Barska policija istražuje krađu nakita starog 3.000 godina

Barskoj policiji prijavljena je krađa grobnog nakita na, kako se tvrdi u prijavi, arheološkom lokalitetu u Čanju, saznaje Dan.

Prema informacijama tog lista, prijava je podnesena protiv nepoznatih izvršioca krađe kulturnog dobra Crne Gore.

Iz policije su kazali za Dan da lokacija koja se pominje u prijavi još nije proglašena nalazištem, ali da rade na rješavanju tog slučaja.

U pitanju je, navodno, kneževsko groblje iz osmog vijeka prije nove ere, na kojem su slučajno nađeni bronzani predmeti koji su služili kao grobni prilozi. Policiji je prijavljeno da su nepoznate osobe od 16. oktobra do 12. decembra 2019. godine nelegalno iskopavale, kako se navodi u prijavi, praistorijsko groblje u mjestu Čanj, Kufin. Tvrdi se da su time oskrnavili praistorijsko nalazište.

Prema saznanjima Dana, nadležnom organu barskog muzeja pokazana je lokacija, te je od tada, navodno, ona ušla u proces zaštite i dobijanja saglasnosti za arheološko ispitivanje, a ranije slučajno pronađen nakit im je predat na poklon.

Istog tog dana kada je prijavljen slučaj primijećene su rupe koje su ukazivale da je neko nekoliko dana ranije već dolazio i prevrtao po grobnom kamenju, ali nije ozbiljno oštetio grobnice.

Pomenuto groblje obiđeno je 12. decembra i uočeno je da je otvoreno i pokradeno 15 grobnica sa svim grobnim prilozima.

Na osnovu ranijih nalaza koji su predati muzeju i površinskih ispitivanja sumnja se da su nestale bronzane minđuše, šnale, igle, pojasevi, ogrlice, mačevi, štitovi, šlemovi koji su pripadali razdoblju i tipu glasinačke kulture stare 3.000 godina.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta je veliki problem arheologije u Crnoj Gori. Kako kaže arheolog Mladen Zagarčanin, na jednoj strani su državne institucije, u kojima ima veoma malo kadra, a na drugoj ogroman broj devastatora koji svakog dana pljačkaju grobnice i arheološke lokalitete.

“Na nama je da pokušamo da ih ubijedimo da sve što opljačkaju vrate muzejima i državnim institucijama. Jedan takav slučaj, u moru sličnih, je i slučaj sa lokalitetom Kufin. On nije evidentiran na arheološkim mapama Crne Gore iz razloga što je mjesto na kojem se nalazi bilo nepristupačno decenijama zbog ogromne makije i niske šume. Nakon požara prije par godina stvorili su se uslovi da i ovuda prođu metaldetektoraši, a kada im je zapištalo, oni su uradili ono što je najlakše, izvadili su male ašove i povadili predmete iz grobova. I to nisu bili obični predmeti, već nalazi koji pripadaju starijem gvozdenom dobu, glasinačkoj kulturi (tzv. kultura Glasinac-Mati-Kuci Zi) datovani oko 800-700 godine prije nove ere”, kaže Zagarčanin.

Ističe da neki od njih ne znaju šta su našli, pa se obrate muzeju preko posrednika ne želeći da se eksponiraju.

“Oni nemaju ni elementarno istorijsko, a kamoli arheološko znanje, ali ih “svrbi” i voljeli bi da znaju šta je. To nama daje šansu da pokušamo vratiti što se vratiti može. Mi smo nakon dugo razgovora sa njima uspjeli da taj materijal dobijemo i da ga pripremimo za obradu i muzejsku ekspoziciju, jer sličnog na ovim prostorima do sada arheološka nauka nije evidentirala. Tako je jedan dio arheoloških nalaza uspio da se nađe u Starom gradu i da bude izložen u budućem Arheološkom muzeju grada. Takođe, uspjeli smo da dođemo i do tačne lokacije gdje se lokalitet nalazi i da počnemo postupak pisanja zahtjeva za arheološka istraživanja, odnosno za konačno stavljanje cijelog lokaliteta pod prethodnu zaštitu. Dobili smo informacije od predstavnika Uprave za zaštitu kulturnih dobara kako da na najbrži način sve bude u skladu sa zakonom, jer se lokalitet jednom polovinom nalazi u budvanskoj, a drugom u barskoj opštini”, kazao je Zagarčanin.