnogorci
Gost
Crnogorci

Samo nam vi ne dolazite. Uživaćemo mi sami ne brini se, a vi polako pud Grčke i Turske. I ne “brinite” za CG.

Bnjj
Gost
Bnjj

Budžetski patrioto ne boj se ostaće ti Milo na vlasti

Kiklop
Gost
Kiklop

Ne lupaj! Tamo niko ne zivi jer je to bogu ize nogu, bez civilizacije, stanovništvo je odatle uteklo ima 50 god.

mojsilović
Gost
mojsilović

Poharano sve i posječene sve šume. Rijeke uništene i bez ribe a dižu se mini centrale sve će u cijev završit.

Spearhawk
Gost
Spearhawk

Skoro svaki dan tamo vozim turista. Em ja uzivam, em oni, em uzmem dobre pare. I nijesam jedini. Ko hoce fino i posteno da zaradi ima sto da pokaze i da zaradi u Crnoj Gori.

mojsilović
Gost
mojsilović

Jesu li ti ovo turisti zađenuli nadimak, Tužna Sovo?

Konik
Gost
Konik

A onda naši “crnogorci” uplate ljetovanje na Zlatibor i uživaju neđelju dana pored one lokve od jezera. Sprdnja od naroda…

Iha
Gost
Iha

Zato sto je Zlatibor popularan, a Zabljak nije, i uz to Zabljak kao grad je mali, a nas narod voli guzvu, voli da bude viđen.

Keka
Gost
Keka

@Iha – i ti se time hvališ????????
Greota… kako te treba žaliti

Bambala
Gost
Bambala

Ko god zeli da bude vidjen nek ne dolazi na Zabljak. Thank you 😊

Konik
Gost
Konik

Šta reći, osim, samo piči ti pud Zlatibora. Da budeš popularan, hahahaha…

Send this to a friend