Za godinu 47 naloga za praćenje računa, blokirano 10 miliona eura

U prethodnih 12 mjeseci izdato je 47 naloga za kontinuirano praćenje računa fizičkih i pravnih lica, a otvoreno je 511 predmeta, kazao je u razgovoru za Pobjedu pomoćnik direktora Uprave policije za sektor za sprečavanje pranje novca i finansiranje terorizma Dejan Đurović.

On je naglasio i da je oko 10 miliona eura na računima kompanija i građana koje imaju kod poslovnih banaka, po nalogu sektora bilo blokirano na period od 72 sata.

Đurović je objasnio da sektor koji je prije godinu izmješten u nadležnost Uprave policije, ima mogućnost da u kontinuitetu prati transakcije koje su okarakterisane kao sumnjive.

“Sektor do 72 sata može privremeno blokirati novac na bankovnim računima fizičkih i pravnih lica kada se posumnja da imovina može biti iz kriminalne djelatnosti. Ova blokada daje vremena policiji i tužilaštvu da u tom periodu izvrše dodatne provjere porijekla novca i da u odnosu na to preduzmu dalje korake”, istakao je Đurović.

Prema njegovim riječima za godinu je otvoreno 511 predmeta – od tog broja 307 na osnovu informacija o sumnjivim transakcijama, dobijenih većinom od poslovnih banaka, 121 – na osnovu podataka dobijenih od državnih organa, 40 uz pomoć inostranih partnerskih službi i 43 predmeta koje je Sektor otvorio samoinicijativno na osnovu analize dostavljenih gotovinskih transakcija.

Krivično djelo pranje novca, prema riječima sagovornika Pobjede, teško je dokazivo. Suština dokazivanja ovog krivičnog djela, kako je rekao Đurović, nije samo u utvrđivanju da određena imovina nema identifikovano legalno porijeklo, već da se dokaže da potiče iz kriminalne djelatnosti. Potrebno je i da se dokaže namjera počinioca da prikrije ili lažno prikaže stvarno porijeklo novca ili imovine.

“Kada se svi ovi zakonom definisani preduslovi uzmu u obzir, jasno je da je krivično djelo pranje novca izuzetno zahtjevno sa aspekta otkrivanja i dokazivanja. To nije slučaj samo u Crnoj Gori, već u Evropi i svijetu. Zato je statistika na evropskom i globalnom nivou u pogledu broja krivičnih djela pranja novca u odnosu na ostala krivična djela znatno niža, upravo zbog problema u pogledu otkrivanja i dokazivanja”, objašnjava rukovodilac sektora za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.

Iz tih razloga se, kako navodi, u međunarodnim okvirima, u kontinuitetu radi na izmjeni definicije krivičnog djela pranja novca, kako bi se u praksi olakšalo njegovo dokazivanje.

Definicija krivičnog djela pranja novca u našem Krivičnom zakoniku usklađena je sa međunarodnim standardima.

“Kako je ovo živa materija i oblast koja se stalno unapređuje, a imajući u vidu izazove u pogledu dokazivanja, sigurno je da će se definicija pranja novca i dalje mijenjati kako bi olakšala praktičnu primjenu zakona”, smatra Đurović.

On je pojasnio da su Zakonom o spečavanju pranja novca i finansiranja terorizma označena i ovlašćenja sektora.

Tim zakonom, kako je rekao, definisani su poslovi finansijsko-obavještajne jedinice u otkrivanju i sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u odnosu na: prijem i obradu informacija dobijenih od obveznika, izradu analitičkih izvještaja, prikupljanje dokaza i dostavljanje nadležnim organima i stranim finansijsko-obavještajnim službama u cilju sprečavanja i otkrivanja pranja novca i finansiranja terorizma.

“Suština postojanja finansijsko-obavještajne jedinice je prije svega analiza informacija o transakcijama koje se vrše kod obveznika shodno Zakonu, a radi ranog prepoznavanja sumnjivog ponašanja koje ima za cilj prikrivanje stvarnog porijekla novca ili imovine. Obavljaju se provjere i prikupljaju dokazi koji bi ukazali na postojanje osnova sumnje da je tim aktivnostima izvršeno pranje novca ili neko drugo sa njim povezano krivično djelo”, ispričao je Đurović.

Objašnjava da su, shodno Zakonu, banke i druge kreditne i finansijske institucije, priređivači igara na sreću, advokati, notari, pružaoci platnih, poštanskih, investicionih i usluga osiguranja i niz drugih privrednih društava, u obavezi da sektoru dostave podatke za sve transakcije koje prelaze 15.000 eura.

Njihova obaveza je i da dostave podatke i za svaku sumnjivu aktivnost bez obzira o kojem iznosu se radi.

Nakon što se dostave izvještaji o sumnjivim transakcijama ili o sumnjivom ponašanju firmi i građana, sektor nakon toga, prema riječima Đurovića, analizira i provjerava novčane tokove kroz dostupne baze podataka.

Kada se napravi poređenje sa 2018. godinom evidentan je porast prijavljenih sumnjivih transakcija, ali i otvorenih predmeta u prosjeku za 30 posto. To je, kako je kazao, značajan porast aktivnosti finansijsko- obavještajne jedinice od kada je dio Uprave policije.

“Kroz konkretne predmete uspostavljena je neposredna i kvalitetna saradnja sa Specijalnim državnim tužilaštvom i novi model zajedničkog rada na predmetima gdje je ovaj sektor inicijator a u kasnijim fazama i servis tužilaštvu za efikasno krivično gonjenje počinilaca krivičnih djela pranja novca i finansiranja terorizma i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Sve naše aktivnosti sprovode se u zajedničkom i timskom radu sa sektorom za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, naglasio je Đurović.

Dodao je da su u kratkom periodu otkad je sektor operativan, kroz veliki broj predmeta koje su inicirali i nekoliko složenih slučajeva koji su realizovali, ostvarili odlične rezultate.

“To je upravo ono što nam je nedostajalo i što je u prethodnim izvještajima Evropska komisija prepoznavala kao nedostatak, a što je adekvatnom reorganizacijom Uprave policije i formiranjem sektora uspješno prevaziđeno. To je u posljednjem nezvaničnom radnom dokumentu Evropske komisije (Non pejper) prepoznato kao napredak”, objasnio je Đurović.

Đurović je ukazao i da je intenzivnim radom sektora za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije pod rukovodstvom Specijalnog tužilaštva, u pet predmeta procesuirano više od 50 firmi i više od 60 osoba iz Crne Gore i inostranstva, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pranja novca i poreske utaje u iznosu višem od četiri miliona eura.

U ovim predmetima blokirano je oko 2,7 miliona eura na računima procesuiranih pravnih i fizičkih lica kod poslovnih banaka u Crnoj Gori.

Đurović je rekao da postoji više matrica u prikrivanju porijekla novca.

“U većini tih tipologija koriste se banke i bankarske transakcije radi prikrivanja porijekla novca putem velikog brojem transfera preko više država, obavezno uključujući off shore firme registrovane u inostranstvu u takozvanim poreskim rajevima. Blokade novčanih transakcija uglavnom se odnose na prilive novca iz inostranstva od inostranih firmi sa kojima osoba koje prima novac u Crnoj Gori nema jasan poslovni odnos, ili je pošiljalac novca u inostranstvu već registrovan kao počinilac krivičnog djela pranja novca ili nekog drugog krivičnog djela”, naveo je Đurović.

Dodao je i da je novac blokiran i u slučajevima poreskih utaja po osnovu fiktivnih faktura između firmi u Crnoj Gori.

Đurović ističe i da po osnovu fiktivnih poslovnih odnosa, firme koje obavljaju uplate, umanjuju svoju dobit i fiktivno povećavaju poslovne rashode, čime umanjuju osnovicu za oporezivanje, a obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost prenose na firmu kojoj uplaćuju novac.

“Ovlašćeno fizičko lice u pravnom licu koje prima uplate veći dio transferisanih sredstava gotovinski podiže po indikativnom osnovu „materijalni troškovi“, nakon čega ulazi u postupak likvidacije firme bez prethodnog plaćanja obaveza prema državi po osnovu PDV-a i poreza na dobit, a ostvarenu protivpravnu imovinsku korist ubacuje u legalne tokove putem pranja novca. Blokade su vršene i prilikom prometa novca i imovine od strane osoba koja su osuđivane ili se sumnjiče da su članovi organizovanih kriminalnih grupa, kao i prilikom njihovih uplata ili transfera većih iznosa novca od ili ka trećim, sa njima povezanim licima ili prilikom kupovine pokretne ili nepokretne imovine”, zaključio je Đurović.

Prioritet provjera imovine članova organizovanih kriminalnih grupa

Đurović je naglasio da sektor osim praćenja finansijskih transakcija posebnu pažnju posvećuje organizovanim kriminalnim grupama i njihovim članovima, u cilju identifikovanja tokova novca i svih drugih oblika imovine koja potiče iz kriminalne djelatnosti.

Cilj je, kako kaže, da se spriječi da bilo koji član organizovanih kriminalnih grupa posjeduje, koristi novac i imovinu koja je stečena kriminalom.

On objašnjava da je bitno prikupiti informacije i dokaze o načinu pribavljanja i ubacivanja te imovine u legalne tokove, a sve radi njenog kasnijeg oduzimanja u sudskim postupcima.

“To je dugoročni prioritet u radu sektora, primarno fokusiran na imovinu pripadnika organizovanih kriminalnih grupa kao jedan od najefikasnijih oblika borbe protiv organizovanog kriminala”, poručio je Đurović.