Država provjerava kako je ruski novac za pokušaj terorizma iz Letonije stigao u Crnu Goru

Crnogorska Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma USPNFT raspolagala je informacijama da bi novac iz izvjesne letonske banke u ruskom vlasništvu mogao biti zloupotrijebljen u političke svrhe u Crnoj Gori tokom 2016. godine. Osim toga USPNFT je razmjenjivala i dalje razmjenjuje podatke sa FOS Letonije, o transakcijama za koje je postojala sumnja da su povezane sa pranjem novca i finansiranjem određenih osoba i političkih partija iz Crne Gore u tom periodu, saopšteno je CdM-u iz USPNFT.

Agencija Rojters je prije dva dana objavila informaciju da Letonija istražuje da li su njene banke djelovale kao provodnici za ruski novac korišćen za miješanje u izbore i politiku u drugim državama, nakon što je dobila upozorenje od SAD-a. Jedan od letonskih zvaničnika je naveo da je novac koji je prolazio kroz Letoniju bilo moguće koristiti za finansiranje pokušaja terorističkog napada u Crnoj Gori.

<<<Ruski novac za državni udar stizao preko Letonije?<<<

Specijalno tužilaštvo pokrenulo je izviđaj povodom brojnih zloupotreba uoči parlamentarnih izbora 2016. godine, a u fokusu istražiteljaje nezakonito finansiranje pojedinih političkih partija, objavila je danšnja Pobjeda. Inače,ovo je druga istraga Specijalnog tužilaštva o zloupotrebama uoči parlamentarnih izbora 2016. godine. Istražitelji su prethodno procesuirali trinaest osoba i podigli optužnicu zbog sumnje da su tokom izborne kampanje prale novac za interes PzP-a.

<<<Tužilaštvo provjerava izvore finansiranja partija i podmićivanja medija<<<

Na čelu kriminalne organizacije, prema stavu Tužilaštva, su lider PzP-a Nebojša Medojević i banjalučki biznismen Momir Nikolić.

<<<Nikoliću iz Letonije uplaćeno oko milion eura?<<<

Iz USPNFT-a su odgvarajući na pitanje CdM-a da li je novac koji je u Crnu Goru stizao iz banaka iz Letonije bio predmet provjere Uprave istakli da su o ovom slučaju pretrage i dalje u toku, te da sarađuju sa drugim nadležnim organima.

“Međutim, shodno Zakonu i procedurama zaštite podataka koji su označeni određenim stepenom tajnosti, nismo u mogućnostu da detalje vezane za ovaj slučaj dalje komentarišemo”, pojašnjeno je iz USPNFT.

Dalje se navodi da porijeklo i dalja namjena sredstava ostvarenih bezgotovinskim prilivima iz inostranstva jesu predmet provjera iz domena nadležnosti USPNFT ukoliko su u pitanju klijenti čije je transakcije obveznik okarakterisao kao sumnjive sa aspekta sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma ili ih sama USPNFT potražuje od obveznika u okviru prikupljanja i analize podataka vezanih za konkretna predmetna lica.

“Limit iznosa transakcije od 15.000 eura ili više, odnosi se samo na transakcije obavljene u gotovini i porijeklo tih sredstava se takođe prati kontinuirano kako od samih obveznika tako od analitičara USPNFT-a”, naglasili su u USPNFT.

Shodno Zakonu, USPNFT ne sarađuje sa istražnim organima drugih država direktno već preko finansijsko obavještajne službe te države, koja dalje ostvaruje saradnju sa policijom i tužilaštvom odnosno drugim nadležnim organima tih država.

“Saradnja između USPNFT i FOS-a Letonije funskiconiše po principu razmjene povjerljivih podataka, po sistemu zvaničnih zahtjeva za njihovu dostavu i odgovora na njih. U pitanju je princip Egmont grupe koji je isti za sve države članice, a međusobni zahtjevi se odnose na podatke o konkretnim fizičkim i pravnim licima u vezi čijih aktivnosti se mora obrazložiti osnov sumnje o mogućoj vezi sa PN/FT, od one strane koja potražuje podatke”, kazali su u USPNFT-u.

USPNFT je razmjenjivala podatke sa FOS Letonije, u vezi sa transakcijama za koje je postojala sumnja da su povezane sa pranjem novca i finansiranjem određenih osoba i političkih partija iz Crne Gore tokom izbora 2016. godine.

“Podaci u posjedu USPNFT nose oznaku tajnosti i u skladu sa tim se razmjenjuju sa drugim nadležnim organima ili nadležnim organima drugih država po strogo ustaljenoj proceduri. Iz navedenih razloga nismo u mogućnosti da pružimo detaljnije informacije po ovom pitanju“, zaključili su za CdM u Upravi za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Rojters je objavio da je cijeli slučaj objelodanjen nakon što je treća najveća banka u Letoniji zatvorena u februaru jer su je Sjedinjene Države optužile za pranje novca. Ministar inostranih poslova Letonije Edgars Rinkevics rekao je Rojtersu da su građani iz Rusije i bivših sovjetskih država, uključujući i ljude koji su bili podvrgnuti sankcijama SAD, držali novac u letonskim bankama, a neki od njih možda su ga koristili za političke manipulacije.

Letonska ministarka finansija Dana Reizniece Ozola potvrdila je da je vlada pokrenula takvu istragu nakon dobijanja vjerodostojnih informacija od “strateških partnera” pozivajući se na Sjedinjene Države.

Ministri nijesu saopštili detalje o tome koji su predmeti istraživani, ali tri visoka predstavnika Letonije su rekla da se istraga tiče i kretanja sredstava iz Rusije preko letonske banke kako bi bio podržan pokušaj državnog udara u 2016. godini u Crnoj Gori.

A. Obradović