Ekonomija

Zemlje Zapadnog Balkana podržale usklađivanje klimatskih planova sa EU

Ilustracija

Ministri zemalja zapadnog Balkana, članica Energetske zajednice, tokom sastanka Vijeća Ministara Energetske zajednice u Skoplju su usvojili dokument o ciljevima za 2030. godinu a koji se tiču usklađivanja klimatskih i energetskih planova.

Zemlje članice su dale podršku usklađivanju svojih ambicija sa onim u Evropskoj uniji, tj. da će pratiti ambicije Evropske unije u pogledu energetskih i klimatskih planova pri utvrđivanju sopstvenih ciljeva za 2030. godinu za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, povećanje energetske efikasnosti i udjela energije iz obnovljivih izvora.

Iako teže članstvu u EU, vlade zemalja iz grupe šest Zapadno-balkanskih država su najčešće zaostajale za planovima i ambicijama unije pri usvajanju i realizaciji njenih propisa. Dok se EU priprema za što skoriju dekarbonizaciju, većina vlada u regionu i dalje planira razvoj i izgradnju novih termoelektrana na ugalj, uprkos ogromnim potencijalima za uštedu energije.

Međutim, nije sve tako crno. Evropske finansijske institucije su odustale od uglja, a i Svjetska banka je učinila isto, tako da je prije dva mjeseca uskratila podršku za izgradnju nove termoelektrane na Kosovu. Ova odluka ne dolazi iz ekoloških pobuda već iz ekonomskih – njihova politika je takva da se finansiraju najisplativiji projekti, a obnovljivi izvori energije su sada jednostavno jeftiniji od uglja.

Ono što je sada bitno za vlade regiona je postavljanje ambicioznih ciljeva i postupanje u skladu sa njima. Ovi postupci će nam pokazati da li su naše vlade zaista svjesne ogromne prilike za razvoj kroz neizbježnu energetsku tranziciju ili će i ovaj napor tumačiti samo kao zahtjev EU.

Organizacije civilnog društva širom regiona već duže vrijeme upozoravaju javnost ne samo na manjak klimatske ambicije njihovih vlada i zastarjele planove za energetske sisteme, već i na niz kršenja domaćih i međunarodnih zakona i direktiva u razvoju energetskih sistema.

Svjetski naučnici su ukazali na to da su posljedice klimatskih promjena daleko brže i razornije nego što se predviđalo. Da bismo rast globalne temperature zadržali na 1,5 stepeni, UNEP(Program za zaštitu životne sredine u okviru Ujedinjenih nacija) objavio je izvještaj koji poziva sve države na petostruko povećanje ambicija.

Zahvaljujući Energetskoj zajednici, Zapadni Balkan se primakao konkretnim promjenama za smanjenje uticaja na klimatske promjene sa više svijesti o urgentnosti neophodne akcije.

Send this to a friend