Hronika

Za četiri godine samo jedna osuđujuća presuda za trgovinu ljudima

Ilustracija

Za krivično djelo trgovina ljudima u posljednje četiri godine donijeta je samo jedna pravosnažna osuđujuća presuda, i to 2014. godine pred Višim sudom u Podgorici. Iste godine za isto djelo u ulcinjskom Osnovnom sudu donijeta je jedna pravosnažna odbijajuća presuda. Od tog perioda do danas pokrenut je jedan krivični postupak za krivično djelo trgovina ljudima i trenutno je u toku, navodi se u Trećem periodičnom Izvještaju Crne Gore Komitetu protiv torture.

Ovo je pokazatelj da je teško dokazati trafiking, kao najteži vid nasilja nad ženama i muškarcima, ujedno i “najunosniju” kriminalnu djelatnost.

Prema riječima direktorice Sigurne ženske kuće Ljiljane Raičević, navedeni podaci govore da Kancelarija nacionalnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima ne radi punim kapacitetom, što je suprotno zahtjevima Evrope, na šta smo se kao država obavezali potpisivanjem niza dokumenata.

Ona za Vikend novine ističe da je radna eksploatacija, kao vid trafikinga, u Crnoj Gori vrlo zastupljena. Takođe, pojašnjava, da se kroz radnu eksploataciju nerijetko dolazi i do seksualne eksploatacije.

“Radnom eksploatacijom može da se vrši i seksualna eksploatacija, putem ucjene. Treba naglasiti da trafikanti, putem oglasa za posao, nerado uzimaju i prihvataju naše cure, a razlog je taj što lakše manipulišu sa ovima sa strane. Uglavnom su to djevojke iz južne Srbije, Makedonije, Bosne, često se desi da ostanu i bez plate, oduzmu im dokumenta, rade po dvije smjene, žive u nezamislivim uslovima. Od 10-12 svega bude prijavljeno dvoje do troje ljudi kao radnici koji se time i osiguravaju i imaju zasnovan zakonski radni odnos”, navela je Raičević govoreći o radnoj eksploataciji.

Ona se osvrnula i na rad tužilaštava, navodeći da ne umiju da prepoznaju šta je trafiking.

“Ako nešto hoće da se iskorijeni, moraju početi da kažnjavaju. Trafikanti su svjesni da se ne otkrivaju lako, što im je dodatni motiv da rade to što rade”, navela je ona.

U postupku za krivično djelo trgovina ljudima, koji je u toku pred Višim sudom u Podgorici, po optužnici VDT-a, optužena su dva crnogorska državljanina i nalaze se u pritvoru. Oštećena u pomenutom postupku je starosti 12 godina, a riječ je o seksualnoj eksploataciji. U konkretnom slučaju podnijeta je krivična prijava za silovanje, međutim, Tužilaštvo je prepoznalo i kvalifikovalo djelo trgovina ljudima.

U predmetu Višeg suda u Podgorici iz 2014., koji je okončan osuđujućom presudom, riječ je o optužbi za krivično djelo trgovina ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, a optuženi je kažnjen zatvorom od tri i po godine.

“Pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici iz 2014. J.V. je oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri i po godine zbog krivičnog djela trgovina ljudima. U tom postupku bilo je oštećenih sedam ženskih osoba, od kojih su dvije maloljetne. Od njih sedam četiri su državljanke Crne Gore dvije maloljetne učenice, jedna studentkinja i jedna domaćica, zatim dvije su državljanke Makedonije jedna šankerica po zanimanju, jedna radnica, a sedma žrtva je iz Bosne i Hercegovine, po zanimanju medicinska sestra”, navedeno je u dokumentu.

U predmetu Osnovnog suda u Ulcinju riječ je o optužbi i odbijajućoj presudi za krivično djelo trgovina ljudima u svrhu seksualne i radne eksploatacije.

“U ovom predmetu je osnovni državni tužilac na glavnom pretresu presudom višeg suda u podgorici dobio je kaznu zatvora tri i po godine odustao od daljeg krivičnog gonjenja prema optuženom, iz razloga što je prezentiran dokaz o sklapanju braka između optuženog i oštećene. Oštećena u ovom postupku bila je punoljetna osoba M.I. (1966) iz Tuzle”, stoji u Izvještaju.

Prateći podatke za posljednje četiri godine, nadležni su kroz pomenuti Izvještaj, naveli da su potencijalne žrtve trafikinga uglavnom Romkinje, uz to često maloljetne i njima prijete oblici eksploatisanja kao što su nedozvoljenog braka, seksualno eksploatisanje i prinudni rad-prosjačenje.

Imajući u vidu da je čest vid eksploatacije žrtava upravo nedozvoljeni brak, u Izvještaju je ukazano da je u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore kao posebno krivično djelo propisano krivično djelo vanbračna zajednica sa maloljetnikom. Za to krivično djelo u periodu od 2014. godine do 23. marta ove godine donijeto je 16 osuđujućih presuda, a u odnosu na pet lica donijeto rješenje o odbačaju krivične prijave.

“Ukoliko roditelj, usvojilac ili staralac maloljetniku omogući život u vanbračnoj zajednici sa drugim licem ili ga na to navede, te ukoliko je to učinjeno iz koristoljublja, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, propisano je KZ-om za vanbračnu zajednicu sa maloljetnikom.

Za prva tri mjeseca ove godine, u Vladinom skloništu za žrtve trafikinga stigla je maloljetnica iz Srbije. U tom skloništu za žrtve trgovine ljudima uglavnom su se nalazila Romkinje, nerijetko maloljetne. Tako su u prošloj godini u Skloništu bile dvije punoljetne i dvije maloljetne štićenice. Maloljetnice su Romkinje iz Srbije, a nakon boravka u Vladinom skloništu vraćene su u Srbiju, odnosno predate su tamošnjem Centru za socijalni rad.

Od jedne do deset godina zatvora kazna je za nekoga ko silom ili prijetnjom, dovođenjem u zabludu ili održavanjem u zabludi, zloupotrebom ovlašćenja, povjerenja, odnosa zavisnosti, teških prilika drugog, zadržavanjem, oduzimanjem ili uništenjem, falsifikovanjem ličnih isprava, pribavljanjem ili izradom falsifikovanih isprava ili davanjem ili primanjem novca ili druge koristi, radi dobijanja saglasnosti od lica koje ima kontrolu nad drugim licem: vrbuje, prevozi, prebacuje, predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, sakriva ili drži drugo lice, a u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, dovođenja u položaj sluge, ropstva ili ropstvu sličan odnos, vršenja kriminalne djelatnosti, prostitucije ili druge vrste seksualne eksploatacije, prosjačenja, upotrebe u pornografske svrhe, sklapanja nedozvoljenog braka, radi oduzimanja dijela tijela za presađivanje ili radi korišćenja u oružanim sukobima.

Kako još predviđa član KZ-a o trgovini ljudima, najmanje tri godine je kazna za lice koje prema maloljetniku učini navedene radnje.

Ako je trafiking izvršen na organizovan način od više lica, pojedinac dobija kaznu zatvora najmanje deset godina, dok onaj ko koristi usluge lica za koje zna da je prema njemu učinjeno djelo trgovina ljudima može ležati u zatvoru od pola godine do pet godina, a ako je žrtva maloljetno lice učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

Send this to a friend