Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otvorio je danas u Italiji Crnogorski paviljon na 58. Venecijanskom bijenalu, odakle je poručio da naša zemlja ima jasnu stratešku viziju o pripadnosti evropskim civilizacijskim vrijednostima, svjesni dragocjenosti multikulturalnog identiteta.
Na ovogodišnjem, šestom samostalnom učešću na Venecijanskom bijenalu, Crna Gora će biti predstavljena projektom “Odiseja (Lebdeći objekat)”, čiji je autor umjetnik Vesko Gagović.
“Ovdje u Veneciji, u crnogorskom paviljonu u Palati Malipjero, u godini kada sa državom Italijom obilježavamo 140 godina uspostavljanja diplomatskih odnosa, prilika je da podsjetimo na snažne i plodne kulturne spone između naših zemalja. I na jedan kuriozitet. Baš u Veneciji, na prvoj Svjetskoj izložbi slikarstva 1895. godine, upoznali su se princ Viktor Emanuele i princeza Jelena Petrović, buduća poštovana italijanska kraljica, što je veze Crne Gore i Italije obilježilo jedinstvenim međudržavnim prijateljstvom”, kazao je Đukanović.
Crna Gora, kao i Venecija i Italija, kaže Đukanović, pripadaju mediteranskom krugu u kojem je rođena kultura i gdje je nastalo umjetničko nasljeđe na kom se u dobroj mjeri temelji Evropa.
“S renesansom se i Crna Gora uključila u veliki kulturni preporod. Na razmeđi istočne i zapadne civilizacije i njihovom prožimanju, tadašnja Crna Gora je posebno razvijala graditeljstvo i crkveni živopis na freskama i ikonama. Neposredno nakon pronalaska štampe, kojim je svijet zakoračio u novo doba, u Veneciji radi naš prvi štampar na latinici Andrija Paltašić Kotoranin”, naveo je Đukanović.
Već 1494. godine, na Cetinju, štamparskim mašinama dopremljenim iz Venecije počela je da radi ćirilična štamparija Crnojevića.
“Prva u Južnih Slovena i prva državna štamparija na svijetu. Veliki britanski državnik i prijatelj Crne Gore Vilijem Gledston često je podsjećao svijet na ovo “crnogorsko čudo”, napominjući da je obodska štamparija proradila samo 16 godina nakon prve štamparije u prijestonici hrišćanstva, u Rimu”, ističe Đukanović.
Naglašava da su ove činjenice stare više od pet stotina godina vrijedne spomena iz više razloga.
“Umjetnički domet ovih knjiga nije bio ni iznenadan ni slučajan, jer mu je prethodila izuzetna vještina i kreativnost tradicije prepisivačkih centara u manastirima na crnogorskim ostrvima Skadarskog jezera; po svojoj ljepoti, po eleganciji slova, inicijala i ilustracija, ove knjige ostaju autentičan doprinos razvoju i grafičke kulture i kulture uopšte. One su i naša posebna umjetnička spona sa Venecijom, gdje su Vojvoda Božidar Vuković Podgoričanin i njegov sin Vićenco nastavili zanat štampanja početkom 16. vijeka”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, naredna stoljeća su za Crnu Goru bila vrijeme neprekidnih oslobodilačkih ratova i borbe za golu egzistenciju, što je ostavljalo malo prostora za zamah graditeljstvu i umjetnosti i za naše značajne kulturne pomake.
“Ovaj civilizacijski zastoj, evropski putopisci su zabilježili s velikim kulturološkim interesovanjem tumačeći posebnosti malog, herojskog i siromašnog crnogorskog naroda. Tako je Crna Gora ubrzo postala i literarno-likovna tema Evrope u 19. vijeku, sa zavidnim likovnim nasljeđem koje su stvarali stranci – izvanjaci, poput Karingera, Bukovca, Čermaka, Jovanovića… No, crnogorska kulturna geneza je tokom 19. i 20. stoljeća pouzdano potvrdila samosvojnost i stvaralački genij djelima značajnih umjetničkih ličnosti, od književnog i filozofskog djela Petra II Petrovića Njegoša, kroz druge oblasti umjetnosti, sve do modernih uzleta savremene scene 20. i 21. vijeka”, navodi Đukanović.
U novijoj istoriji likovne umjetnosti Crne Gore, izvorni talenat naših slikara razvijan je kroz nacionalne umjetničke škole, i u slikarskim metropolama – Parizu, Beču, Rimu, Pragu …
“Pomenimo samo naše likovne međaše u drugoj polovini 20. vijeka, slikare i vajare evropske reputacije: Počeka, Lubardu, Stijovića, Milunovića, koji je 1928. godine izlagao u Veneciji. Pomenimo i druge naše velikane koji su izlagali i ovdje na Bijenalu – Fila, Dada, Voja Stanića… nadahnute dramatičnim crnogorskim pejzažom i odjelitim duhom slobodarskog u crnogorskom čovjeku, a istovremeno opsjednute univerzalnim artističkim angažmanima”, nabraja Đukanović.
Na takvom vrelu talenata, dodaje on, razvijaju se i svoje raznorodne moderne izraze pronalaze novi crnogorski likovni stvaraoci.
“Nerijetko se o njima manje zna, samo zato što žive i stvaraju u maloj sredini. I zbog toga su, između ostalog, ovakve smotre svjetskog stvaralaštva za nas dragocjene. Vjerujem da su i stručna javnost i publika na dosadašnjim izdanjima Venecijanskog bijenala upoznali crnogorsku likovnu scenu kao recentnu, i da će izloženo djelo Veska Gagovića naći istu potvrdu”, poručio je Đukanović.
Država Crna Gora, ističe on, koja je na korak do članstva u Evropskoj uniji, svoje procese integracije vodi kroz isti svijet i ”zanimljivo vrijeme” kako to implicira pokretački slogan Venecijanskog bijenala – kroz društveni ambijent mnogostrukih izazova i neizvjesnosti.
“Imamo jasnu stratešku viziju o pripadnosti evropskim civilizacijskim vrijednostima, svjesni dragocjenosti našeg multikulturalnog identiteta. Vjerujemo u moć i snagu umjetničkog djelovanja koja definiše crnogorski autentični pečat pripadnosti evropskom kulturnom društvu različitosti, društvu slobode, mira i napretka”, zaključio je Đukanović.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović kazao je kako za crnogorske institucije kulture i za stručnu javnost, Bijenale predstavlja šansu da “osvježimo i preispitamo stavove” te da “pomjerimo granice poznatih prostora zalazeći u nove prakse i inovativne prostore logistike umjetnosti”.
“Ministarstvo kulture predano radi na poboljšanju statusa i načina promocije savremenog crnogorskog stvaralaštva, a kroz svoje programske aktivnosti potencira i daje prednost upravo internacionalnim projektima koji omogućavaju usavršavanje, prezentaciju i promociju u inostranstvu. Ovi napori idu uporedo sa našim strateškim opredjeljenjem da razvojem kreativnih industrija diverzifikujemo stvaralačke potencijale i damo im logistiku kako bi usaglasili kulturne politike sa istinskim potrebama brzomijenjajućih realnosti na ovom polju”, naglasio je on.
Kuratorka Petrica Duletić podsjetila je kako je autor rada “Odiseja” Vesko Gagović inspiraciju crpio od idealnog monolita iz Kjubrikovog ostvarenja „2001: Odiseja u svemiru“.
“Ovi minimalistički objekti podstiču posmatračevu intelektualnu percepciju, njegovu senzualnost i introspektivnu meditaciju u odnosu različitih tijela i njihove autonomnosti u prostorijama paviljona. To je rezultat analitičkog istraživanja nevidljivih energetskih sila u polju kvadrata, izvlačenje dubljeg kosmičkog reda na površinu objekta”, kazala je Duletić.
Tema ovogodišnjeg izdanja te smotre je “May you live in interesing times“.
Umjetnički direktor 58. Venecijanskog bijenala, koje će trajati do 24. novembra, je Ralf Rugof.
S.Đ.
Milo i kultura. Smiješno. Najbolje će biti kad napravi izložbu u Spužu.
Ovo je laz, Britva ne smije u Italiju.
Sanu, Df i Spc tako kazu, oni ne lazu.
Haha, dobar!
VISE JE MILO OBISAO ZEMALJA,PO CIJELOM SVIJETU ZA OVOLIKO VREMENA OD KADA JE PRESJEDNIK,NEGO SVI PRDHODNICI ZAJADNO! KRALJ BIO I OSTAO!!!
Vodi ga kuci
šta bi admine,nešto ti moji komentari ne odgovaraju,izvini ako nije po tvom ukusu.
Milo opet u drustvu samo najboljih i uspjesnih ljudi! Svaka cast ovom covjeku koji radi na promociji Crne Gore svuda gdje ode.
Ovo ti je za vic mjeseca.
ALO Ines ! Koliko nas to godina PROMOVIŠE, nemoj više moja draga I N E S……
Sa Italijom mi imamo duge istorijske veze jos od davnina i ovo otvaranje Crnogorskog paviljona na 58. Venecijanskom bijenalu ce samo jos vise da ucvrsti nase odnose!
Uvijek su CG i Italija imale dobre odnose a kroz kulturu se drzave jos vise povezuju !
Predsjednik koji je uvijek uz svoj narod i svoju drzavu sirom svijeta! Za svaku pohlavu!
Tako je..uvijek smo sa Italijom imali dobru saradnju,u vezi duvana.
Crna Gora je bogata zemlja multikulturalnim identitetom sto je za pohvalu i sto svaki od njih ima znacaj za CG.
Blizu je mene Venecija sat vremena vozom.
Lijepa je Venecija da se prespava.
Ko dočeka našeg lokalnog preśednika od talijanskih zvaničnika,ono da mu uruči dobrodošlicu.Smijurija,ni presednik opstine Venecije.Jel se prvo dobro razpito da ona optužnica za šverc cigara…glisera i čega još, sigurno ne važi više.Samo što sad ove tragikomične izlete ne plaća više Duško,no sad mi poreznici.Ali ajd,Lydia n8je nikad Veneciju vidjela,eto makar jedna korist od ovog trošenja….bujrum.
A koji posao radis za tu platu mucenice? Tezak umni posao zasigurno.
Za sav uspjeh koji je Cg ostvarila mozemo da zahvalimo predsjedniku, jer je njegovim trudom i radom unaprijedio nasu drzavu!
Predsjednik je svojim radom i trudom opravdao nase povjerenje, koje smo mu poklanjali svih ovih godina! Jedino nas Djukanovic moze povesti putem napretka i omoguciti ulazak u Eu.
Za razliku od opozicije cija pisma zavrse na otpadu, predsjednik je rado vidje gost na svim skuppvima, a njegov ugled koji je godinama gradio je netaknut!
Politika koju vodi nas predsjednik je i dovela ovu drzavu do nezavisnosti i samostalnosti, a pored pristupanja nato savezu, tokom godina je i ucvrcen nas put ka EU! Sve pohvale za predsjednika.
Ozbijno li govoriš, sprdaš li se Tiramisuu ovo?
Čim je smirip političke tenzije i ojačao pravni sistem Crne Gore, bacio se na kulturu što je i bilo za očekivat’. Ima u ovome veliku ulogu Lidija jer iza svakog uspješnog čovjeka stoji žena. LIDIJA naša vodiljo! Majko našeg Prestolonaslednika Blaža hvala ti na svemu, presavijam, duboko savijam, ljubim ruke!
mojsilo, cudo si to promijenio stil opstenja? Pusti zenu na miru.
Dušmani crkaju od muke kad vas vide
Dok psi laju karavani prolaze, ovi ovamo vrte praznu slamu, a covjek odrzava dobre odnose sa skoro svim zemljama u svijetu.
Dobro je što je spomenuo koji je značaj Crna Gora imala za Veneciju, jos od davnina je bila bitna zemlja sto se evo i sad vidi…
Jes baš se vidi i svakim danom sve više dolazi do izražaja, kad autoput otvorimo biće tek med i mlijeko. Inače Milova biblioteka je jedna od najznačajnijih u regionu da ne kažem na kontinentu eto da ne prećeram..
Kulturi Crne Gore se i treba davati na znacaju a posebno njenom ocuvanju,koja je drugacija od ostalih.
Covjek radi, i svaka mu cast na tome.Radi za dobrobit ove države!
Nije što radi nego što će ga nagrdit ovaj džet lag, nema mu po kome doć da je neradnik, i otac i striko u savez komunista, đed se borio u NOR-u mada pouzdano i ne znamo na čijoj strani međutim nije to ni toliko bitno jer je Milo uspio sviju da nas pomiri te smo opet svi jednaki pred njim… Više »
hahaha e greote
Šta hoćeš
Idi u Srbiju
Kako mu je dobra ona slika iz Sarajeva kad jedini doručkuje sa slušalicama!
A ova iz Tirane sa naočarima? Vrhunska. Lako se tebi zezati kad znaš engleski i na kompjuter znaš, dok se on borio za naše sudbine i nije imao vremena ni knjigu da pročita a ne šta drugo. Viđeli bi tebe, viđeli bi nas..
Najaca mu je slika u Izrael s kapicom jevrejskom aaaaa Plac od smijeha on od 2metra s kapicicom na tjeme glave vrh humor slika
Dodig i Aca parlaju Engleski na nivou, mnogo im je to pomoglo, mnogo.
Neka ste ga ubacili u rubriku Kultura. Zaslužio je vala ko po jedan. Posebno je razvio kulturu dijaloga, pošto polovinu svog naroda tretira kao izdajnike. Interesantno, isključivo pravoslavce.
U istoriji jednoga naroda je uvijek jasno bilo,da svi koji su se izjašnjavali protivu svoje Domovine ,nažalost dobiju ime koje pominjete. Ljubav prema Domovini se ne iskazuje sa odrečno “NE”.Govorim o referendumu. To vam je kao dvoje zaljubljenih kada sklapaju brak iz ljubavi i poštovanja treba da pred matičarem saopšte sa “DA”.Da li bi moglo to da se saopšti sa… Više »
Milasine, jel se ti to plasis veatiti u cg, pa ides svukuda pozvan il ne.jesi li se ti neceg uplasio u cg?
Završava poslove naših ambasadora jersu ovi nemoćni, koliko śutra ide za Švicu da ispita ono ubistvo onda kreće dalje, šta će u CG i u PG tamo ga svi znaju.
On kao Njegos, od muke domace bjezi, ne more ze vas jadove da gleda.
Predsjednice misli li se vracati kuci ovih dana?
Milo,to ti je prica za vani.U TVOJOJ zemlji nije tako,a to svi znamo.Znas i ti,samo sto tebe tako odgovara.
Dokle,videcemo.
Pet godina ne mijenja “civilizacijskim vrijednostima/tokovima frazu. Vjerovatno drugu nema kapacitet da zapamti…
Euroatlantski put, evropskim putem razvoja, stožer stabilnosti na balkanu.. očuvanje mira itd.
Koji dio nije tacan, mojisilovicu?