Prisluškivano i praćeno 1.200 građana

Rješenjima Višeg suda tokom prošle godine u 65 predmeta odobrene su mjere tajnog nadzora, kojima je obuhvaćeno prosječno oko 100 lica. Iz Višeg suda u Podgorici za Dan su kazali da ne vode posebnu evidenciju o broju lica prema kojima su primijenjene mjere tajnog nadzora njihovom odlukom. U sklopu jednog predmeta prosječno se odobre mjere tajnog nadzora za jedno do tri lica.

Sud takođe ne zna ni koliko lica je nakon prestanka mjera tajnognadzora upoznato sa činjenicom da su bili pod mjerama tajnog nadzora. Isto tako ne prate ni koliko lica je na kraju i osuđeno uz dokaze prikupljene kroz mjere tajnog nadzora.

“Sud ne vodi posebnu evidenciju o tome, ali ukazujemo da se presude javno objavljuju, pa se uvidom u sadržinu istih može utvrditi u kojima je donijeta odlobađajuća odluka, a na temelju rezultata dobijenih primjenom mjera tajnog nadzora”, navode u Višem sudu.

Na pitanje kako građanin može da otkrije da je bio pod mjerama tajnog nadzora, u sudu objašnjavaju da postoji mogućnost da se lice koje je bilo pod mjerama tajnog nadzorau zakonom propisanim slučajevima obavještava o tome.

Ipak, dosadašnja praksa je pokaza la da se građani koji su bili pod mjerama tajnog nadzora uopšte ne obavještavaju o tome da su bili praćeni i prisluškivani. Istraživanje NVO Građanska alijansa pokazalo je da su nakon 2010, kada je zakonskim izmjenama uvedena mogućnost primjene mjera tajnog nadzora, one do početka 2017. primijenjene u vezi sa 942 osobe, što je rezultiralo krivičnim postupcima protiv 500 ljudi.

“Sa te strane, može se reći da je ovaj mehanizam doprinio efikasnijem radu nadležnih organa. No, s druge strane, kako bi se zaštitila prava nadziranih građana i njihovi lični podaci prikupljeni ovom metodom – zakon je ekspliticno obavezao nadležne organe da sve građane koji su bili pod mjerama tajnog nadzora, a nisu krivično procesuirani obavijesti o preduzetim ra dnjama i omogući uvid u prikupljene podatke. I tu se otvaraju brojna pitanja o zakonitosti sprovođenja ovog osjetljivog mehanizma, jer od početka primjene mjera tajnog nadzora gotovo svaki drugi nadzirani građanin nije krivično procesuiran, a niko od njih nije obaviješten o sprovedenom nadzoru niti o ličnim podacima koji su time prikupljeni”, kažu u Građanskoj alijansi.

U međuvremenu broj praćenih i prisluškivanih građana je porastao na oko 1.200, kada se dodaju predmeti iz 2017. i 2018.

Nakon sprovođenja mjera tajnog nadzora zakon predviđa da materijali prikupljeni mjerama tajnog nadzora za praćeno lice koje neće biti krivično gonjeno mora biti uništen. Ipak u zakonu je ostavljena mogućnost da se građani ne obavještavaju o praćenju, kako se ne bi kompromitovale istrage protiv osoba koje su sa njima povezane.

“Pravo na privatnost je narušeno, sa jedne strane, sa druge, apsolutno ne postoji dokaz da je taj materijal uništen. Gdje se prikupljeni materijal drži i pod kakvim uslovima i ko ima pristup njima? Ovo je moćna alatka koja, ako se ne koristi u skl adu sa zakonom, ostavlja veliki prostor za zloupotrebe i moguće ucjene”, smatrajuu Građanskoj alijansi.

Mjere tajnog nadzora su predviđene Krivičnim zakonikom koji kaže da “ako postoje osnovi sumnje da je neko lice samo ili u saučesništvu sa drugim izvršilo, vrši ili se priprema za vršenje krivičnih djela, a na drugi način se ne mogu prikupiti dokazi ili bi njihovo prikupljanje zahtijevalo nesrazmjerni rizik ili ugrožavanje života ljudi, prema tim licima mogu se odrediti mjere tajnog nadzora”.

Mjere tajnog nadzora se mogu odrediti za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 ili više godina, sa elementima organizovanog kriminala, za korupciju, otmicu, iznudu, zelenaštvo i slično.