Voda resurs bez kog se ne može ići u dalji razvoj

Crna Gora je jedan od lidera po raspoloživosti voda, ali već sada je potrebno raditi na prevenciji problema njenog nedostatka. Ona postaje sve važniji resurs, bez kojeg se ne može ići u dalji razvoj, ocijenjeno je na panel debati organizovanoj u okviru Konferencije o ekonomiji.

<<<Ekstremna nestašica vode pogodila četvrtinu čovječanstva, Crna Gora bezbjedna<<<

Kako je saopšteno iz Privredne komore, tokom diskusije je ocijenjeno da pitanje korišćenja hidropotencijala, zajedno sa promocijom održivog razvoja, zahtijeva ekonomski i etički odgovorne odluke od kojih zavisi način i kvalitet života budućih generacija, zbog čega se glavna riječ mora prepustiti isključivo stručnoj argumentaciji i činjenično utemeljenim politikama.

Na planeti se koristi svega 0,8 odsto ukupnog vodnog bilansa, ali je problem raspoloživost vode, pošto je najveća količina neupotrebljiva jer je u lednicima. Većina zemalja je u stanju vodnog stresa, čemu značajno doprinosi i povećanje korišćenja vode u industrijske svrhe, koje je sedam puta povećalo potrošnju. Danas imamo 15 puta veće potrebe za vodom i to eksponencijalni rast koji če sve više prouzrokovati vodni stres u pojedinim djelovima planete. Manjak vode se već osjeća u poljoprivredi. Najveća prijetnja za vodni stres su klimatske promjene.

“Samo uz dobru zaštitu vodnog resursa i održivi razvoj moći ćemo da se izborimo sa izazovima u ovoj oblasti”, poručeno je sa  panela.

Eksperti su ocijenili da je Crna Gora jedan od lidera po raspoloživosti voda, naročito ako se navode podaci po stanovniku, ali su upozorili da je već sada, prekograničnim povezivanjem, potrebno raditi na prevenciji problema njenog nedostatka. Tome značajno doprinose projekti međugranične saradnje.

Potpredsjednik Međunarodnog udruženja vodovodnih preduzeća u slivu rijeke Dunav Vladimir Taušanović navodi da je voda osnov života, te je stoga proglašena za ljudsko pravo.

“Voda postaje sve važniji resurs bez kojeg se ne može ići u dalji razvoj”, smatra Taušanović.

Prema njegovim riječima, naši resursi su u velikoj mjeri iskorišćeni.

“Sada koristimo resurse koje ima jedna i po planeta. Najrazvijeniji troše najviše, i to na račun nerazvijenih. Glavno je pitanje kako ćemo se nositi sa svim tim izazovima, a jedan od njih je i vodni stres”, kazao je on.

Saopštio je da se od ukupnih količina vode 70 odsto iskoristi za proizvodnju hrane, 20 odsto za industriju, a svega 10 odsto za snabdijevanje stanovništva. Za proizvodnju kilograma čokolade potrebno je obezbijediti 17.000 litara vode.

“Region ima dovoljno resursa, ali to ne znači da ne moramo da ih koristimo ravnomjerno, racionalno i predamo generacijama koje će doći. To treba da bude naša misija”, rekao je Taušanović.

Izazov predstavljaju gubici na mreži koji iznose od 30 do 60 odsto zavisno od države.

“To je čisto bacanje resursa. Trudimo se da nađemo rešenja za unapređenje infrastrukture i dovođenje gubitaka na nivo ispod 20 odsto. U najrazvijenijim zemljama oni iznose ispod 10 i pet odsto”, rekao je Taušanović.

Izazov je i upravljanje otpadnim vodama koje moraju da se prerade i prečiste prije nego se puste u prirodu jer ćemo inače biti zagađivači.

“Crna Gora ostvaruje vidan napredak u ovoj oblasti. Za razvoj turizma potrebno je uredno vodosnabdijevanje i tretiranje otpadnih voda kako bi priroda ostala netaknuta”, naveo je on.

Direktor JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Goran Jevrić je predstavio situaciju prije i nakon izgradnje
izvorišta Bolje Sestre, najvećeg vodozahvata izgrađenog na Mediteranu u posljednjih 25 godina.

“Sa obnovom države Crne Gore više nije bilo izgovora za snabdijevanje primorja iz domaćih izvora. Prve količine vode iz vodoizvorišta Bolja Sestre isporučene su 2010. godine, što je značajno doprinijelo tome da prihodi od turizma od tada porastu tri i po puta i budu veći od 1,1 milijardu eura u 2018. godini”, rekao je Jevrić.

Istakao je da privredna aktivnost može da doprinese vodnom stresu.

“Ne dozvolimo da narušimo osnovne principe održivog razvoja da imamo privredne aktivnosti koji će narušiti resurse budućih generacija. Moramo mnogo bolje da iskoristimo prednosti dovoljnih količina ovog resursa kojim raspolažemo”, naveo je Jevrić.

Procjene Regionalnog vodovoda pokazuju da će u narednih pet godina potražnja za vodom porasti 58 odsto.

“Ulažemo 10 miliona u drugu fazu Vodovoda koju realizujemo sedam godina prije roka da bismo opštinama Boke Kotorske isporučili 750 litara vode u sekundi”, naglasio je Jevrić.

Među budućim aktivnostima naveo je priključivanje Herceg Novog na mrežu, a jedan od izazova je i povezivanje 20.000 objekata u Baru, među kojima su hoteli sa četiri zvjezdice.

“Od 164 države Crna Gora je na 121 mjestu pa nije izražen vodni stres, ali moramo da čuvamo naše veliko vodno bogatstvo”, poručio je Jevrić.

Direktor Uprave za vode Crne Gore Damir Gutić je ocijenio da je voda nezamjenjiv prirodni resurs i upravljanje njom predstavlja odgovornost prema sadašnjim i budućim genaracijama.

Crna Gora je među najbogatijim vodnim područjima. Vodu dobija iz Dunavskog i Jadranskog sliva.

“Hidrološke analize otkrivaju veliku neravnomjernost voda. Crna Gora je bogata u prosječnim vrijednostima, ali nema vode u kriznim hidrološkim periodima, kad je najveća potražnja”, rekao je Gutić.

Smatra da je neophodno unaprijediti monitoring, očuvanje kvaliteta i eliminisanje gubitaka u mreži.

Naveo je da su transponovane evropske direktive u domaću regulativu, koja uređuje upravljanje ovim resursom.

“Da bi se unaprijedilo upravljanje potrebno je uspostaviti održive administrativne i finansijske kapacitet. Očekujemo uspostavljanje vodnog informacionog sistema. Potrebne su nam jake institucije u ovoj oblasti i koordinacija sa svim nadležnim organima. Neophodno je unaprijediti monitoring, podići svijest o racionalnom korišćenju i zaštiti vodotoke. Voda se više ne može posmatrati kao socijalna kategorija”, rekao je Gutić.

Profesor Univerziteta italijanske pokrajine Samnija Frančesko Fiorilo govorio je o istorijatu rimskih akvadukata koji su zastupljeni širom svijeta, između ostalog u Francuskoj i Izraelu (1000 godina star).

Italija se, prema njegovim riječima, uglavnom snabdijeva vodom iz kraških izvora izuzetnog kvaliteta. Posebno je istakao kraški izvor Kampanija, iz kojeg stanovništvo Napulja dobija vodu.

“Postoji jedinstven sistem distribucije u južnoj Italiji gdje su vodovodi povezani u kompleksnu mrežu”, naveo je Fiorilo.

Moderator panel diskusije bio je profesor Univerziteta u Beogradu Zoran Stevanović.

Drugi dan Konferencije o ekonomiji obilježiće debate o saobraćajnoj infrastrukturi – pokazatelju (ne)razvijenosti regiona, obrazovanju, zapošljavanju i demografskim trendovima, te digitalizaciji i inovacijama kao razvojnoj šansi.