Usklađivanje našeg Krivičnog zakonika sa odredbama Evropskog naloga za hapšenje značiće povećanje zaprijećene kazne zatvora za 12 krivičnih djela, između ostalog i kazne za svjedoka saradnika. Time će, umjesto zatvorom do jedne godine ili oslobađanjem od kazne kako to sada važi, svjedok saradnik biti kažnjen sa minimum tri godine zatvora. Advokat Sava Kostić u razgovoru za Vikend novine kazao je da bi takve dopune bile jako dobro rješenje u našem pravnom sistemu.
“Jer će se onda vidjeti koliko će biti svjedoka saradnika i kako će se demistifikovati odnos tužioca i svjedoka saradnika”, istakao je Kostić.
I njegov kolega, advokat Damir Dado Lekić dijeli isto mišljenje, dodajući da bi se u tom slučaju institut svjedoka saradnika zasigurno manje koristio.
“Ovim izmjenama bio bi otežan položaj lica koje kao pripadnik kriminalne organizacije doprinese otkrivanju te kriminalne organizacije, jer bi to lice podleglo krivičnoj sankciji, što do sada nije bio slučaj. U ovom trenutku, svjedok saradnik i pored činjenja najtežih krivičnih djela za koje je propisana kazna i do 40 godina zatvora, se abolira kada doprinosi otkrivanju kriminalne organizacije”, naveo je Lekić.
Naime, trenutno je članom 401a stav 4 KZ propisano da će pripadnika kriminalne organizacije koji otkrije kriminalnu organizaciju ili doprinese njenom otkrivanju kazniti zatvorom do jedne godine, a može se i osloboditi od kazne.
Ministarstvo pravde je kroz Pregovaračko poglavlje 24 u Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2019-2020 planiralo izmjene i dopune Krivičnog zakonika u cilju usklađivanja normi sa elementima bića krivičnih djela iz Evropskog naloga za hapšenje, koja nijesu usklađena u dijelu postojanja i visine zaprijećene kazne. S tim u vezi donešen je Zakon o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije (“Službeni list Crne Gore”, broj 85/18), koji je stupio na snagu 4. januara 2019. godine, a primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Po važećim odredbama, pojasnio je advokat Kostić, svjedok saradnik dobija benefite doprinoseći rasvjetljavanju krivičnog djela.
“Biva oslobođen od daljeg krivičnog gonjenja iako je sam počinio teška krivična djela i dobija druge pogodnosti. U našem pravu tužilaštvo i svjedok saradnik preduzimaju pravno nedozvoljenu trgovinu na način što svjedok saradnik tužiocu ispriča ono što je bitno tužilaštvu za podizanje optižnice protiv organizatora kriminalne grupe i članova iste pa makar iskaz svjedoka ne odgovarao istini”, naveo je Kostić, dodajući da primjena institut svjedoka saradnika postaje zabrinjavajuća kada iskaz svjedoka saradnika dominira nad materijalnim dokazima.
Upravo je, kako je istakao Kostić, dominantna uloga svjedoka saradnika u krivičnim postupcima pokazatelj nedovoljnog rada nadležnih organa na rasvjetljavanju krivičnih djela. U našem pravnom sistemu Zakonikom o krivičnom postupku Crne Gore regulisan je institut svjedok saradnik, a to je okrivljeni koji kao pripadnik kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe dobija pogodnost, pojasnio je Kostić.
“On važećim odredbama ne može biti krivično gonjen i sankcionisan pod uslovima da pruži iskaz kojim će znatno doprinijeti dokazivanju postojanja kriminalne organizacije, krivičnih djela članova kriminalne organizacije, radi otkrivanja tih krivičnih djela i sprečavanja novih a da je iskaz svjedoka saradnika u tom dijelu pretežniji od štetnih posljedica krivičnog djela koje je on počinio”, kazao je Kostić, uz isticanje da je uslov za zadržavanje statusa svjedoka saradnika pričanje istine u suprotnom može izgubiti tu ulogu.
U tom slučaju tužilac predlaže sudu da se svjedoku saradniku ukine staj status i postupak nastavi prema njemu kao okrivljenom.
“U praksi se to gotovo nikad ne dešava”, istakao je Kostić.
Predlog za dodjeljivanje statusa svjedoka saradnika nekom licu podnosi tužilastvo a odluku o tome vijeće suda kada nađe da su za to ispunjeni zakonski uslovi. Nerijetko se u praksi dešava da svjedok saradnik daje iskaz kako to odgovara tužilaštvu u pravcu dokazivanja svojih optužbi, iako to ne odgovara realnom stanju i događajima kako su se desili, pojasnio je Kostić.
“Na takav način se postiže nelegalan i nepravedan kompromis i pravna trgovina zarad obostranih interesa a to je da svjedok saradnik dobija slobodu, a tužilaštvo osudu za okrivljene zbog iskaza svjedoka saradnika koji je često lažan”, naveo je Kostić, dodajući da u zadnje vrijeme nema krivičnog postupka organizovanog kriminala gdje ne postoji jedan ili više svjedoka saradnika.
