Povodom pogrešnih tumačenja pojedinih rješenja iz novog Zakona o radu, iz Vlade su ukazali, da je članom 66 Nacrta zakona regulisan institut preraspodjele radnog vremena, koji se primjenjuje u onim djelatnostima čija priroda iziskuje drugačiji model rada od uobičajenog.
On je, kako dodaju, u dijelu javnosti, a donekle i u poslovnoj zajednici pogrešno interpretiran, ili čak poistovjećen sa prekovremenim radom, iako je riječ o dva različita instituta.
“Preraspodjela radnog vremena podrazumijeva da zaposleni jedan period godine radi duže, a jedan kraće, s tim da ukupno radno vrijeme u prosjeku ne može biti duže od punog radnog vremena. Određeno rješenje prisutno je i u važećem zakonu, ali je ono neprecizno, i ne definiše maksimalno trajanje radnog vremena, što je ostavljalo prostora za prekoračenja u pogledu trajanja rada”, dodaju oni.
Nacrtom Zakona o radu Vlada je, kako ističu, primijenila standarde sadržane u Direktivi 2003/88, koja se odnosi na modele organizacije radnog vremena, i ograničila trajanje radnog vremena u korist zaposlenog‚ tako da, dodaju oni, ukupno radno vrijeme u toku mjeseca može trajati najduže do 54 časa sedmično, a na sezonskim poslovima najduže do 60 časova sedmično.
“Na taj način, u slučaju preraspodjele radnog vremena, zaposleni ostvaruje pravo na sve predviđene odmore u skladu sa zakonom, što takođe nije bilo dovoljno obezbijeđeno važećim Zakonom. Obavezama koje su novim rješenjem propisane za poslodavce, eliminisan je prostor za moguće zloupotrebe i olakšan posupak inspekcijske kontrole, a propisane su i visoke novčane kazne za one koji prekrše utvrđene obaveze”, navode iz Vlade.
Istitut preraspodjele radnog vremena značajno je, kako tvrde, unaprijedio položaj zaposlenih, što potvrđuje i činjenica da je ovo rješenje naišlo na odobravanje sindikata, a na nivou radne grupe postignuta je saglasnost među socijalnim partnerima.
“Dakle, nema govora o nepovoljnijem rješenju za radnike, niti je zakon mijenjan na štetu zaposlenih, već će se eliminisati postojeća nepovoljna praksa kroz buduću primijenu odgovarajuće Direktive, i uz poštovanje odredbi međunarodnog prava”, poručili su iz Vlade.
I tako… Nije ih sramota da pišu ovo… Cio nacrt je naštetu radnika i u korist privatnika. Sram da vas bude! Malo se radi, baš, treba do padanja u nesvijest, a plata kad i ako bude, onako mrčna i mizerna i bez plaćenih poreza i doprinosa.
3 godine pripravničkog i 60 sati nedeljno? cdm-ovci, ko je smislio naziv ovo teksta?
Demagogija. Rad 60 sati neđeljno nije radnički, već ROBOVSKI i to treba USTAVOM ograničit na razumnu mjeru. Dok civilizovane zemlje razmatraju SMANJENJE radnoga vremena, pošto se pokazuje da čoek efikasnije radi ako radi kraće, naši “dobrotvori” testiraju granice IZDRŽLJIVOSTI radnika. Na Zapad, đe je sve privatno, kad je praznik NIKO ne radi sem onijeh koji od praznika žive (ugostitelji) i… Više »
Oće sigurno,ne sumnjam,ka’ i do sad
A plate kad ce se vise povecat bar jedno 100 posto da mozemo zivjet ka ljudi?? Jeste li o tome pricali ikad zna li se?