Vlada će do kraja ove godine osnovati novo preduzeće koje će u ime države upravljati šumama u njenom vlasništvu, navodi se u Reviziji strategije razvoja šuma i šumarstva do 2023.
Dokumentom, koji je usvojen na prošlonedjeljnoj sjednici Vlade, definisano je da će buduće društvo s ograničenom odgovornošću gazdovati šumama u državnom vlastništvu, što podrazumijeva izradu izvođačkih projekta i prodaju drveta, te gradnju.
U privatnim šumama preduzeće će obavljati stručne poslove, uključući čuvanje od požara i izdavanje uvjerenja o porijeklu drvnih proizvoda. Uprava za šume će se, pak, baviti propisima, planovima, inventurom šuma i planovima za njihov razvoj, te inspekcijskim nadzorom.
Prema preporukama Vlade, novi strateški dokument definiše redukciju broja strateških mjera i aktivnosti, napuštanje modela koncesija za korišćenje državnih šuma, te prodaju drvnih sortimenata (umjesto drveta na panju) na šumskim stovarištima.
Takođe su predloženi novi mehanizmi prodaje putem Berze drveta i završetak operativnog informacionog sistema. Da bi se ostvarili ovi ciljevi, nužno je na godišnjem nivou investirati u šume oko 11 miliona eura, od čega najviše za aktivnosti šumarske uprave 6,58 miliona, zatim za uzgoj, pošumljavanje, zaštitu i tehničke mjere 3,93 miliona, a za podsticanje privatnika oko 490.000 eura godišnje.
“Pored toga, posebnu pažnju treba posvetiti razvoju sektora otkupa i prerade šumskog voća, gljiva, ljekobilja i etarskog ulja. Prema procjenama, godišnje se iz Crne Gore izveze pet miliona eura ove sirovine”, navodi se u dokumentu.
Ograničavanjem godišnje sječe na 800.000 kubnih metara četinara i lišćara, procjenjuje se, drvna industrija bi mogla za 12 mjeseci da dostigne uvećanje proizvoda do 300 eura po kubiku, što bi prihode ovom sektoru povećalo za 60 miliona eura.
“Velika šansa za povećanje prihoda je potencijal biomase. U narednom četvorogodišnjem periodu u ovom sektoru mogu se podići četiri pogona za proizvodnju peleta, gdje bi povećali vrijednost izvoza za 20 miliona eura. Značajne potencijale za elektrane na biomasu imaju Pljevlja, Kolašin, Plav i Berane. Vrijednost investicija u ove opštine bi bila do 25 miliona eura”, predloženo je dokumentom, te navedeno da bi strani investitori za bioelektrane preko 100 megavata u ovaj sektor uložili još 150 miliona eura.
Projektovana finansijska sredstava za realizaciju revidirane strategije u 2019. i 2020. godini iznosi 12.195.000 eura.
Analizom aktivnosti, zaključeno je da do sada nije realizovano čak 55 odsto plana, jer je startegija za prve tri godine imala preambiciozne zahtjeve za manjak finansijskih sredstava i kadrova kapaciteta.
“Ključni problem predstavljaju konstatovane slabosti u sistemu korišćenja šuma putem koncesija i time uslovljen nedefinisan srednjoročni koncept razvoja drvne industrije”, ukazuje se u usvojenom dokumentu, te podsjeća da Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja treba Vladi da predloži model reorganizacije sistema gazdovanja šumama.
