Hronika POLEMIKA O ODLUCI USTAVNOG SUDA KOJOM JE UKINUTA OBAVEZA DA SE IZJASNI O SVAKOM PREDMETU U ROKU OD 18 MJESECI

Norma brisana da se ne bi kršila

Ustavni sudje na nedavnoj sjednici donio odluku da ukine odredbu člana 39 Zakona o Ustavnom sudu, kojom je bilo propisana njegova obaveza da u svakom predmetu odluči najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana pokretanja postupka pred tim sudom. Za takvo rješenje, prema saznanjima Pobjede, glasalo je četvoro sudija, dok je troje bilo protiv.

Iz Ustavnog suda za Pobjedu nijesu konkretno odgovorili zašto su donijeli ovu odluku, kakvo je obrazloženje, već su samo kratko istakli da je odluka donijeta većinom glasova.

“Odluka Ustavnog suda je u procesu redakcije, radi utvrđivanja konačnog teksta, nakon čega će biti otpremljena Službenom listu Crne Gore na objavljivanje. Svoj stav o svim pitanjima Ustavni sud je izrazio u odluci, koja će biti objavljena nakon što proces redakcije bude okončan”, odgovorili su iz kabineta predsjednika Dragoljuba Draškovića.

Nezvanični sagovornici Pobjede iz ovog suda ispričali su, međutim, da se, zapravo, počelo razmišljati o ukidanju roka kada je još ranije Vrhovni sud u jednom predmetu utvrdio da je Ustavni sud povrijedio prava na suđenje u razumnom roku. Neprihvatljivo je, smatraju oni, da Vrhovni sud utvrđuje odgovornost Ustavnog suda.

“Ovakav rok ne postoji nigdje u zakonima ustavnih sudova u okruženju, osim u Hrvatskoj gdje postoji ograničenje, ali nije imperativno. Slijedeći, takođe, praksu suda u Strazburu, koji nema taj strikno određeni rok, već se određuje od predmeta do predmeta, jer ima složenih predmeta, donijeta je odluka da se ukine”, kažu sagovornici.

Pojašnjavaju da je poslovnikom, između ostalog, uređeno koji predmeti imaju određene prioritete oni koji se odnose na pravo na slobodu, na život, zabrana torture i mučenja.

“Imamo predmete iz 2015. i 2016. godine, što je neprihvatljivo. Više od 3.000 predmeta, odnosno ustavnih žalbi imamo u ovoj godini. Nemamo stručne kapacitete da ispunimo tu normu i odlučimo po svakom predmetu u sklopu 18 mjeseci. Bolje da nema te norme, nego da je Ustavni sud krši”, rekli su izvori Pobjede.

Pojedini sagovornici iz ovog suda su, međutim, stava da ukidanje ove odredbe, ipak, otvara prostor za potencijalnu zloupotrebu.

“Imamo dosta predmeta o kojima još nije donešena odluka, probijen je taj rok od 18 mjeseci. Neodgovorno se odnosi prema načinu rješavanja pojedinih predmeta. Mislim da treba da postoji rok, jer postoji praksa razvlačenja predmeta. Mnogo ih je po škafovima”, rekao je sagovornik ovog lista.

Ustavni sud je ranije, kada je donio odluku o pokretanju ovog postupka, tražio izjašnjenje od Skupštine i Vlade, ali im, prema našim saznanjima, oni nijesu odgovorili.

“Imali su rok od 30 dana da to učine. Zakonodavac je sada na potezu i može da uradi izmjene i dopune zakona”, kažu sagovornici Pobjede.

Redovni profesor doktor međunarodnog privatnog prava u penziji i bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić kazao je za Pobjedu da nije baš na mjestu odluka Ustavnog suda, pojašnjavajući da se “ovdje pojavljuje neka vrsta sukoba interesa u suštinskom smislu”.

“Ne pamtim da je Ustavni sud bilo koju odredbu koja se tiče njegovog rada razmatrao uopšte, a ne da je ukidao. Ovdje se odlučuje o nečemu što se tiče esencijalnih stvari koje rješava Ustavni sud, a koje se tiču samog rada Ustavnog suda. Nije sasvim na pravnom mjestu sa aspekta ustavne odredbe i odredbe Konvencije o zaštiti ljudskih prava. Jedno od primarnih načela u Ustavu je pravo na pravično suđenje i u razumnom roku. Tako doslovno glasi i odgovarajuća odredba Konvencije o zaštiti ljudskih prava”, rekao je on.

Ustavni sud je, kaže Mitrić, vjerovatno donio ovakvu odluku “provociran ogromnim brojem ustavnih žalbi koje ne mogu da stižu da rješavaju u zadatom roku s obzirom na broj sudija i savjetnika koji tamo rade, uz rezervu u odnosu na kvalitet njihovog rada”.

S druge strane, on ističe da je svojevremeno ustavna žalba bila proglašena kao nedjelotvorno pravno sredstvo od suda u Strazburu i da je to trajalo godinama, jer je broj donijetih odluka, a pogotovo u korist građana, bio minoran tim procentom ugrožavalo se načelo iz Ustava i Konvencije o pravičnom suđenju u razumnom roku. Ispričao je da, dok je radio u Ustavnom sudu, godišnje su dobijali do 100 žalbi, a danas tom sudu za mjesec stigne po 70 ili 80.

“Mi taj problem nijesmo imali, jer nijesmo ocjenjivali pravosnažne presude redovnih sudova. Nije nam padalo na pamet da to radimo. Zašto? U Ustavu piše da je Vrhovni sud najviši sud u državi i tačka. Nemamo mi šta tu da procjenjujemo. Oni su, međutim, pristupili takozvanom širem tumačenju odredbe Ustava koja se odnosi na nadležnost Ustavnog suda, i tako su napravili dar-mar u pravnom poretku Crne Gore i učinili medveđu uslugu samom Ustavnom sudu… Od tih sto žalbi koje oni prime, jedna do dvije se pozitivno riješe, a ostale se odbiju ili odbace”, precizirao je on.

Istakao je da na kraju i odluke Ustavnog suda podliježu provjeri pred sudom za ljudska prava u Strazburu “jer se ukinutom odredbom povrijedilo jedno od najosnovnijih prava građana pravo na pravično suđenje u razumnom roku”.

Sagledavajući odluku Ustavnog suda, i advokat Siniša Gazivoda uočio je određene nepravilnosti. Ustavni sud, kaže, nije trebalo sam da odlučuje o ovom pitanju zato što je, odlučujući da sam ukine zakonsku odredbu koja mu nameće rok za odlučivanje”prekršio pravni princip nemo judex in causa sua, odnosno da niko ne može biti sudija u svojoj stvari.”

Ustavni sud, podsjeća on, ima zakonsku mogućnost da obavijesti Skupštinu o uočenim pojavama neustavnosti, pa je tako, navodi Gazivoda, mogao predložiti parlamentu da obriše zakonsku odredbu koja propisuje rok za odlučivanje u ustavnosudskim predmetima.

“Na taj način Ustavni sud bi dao mogućnost zakonodavcu koji je i propisao rok da, na osnovu argumenata koje bi dao Ustavni sud, procijeni da li je postojanje roka za odlučivanje ispravno ili ne”, rekao je on za Pobjedu.

Jasno je, kaže Gazivoda, da su sudije Ustavnog suda direktno zainteresovane za razrješenje ovog pitanja i samim tim “nije pravilno da o tome presuđuju”.

“Posebno je uočljivo da Ustavni sud izuzetno rijetko samoinicijativno pokreće postupke za ocjenu saglasnosti neke norme sa Ustavom”, istakao je on.

Tačno je, dodaje, da propisivanje zakonskog roka za odlučivanje u predmetima pred Ustavnim sudom nije dobro rješenje. Broj sudija toga suda je, kaže, ograničen Ustavom i oni onda moraju odlučivati u zadatom roku bez obzira na broj predmeta koji je u radu.

“To znači da se može desiti da se u jednoj godini udvostruči ili utrostruči broj primljenih predmeta, pa rješavanje svih tih predmeta od istog broja sudija nesumnjivo mora voditi padu kvaliteta odluka ili kršenju zakonskog roka”, navodi on.

Bez obzira, kako kaže, na zakonski rok, postoje standardi konvencijskog prava prema kojima se utvrđuje da li je postupak pred ustavnim sudom sproveden u razumnom roku. Ti standardi, precizirao je, predviđaju kriterijume, odnosno test, na osnovu kog se procjenjuje ovo pitanje i rezultati testa uvijek zavise od okolnosti u pojedinačnom predmetu.

“Po standardima ne postoji jasni rok u kom se mora završiti ustavnosudski postupak, već se to cijeni u svakom pojedinačnom slučaju na osnovu složenosti postupka, ponašanja lica koje se poziva na povredu, ponašanja suda i drugih državnih organa”, precizirao je on.

I Gazivoda je istakao da je pitanje zakonskog roka za rješavanje postupaka pred Ustavnim sudom, zapravo, postalo aktuelno kada je, u jesen prošle godine, Vrhovni sud presudio da je Ustavni sud jednom građaninu povrijedio ljudsko pravo, odnosno pravo na suđenje u razumnom roku. Iako je, podsjeća on, Vrhovni sud nedugo nakon toga promijenio praksu i počeo da se oglašava nenadležnim u postupcima u kojim se povreda prava na suđenje u razumnom roku dešava pred Ustavnim sudom, taj sud je sam pokrenuo postupak za ocjenu saglasnosti sa Ustavom zakonske odredbe koja je propisivala obavezu da postupke završava u roku od 18 mjeseci od njihovog pokretanja.

Gazivoda smatra da je cijela situacija izrodila dodatni problem, jer od kada je Vrhovni sud odlučio da više nije nadležan za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku u postupcima pred Ustavnim sudom “u našem pravnom sistemu nije ostalo niti jedno pravno sredstvo kojim bi se mogla utvrditi takva povreda”.

“To znači da svako ko smatra da mu je povrijeđeno ovo pravo od strane Ustavnog suda može jedino podnijeti predstavku sudu u Strazburu. Ipak, zanimljivo bi bilo podnijeti ustavnu žalbu Ustavnom sudu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku po ustavnoj žalbi pred Ustavnim sudom, jer je taj sud već sudio o sebi ukidajući odredbe Zakona o Ustavnom sudu i tako stvorio praksu koja to omogućava”, zaključio je on.

Blažić: Zabrinjavajuća odluka

Profesor Đorđije Blažić, doktor pravnih nauka, kazao je za Pobjedu da je odluka Ustavnog suda zabrinjavajuća, jer “svi organi koji odlučuju o pravima i obavezama imaju rokove svog postupanja i po podnescima i pravnim sredstvima”.

“Ne mogu se ukidanjem rokova rješavati pitanja efikasnosti i djelotvornosti pravnih sredstva, već jačanjem kapaciteta organa. Građani plaćaju institucije da rade, a ne da ne rade svoj posao i država je dužna da obezbijedi dovoljno kadrova da organi u rokovima izvršavaju svoje obaveze. Znači li to da će sada Ustavni sud cijeniti rokove u svim zakonima materijalnim i procesnim u svim pravnim oblastima i postupcima? Ovo je nezapamćeno u pravnoj nauci i nije mi poznato da ovakva rješenja ima bilo gdje u svijetu, osim, naravno, kod nas”,rekao je on.

Umjesto, kako kaže, da sudu prioritet bude zaštita ustavnih prava i sloboda, njima je prioritet “neogovornost i nerad suda”.

“Sad bi trebalo da NVO pokrenu akciju ocjene ustavnosti stotine zakona koji uređuju rokove za postupanje organa”, kazao je Blažić.

Rješavaju žalbe majki

Nezvanični sagovornici iz Ustavnog suda kazali su za Pobjedu da intenzivno rade na rješavanju žalbi korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili više djece, a koje su se žalile zbog umanjenja ili ukidanja tih primanja.

5

avatar
1000
3
2
0
 
5
Vasilijebaba Vekahitni slučajNikolaVeka kanarinka
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Vasilije
Gost
Vasilije

Zar Crna Gora ima ustav pa još i ustavni sud?Po pravosudju se ne bi reklo!!!

Nikola
Gost
Nikola

Hehehe

Veka kanarinka
Gost
Veka kanarinka

Pametno, ko bi pametan i stručan riješio neki predmet za godinu i po? Polako ali sigurno! Treći mandati ne ginu.

hitni slučaj
Gost
hitni slučaj

Pitam za druga, hitno traži klepetuše (medenice) gvozdene za krave i ovce! Dimenzija: 8 santimetara, 11 santimetara i 15 santimetara!

baba Veka
Gost
baba Veka

Da ne znaju ovi iz Sudskog Savjeta koga?

Send this to a friend