Zašto je cvijeće toliko skupo

Iza jednog buketa, krije se zamršeni scenario: Cvijeće koje je prošlo mnogo država i gomilu ruku, mijenjalo klimu i valute, na kraju postaje dio cvjetnog aranžmana.

Ako uzmete u obzir rizike proizvodnje, uvoz i mnoge druge faktore, biće vam jasnija njegova cijena. Zbog čega je nešto što jednostavno možete iščupati iz zemlje tako skupocjeno?

Za to postoji niz razloga: cvijeće je izuzetno nježno, teško za održavanje, truli, sporo raste, a na sve to najčešće prelazi sa kontinenta na kontinent kako bi stiglo do prodavaca, piše National geographic Srbija.

Svježi cvjetovi – roba visokog rizika

Savršeni cvjetovi veoma su krhki – i fizički i iz perspektive biznisa.

Kada je riječ o cvijeću koje se uzgaja da bi stiglo u cvjećare tačno za određene praznike, i proizvođači i prodavci se tada sreću sa visokim troškovima rada i finansijskim rizicima. Veliki razlog za to je što većina zemalja uvozi cvijeće.

Prema istraživanjima koje je sproveo Comtrade – internacionalna baza podataka iz Ujedinjenih Nacija, globalni izvoz ubranog cvijeća za 2017. godinu bio je u vrijednosti od 8,48 biliona dolara, a u odnosu na 1995. godinu to je porast u vrijednosti od 46 odsto.

Na vrhu liste zemalja koje izvoze cvijeće je Holandija, a odmah iza nje su Kolumbija, Ekvador, Kenija i Etiopija. Ekvador i Kolumbija su uglavnom izvozile ruže i karanfile tokom 2018. godine. Tajland je poznat po trgovini orhidejama, dok Kolumbija dominantno izvozi ljiljane i hrizanteme.

Kada je riječ o državama koje najviše uvoze, to su uglavnom veoma razvijene zemlje: Njemačka, SAD, Engleska, Holandija i Rusija.

Troškovi rada

Branje savršenih cvjetova zahtjeva preciznost i određene vještine. Kada dođu praznici potrebno je ubrati velike količine cvjetova za šta se angažuje dodatna radna snaga. Kako je u pitanju delikatan posao, proizvođačima je važno da to budu ljudi koji već posjeduju neophodne vještine, a da bi se zadovoljile potrebe praznične potražnje uzgajivači su spremni da plate daleko iznad prosječne dnevnice (koja u SAD-u iznosi i više od 10 dolara po satu). Uzgoj cvijeća zahtjeva njegu koja podrazumijeva sprečavanje bolesti koje bi potencijalno moglo da se proširi na čitav rasad. Uzgajivači cvijeća navode insekte kao veliki izazov sa kojim se neprestano bore.

U razvijenim zemljama, kao što su, na primer, Holandija i Njemačka, uzgoj cvijeća u staklenicima zahtjeva svega nekoliko zaposlenih, s obzirom na to da čitav posao obavljaju roboti – zalivanje, presađivanje, berbu. U nerazvijenijim zemljama nedostatak moderne tehnologije zahtjeva daleko veći broj radne snage.

Komplikovana logistika

“Obim posla tokom praznika 20 puta je veći od svakodnevnog. Uzgajivači njeguju cvijeće tokom čitave godine kako bi obezbijedili dovoljne količine za potrebe praznika. Tokom ostalih mjeseci cvijeće se prodaje i po nižim cijenama, baca ili pretvara u malč. Tako da je normalna pojava da sa porastom potražnje rastu i cijene”, objasnio je profesionalni uzgajivač cvijeća, Kris Dramond, za BBC.

On je naglasio troškove oko iznajmljivanja prostora gdje će trenutno skladištiti ubrane cvjetove, goriva, unajmljivanja nezavisnih vozača, hladnjača, prekovremenog rada zaposlenih, prostora pri avio-kompanijama za cvijeće i slično.

Tu je i vrijeme kao skupocjeni resurs, kog uvijek fali.

Svaki buket je jedinstvena priča

Priroda posla jednog cvjećara diktirana je modom – aktuelne boje, oblici, teksture obično diktiraju tržište.

“Georgine su, na primjer, izuzetno tražene kada su i fotografije na društvenim mrežama, na kojima se nalaze dobro odrađene”, opisao je Larsen.