Vlada donijela plan davanja koncesije za žičaru Kotor-Lovćen

Vlada je na današnjoj sjednici donijela Plan davanja koncesija za projekat žičare Kotor-Lovćen za 2020. godinu.

Kako je saopšteno, donošenjem ovog dokumentra omogućava se započinjanje procedure davanja koncesije za projekat žičare Kotor-Lovćen.

Glavni cilj projekta povezivanje teritorije Prijestonice Crne Gore sa turističkim centrom u Boki Kotorskoj, sjeverozapadnom stranom planine Lovćen putem savremenog, ekološkog i atraktivnog sistema saobraćajne infrastrukture.”

Prva faza, za koju se donosi ovaj Plan, predstavlja najatraktivniju dionicu – od stanice Dub, u Kotoru, do stanice Kuk, na Njegušima – dužine 3,6 km i visinske razlike 1.298 metara, veoma izazovnu sa aspekta izvođenja i neophodnog pažljivog odnosa prema prirodnom i kulturnom nasljeđu.

“Prilikom predstavljanja Plana, naglašeno je da su ekonomske procjene rađene za potrebe ovog projekta zasnovane, između ostalog, na sljedećim pretpostavkama: trajanje koncesije 30 godina, period izgradnje 1 godina i period funkcionisanja 29 godina, kao i da će odmah po usvajanju Plana davanja biti raspisan novi tender za odabir privatnog koncesionara, za dionicu žičare od lokaliteta Dub do lokaliteta Kuk”, navodi se u Vladinom saopštenju.

Osim toga, u raspravi je navedeno da slučaju realizacije cjelokupnog projekta, kako je predviđeno u planskom dokumentu, riječ bi bilo o najdužoj turističkoj žičari na svijetu – projektu koji predstavlja jedinstvenu turističku ponudu za domaće i strane goste.

Cjelokupnim projektom predviđena je ozgradnja 15 kilometara duge Žičare sa gondolama, a vožnja od podnožja, odnosno od stanice Dub do Cetinja na 600 metara iznad mora bi trajala 43 minuta.

Projektom su na trasi predviđene četiri stanice, dvije početne u Cetinju i Kotoru, kao i dvije međustanice Kuk i Ivanova korita.

Utvrđen Prijedlog zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena

Vlada Crne Gore je na 139. sjednici, održanoj danas u Pljevljima, kojom je predsjedavao predsjednik Duško Marković utvrdila Predlog zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena.

Ključni cilj ovog dokumenta je zaštita od negativnih uticaja klimatskih promjena, smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte, zaštita ozonskog omotača i druga pitanja koja se odnose na zaštitu od negativnih uticaja klimatskih promjena.

U tom smislu, na jasan način se normiraju mjere i način njihovog sprovođenja, što će rezultirati uspostavljanjem zaokruženog sistema neophodnog za smanjenje emisija gasova sa efektom gasova staklene bašte, kako na globalnom, tako i na nacionalnom nivou.

U raspravi je naglašeno da je Crna Gora među prvim državama regiona koja je donijela ovaj dokument od izuzetnog značaja, a čijoj se izradi, pored ostalog, pristupilo i radi prilagođavanja na izmijenjene klimatske uslove.

U cilju harmonizacije nacionalnog zakonodavstva sa legislativom Evropske unije u oblasti zaštite morske sredine, utvrđen je Predlog zakona o zaštiti morske sredine. Definisanim zakonskim rješenjima utvrđeni su ciljevi zaštite morske sredine, odnosno ostvarivanje dobrog i održivog stanja morske sredine, kao i polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj, primjenu i praćenje primjene Strategije zaštite morske sredine.

U skladu sa tim, reguliše se regionalna i podregionalna saradnja, na način da preduzete mjere u zaštiti morske sredine budu koordinirane i usaglašene na nivou morskih podregiona, odnosno regiona. Pored toga, predviđeno je uspostavljanje međusektorske saradnje obrazovanjem Koordinacionog tijela za zaštitu morske sredine, radi praćenja i unapređivanja stanja u ovoj oblasti.

Vlada je takođe utvrdila Predlog zakona o elektronskoj upravi.

Zakonskom uređivanju ove oblasti se pristupilo radi podsticanja bržeg i efikasnijeg upravnog postupanja i povećanja povjerenja u elektronsko poslovanje organa. Ovim dokumentom će se dodatno urediti razvoj elektronske uprave na državnom i lokalnom nivou. Uređuje se i koordinacija na svim nivoima, uspostavljanjem Savjeta za elektronsku upravu, koji će razmatrati stručna pitanja, kordinirati razvojem i predlagati mjere u oblasti elektronske uprave.

Utvrđen je i Predlog zakona o dopunama Zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju. Predloženim zakonom su definisane novine koje se odnose na obavezu upravljača autobuskih stanica da licima sa invaliditetom obezbijedi pomoć pri ulasku, kretanju i izlasku sa autobuske stanice, ulasku i izlasku iz autobusa, ukrcaju i iskrcaju prtljaga i uvođenju psa vodiča u autobus.

Takođe, dopunama je utvrđeno i povećanje iznosa naknade za štetu nastalu zbog smrti putnika, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja putnika u prevozu u međunarodnom drumskom saobraćaju, kao i za štetu nastalu zbog potpunog ili djelimičnog gubitka ili oštećenja prtljaga. Odredbe koje se odnose na povećanje iznosa naknade će stupiti na snagu danom stupanja Crne Gore u Evropsku uniju.

Vlada je usvojila Informaciju o predlogu Finansijskog sporazuma između Vlade Crne Gore i Evropske komisije o Godišnjem akcionom programu za Crnu Goru za 2018. godinu i prihvatila Finansijski sporazum.

Godišnjim akcionim programom za 2018. podržana su četiri IPA sektora: demokratija i upravljanje, vladavina prava i temeljna prava, poljoprivreda i ruralni razvoj, i obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike, odnosno podsektor zdravstva. Ukupna vrijednost programa je 38.777.274,80 eura, od čega opredijeljena sredstva EU iznose 36.186.977 eura, dok je za potrebe nacionalnog kofinansiranja iz budžeta potrebno izdvojiti 2.590.297,80 eura.