Ekonomija

Vlastimiru Goluboviću uručena Dunavska povelja

Predsjedniku Privredne komore Crne Gore Vlastimiru Goluboviću 13. novembra 2018. godine uručena je Dunavska povelja za doprinos povezivanju ljudi, ideja i tržišta regiona Podunavlja.

Ovo priznanje je dodijeljeno u okviru 7. Dunavskog biznis foruma u Novom Sadu, koji je okupio visoke zvanice, među kojima su ministar za gospodarski razvoj Slovenije Zdravko Počivalšek, predstavnici Ministarstva prosvjete i nauke Ukrajine, privrednih komora Regiona, nacionalni koordinatori Dunavske strategije u vladama Češke i Slovačke, te brojni drugi učesnici iz oblasti politike, ekonomije, diplomatije, kulture i medija.

Forum je posvećen Dunavskoj strategiji u ulozi biznisa u ostvarivanju njenih ciljeva, jačanju prosperiteta i efikasnijem korišćenju potencijala.

Tema plenarne sjednice Foruma bila je “Dunavska strategija, pozitivna iskustva i očekivanja”, dok je na panelima diskutovano o pametnim gradovima, medijima između objektivnosti, stvaralačke kritike i senzacionalizma, regionima kao mostovima integrativnih procesa, biznisu i prosperitetu, značaju nauke za razvoj poljoprivrede, agroprivrede i koncepta pametnih sela, medicini i farmaciji, te transportu i logistici kao velikoj šansi Srbije.

Predsjednik Golubović je kazao da Dunavska povelja pričinjava veliku čast naročito što je, u godini jubileja kada Privredna komora Crne Gore obilježava devet decenija rada, prepoznat i nagrađen njen rad na razvijanju regionalne saradnje. On je podsjetio da je Privredna komora nedavno organizovala osmu Konferenciju o ekonomiji, na temu “Balkan i Evropska unija – petogodišnji ciklus Berlinskog procesa”.

Riječ je o skupu čiji je karakter izrazito regionalan, i koji se tokom posljednjih godina izdvojio kao događaj na kojem se promovišu nove politike, razmjenjuju iskustva i ideje i dogovaraju zajednički privredni projekti. Ove godine konferenciji je prisustvovalo više od 850 učesnika, od čega više od 150 privrednika iz zemalja Regiona.

Poseban značaj radu konferencije Privredne komore Crne Gore dalo je prisustvo visokih državnih zvaničnika iz zemlje i regiona, među kojima predsjednika Države i Skupštine Crne Gore, predsjednika i potpredsjednika vlada Regiona kancelara Austrije Sebastiana Kurza, koji je kao predstavnik zemlje koja predsjedava Savjetom Evropske unije sa skupa uputio poruku da će Evropska unija biti kompletna tek kada sve zemlje regiona budu njene članice.

“Poslovna zajednica Regiona očekuje od donosilaca odluka da i dalje rade na unapređenju poslovnog ambijenta, uklanjanju netarifnih barijera u međunarodnoj trgovini i povećanju efikasnosti administracije na državnom i lokalnom nivou. Politika treba da bude u funkciji ekonomskog razvoja i saradnje”, rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, potrebno je uskladiti obrazovni sistem i tržište rada, jer je za posljednjih 20 godina ove prostore napustilo oko 4,4 miliona ljudi, što godišnje smanjuje stopu rasta BDP-a za 0.6-0.9 procentnih poena. Reforma obrazovnog sistema i uvođenje dualnog obrazovanja mogu dati značajan doprinos težnji zemalja regiona da postanu perspektivno mjesto za život i rad.

“Dunavsku makroregiju čini 14 zemalja od kojih pet nijesu članice Evropske unije. Berlinski proces i Strategija Evropske unije za jadransko-jonsku regiju predstavljaju inicijative čiji je krajnji cilj da se zemlje regije što više uključe u evropske integracione procese. Vjerujem da bi objedinjavanje navedenih procesa u set zajedničkih prioriteta za Zapadni Balkan sa sveobuhvatnim programom pomoći predstavljao najefikasniji način da se region integriše u EU”, kazao je predsjednik PKCG.

Za pomoć svojim manje razvijenim državama i regionima u periodu 2007-2013 Evropska unija je izdvojila 269 milijardi eura, dok je za Zapadni Balkan od 2007-2017 opredijeljeno devet milijardi eura, dodaje on. U 2018. region Balkana će dobiti milijardu eura, dok će samo Bugarska za isti period dobiti 6,8 milijardi.

“S tim u vezi, za ubrzan razvoj i ekonomski rast regiona potrebna su značajnija sredstva iz EU fondova. Prioritet treba dati infrastrukturnom povezivanju Regiona, jer će doprinijeti razvoju biznisa i uticati na brže integrisanje zemalja u evropske tokove. Nedostatak evropske inicijative po ovom pitanju prepoznat je od strane velikih svjetskih ekonomija koje se sve više uključuju u poslovne tokove regije i brzim opredijeljivanjem sredstava za razne namjene marginalizuju ekonomski značaj EU. Na nama je da se angažujemo na pravi način i iskoristimo pomoć koja nam se nudi, a na Evropskoj uniji da shvati da je kohezionu evropsku politiku i strukturne fondove potrebno blagovremeno proširiti i na zemlje koje će je “učiniti kompletnom” i zaokružiti njenu teritorijalnu i ekonomsku cijelinu”, naglasio je Golubović.

Prema njegovim riječima, govoriti o unapređivanju ekonomskih veza, te promociji evropskih vrijednosti na Balkanu, nije moguće bez naglašavanja uloge privrednih komora, jer međunarodne komorske asocijacije nerijetko predstavljaju osnov za realizaciju budućih regionalnih politika i procesa. Najbolji primjer za to je osnivanje Asocijacije balkanskih komora 1994. godine koja je, kao pionir regionalizacije bila jedna od najvažnijih platformi za stvaranje Pakta stabilnosti-prvog zvaničnog okvira koji stimuliše regionalnu saradnju i integraciju regiona u EU.

Dvanaest godina kasnije, zemlje regiona su potpisale CEFTA sporazum. Takođe, Forum privrednih komora jadransko-jonske regije je objedinio ekonomije ovog regiona 13 godina prije nego što je zvanično usvojena Strategija EU za ovu regiju.

Uvažavajući izuzetan značaj “Berlinskog procesa” za jačanje regionalne saradnje, predsjednici privrednih komora Zapadnog Balkana su 2015, tokom održavanja Bečkog samita, potpisali Sporazum o osnivanju Komorskog investicionog foruma, čime su inicirali aktivno uključivanje nacionalnih privrednih komora u realizaciju njegovih konkretnih ciljeva.

Golubović naglašava da Dunavski forum treba da pošalje poruku da implementacija Strategije za Podunavlje i ostvarivanje njenih ciljeva nije moguće ukoliko se biznis zajednice zamalja članica aktivno ne uključe u njeno sprovođenje. Ovo se posebno odnosi na zemlje koje su u njenoj graničnoj zoni i koje, poput Crne Gore, ne koordiniraju ni jednom prioritetnom oblasti.

“Stoga smatram da komore zemalja članica treba da osnuju radno tijelo na kojem bi se razmatrala zajednička pitanja i stvorila institucionalna mreža za pripremu, aplikaciju i sprovođenje zajedničkih projekta koji bi se finansirali kroz Interreg-Dunavski transnacionalni program, čiji će treći poziv biti uskoro objavljen”, rekao je on.

Privredna komora Crne Gore trenutno realizuje dva projekta saradnje iz ovog programa, dok posebno značajnjim smatramo realizaciju projekata iz prioriteta Dunavske strategijepo-“boljšanje mobilnosti i multimodalnosti putnog, željezničkog i vazdušnog saobraćaja”, “podrške razvoju održive energije”, “podrške unaprjeđenju konkurentnosti preduzeća, uključujući razvoj klastera” i “razvoj društva krozistraživanje, obrazovanje i informacione tehnologije”.

“Poseban značaj moramo dati projektima iz oblasti digitalizacije koja je glavni pokretač promjena i napretka. Smanjenje troškova poslovanja, slobodan i neograničen pristup globalnom tržištu, te digitalna inovativnost, prednosti su koje digitalizacija tržišta donosi malim ekonomijama”, zaključio je predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Predsjednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević rekao je da posebnu pažnju u regiji treba posvetiti transportu i logistici koji u razvijenim zemljama učestvuju sa 10 odsto u bruto domaćem proizvodu. Upravo kroz Dunavski biznis forum biće olakšan kontakt sa privrednicima Evropske unije koji su zainteresovani za saradnju i koji se fokusiraju na Dunav kao transportni koridor za promet roba.

Radovan Pejanović, predsednik programskog odbora 7. Dunavskog biznis foruma istakao je da je Dunavska regija “mega projekt Evropske unije”, te da će skup rezultirati višestrukim efektima.

Miloš Nenezić, predsjednik Skupštine Privredne komore Srbije pojasnio je da Dunavska regija predstavlja tržište od 110 miliona stanovnika. U ovaj projekat je involvirano 14 zemalja od čega 10 kroz koje protiče Dunav i četiri koje su socio-ekonomski vezane za njega.

Vidoja Vujić, predsjednik Županijske komore Rijeka Hrvatske gospodarske komore kazao je da, kao regija, moramo zajedno nastupati na trećim tržištima i dodao da su prioritetne oblasti saradnje, turizam, transport i ljudski resursi.

Organizatori skupa su Media Invent, Institut evropskih regiona iz Salzburga i Privredna komora Vojvodine.

Send this to a friend