Bogdanović: Imamo odgovoran odnos prema kulturnoj baštini

Tokom današnje sjednice Skupštine Crne Gore, na pitanja poslanika odgovarao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Poslanike su zanimali dosadašnji rezultati realizacije programa „Kreativna Crna Gora“.

“Naglasiću kako je program “Kreativna Crna Gora” tek u povoju – njegovu realizaciju počeli smo ove godine i u toku je drugi konkurs. No, uprkos tome, već imamo opipljive i ohrabrujuće rezultate – pa, vjerujem da neću pretjerati ako kažem, i gotove proizvode koji su dostupni na tržištu. Iz “Kreativne Crne Gore” iznikli su projekti poput prve crnogorske pametne klupe – koja je danas dostupna u više gradova, VR Montenegro – zahvaljujući kojem su u Crnoj Gori proteklih mjeseci snimali neki od najznačajnijih globalnih brendova, ali i brojnih drugih proizvoda koji su dostupni na domaćem, a dio njih već i na regionalnom tržištu. Upravo to i bio je naš ključni cilj u oblasti kreativnih industrija – napraviti sponu između stvaralaštva i biznis sektora – kazao je ministar Bogdanović, podsjećajući kako je do kraja drugog konkursa za program „Kreativna Crna Gora“ ostalo još dvadesetak dana”, rekao je Bogdanović.

Tokom sjednice, upućeno je i pitanje u vezi sa gradnjom objekta u barskom naselju Zaljevo, na parceli na kojoj se, kako je naglašeno, nalaze ostaci ranohrišćanske crkve.

“Ministarstvo kulture postupalo je u skladu sa zakonom i nadležnostima. Imamo odgovoran odnos prema kulturnoj baštini, i to ne samo kada je u pitanju predmetna lokacija. Kada je riječ o lokaciji u Zaljevu, na snazi je prethodna zaštita, odnosno privremena zabrana izvođenja aktivnosti do završetka arheoloških istraživanja, na osnovu čijih rezultata će biti planirana dalja postupanja nadležnih organa”, odgovorio je Bogdanović.

Poboljšanje statusa zaposlenih u sektoru kulture takođe je bilo jedan od tema.

“Želim da podsjetim na činjenicu da je u ime Vlade Crne Gore 2017. godine ministar kulture potpisao sa Sindikatom zaposlenih u kulturi Sporazum o utvrđivanju iznosa za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u kulturi, a sve u cilju poboljšanja socijalno-ekonomskog statusa zaposlenih u nacionalnim ustanovama kulture, na način što će se u periodu 2017-2020. godine obezbijediti novčana sredstva u iznosu od 700.000 € za izgradnju stambenih jedinica. Nadalje, napominjem da je tim povodom Prijestonica Cetinje 2017. godine obezbijedila parcelu za izgradnju stambene zgrade i oslobodila Sindikat plaćanja naknade za komunalno opremanje dodijeljene parcele. Takođe, u avgustu 2019. godine, Vlada Crne Gore je, na predlog Ministarstva kulture, usvojila Informaciju o zaključivanju kolektivnog ugovora Javne ustanove Crnogorsko narodno pozorište, te ovlastila ministra kulture da u ime Vlade potpiše Kolektivni ugovor Javne ustanove Crnogorsko narodno pozorište”, istakao je ministar.

Članove parlamenta zanimalo je i u kojoj je mjeri Ministarstvo kulture do sada finansiralo projekte koji se tiču spomen obilježja učesnicima NOB-a.

“Kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara od 2012. godine je uloženo preko osam miliona eura za očuvanje kulturne baštine, od čega više od 500 hiljada eura za ukupno 55 projekata koji se odnose na spomen-obilježja sa statusom kulturno dobro. Samo ove godine za 6 projekata je opredijeljeno gotovo 50 hiljada eura”, naveo je Bogdanović.

Povodom poslaničkog pitanja koje se odnosilo na spomen obilježje u Vusanju, ministar Bogdanović kazao je kako se Ministarstvo kulture odnosi odgovorno i prema tim pitanjima.

“Ministarstvo kulture je, imajući u vidu odredbe propisa koji uređuju podizanje spomen-obilježja, i do sada postupalo u skladu sa zakonom, cijeneći da su spomen-obilježja bitan aspekt identiteta savremenog crnogorskog društva, izraz društvene memorije o slobodi, otporu protiv okupatora, anifašizmu, ali i poštovanju različitosti. Dakle, propis je jasan i definiše da nije dozvoljeno podizanje spomen-obilježja za događaj koji označava gubitak slobode ili nezavisnosti Crne Gore, simbolizuje, odnosno označava saradnju sa okupatorom, njegovim saveznikom ili pomagačem i predstavlja sukob naroda isključivo na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, kao i licu koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača, zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije, bilo osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem, odnosno licu koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu”, zaključio je on.