Hrvatska i HNV miniraju kandidaturu za UNESCO

Kandidatura Bokeljske mornarice za UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva izazvala je prošle godine podijeljene reakcije u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Inicijativa Crne Gore da samostalno kandiduje Mornaricu za UNESCO-vu listu prilično je uzburkala hrvatsku javnost, pa se rasprava, pored Skupštine Crne Gore, preselila i u Hrvatski sabor. Crna Gora je, ipak, samostalno kandidovala Mornaricu, uz isticanje u Nominacionom dosjeu da je riječ o kulturnom dobru države Crne Gore, koju baštine dominantno katolici, Hrvati, a zatim i Crnogorci i pripadnici ostalih nacionalnosti na prostoru Boke kotorske.

Ove godine, kada Mornarica slavi 1.210 godina postojanja, izgleda da neka pitanja još izazivaju osporavanja, podjele i nedoumice. To je u intervjuu Pobjedi potvrdio i admiral Mornarice Antun Sbutega, koji je istakao da država Hrvatska i Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori i dalje otežavaju crnogorsku kandidaturu kod UNESCO-a. O ovome je bilo riječi i sinoć na redovnoj godišnjoj skupštini Mornarice u Kotoru.

“Rekao bih da je najveći uspjeh Bokeljske mornarice u zadnja dva vijeka nominacija za UNESCO, prvog nematerijalnog dobra Crne Gore. Dobili smo veliku podršku Predsjedništva Crne Gore, Vlade, posebno Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih poslova, bokeljskih opština, institucija kulture, civilnog društva i građana. Izrada Nominacionog dosjea za kandidaturu je bio složen i dug posao, obavljen u saradnji sa ekspertima Ministarstva kulture na čelu sa Milicom Nikolić, kojima smo veoma zahvalni. Preko diplomatske mreže Crne Gore i Ministarstva kulture se prati proces kandidature. UNESCO je obavijestio da je nominacija tehnički zadovoljila i da je u proceduri procjene. Vjerujemo da će na Komitetu UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u decembru ove godine u Bogoti, Mornarica konačno biti upisana na Reprezentativnu listu. To će imati ogroman značaj za promociju Mornarice, ali i Crne Gore u svijetu, jer je kultura bitna za formiranje slike o državama, posebno onih koje su nedovoljno poznate. Uvjeren sam da će to biti značajno i za svij et koji će otkriti izuzetne vrijednosti Mornarice”,kazao je Sbutega.

Odgovarajući na pitanje zašto zajednička kandidatura Mornarice za UNESCO, Crne Gore i Hrvatske, nije bila moguća Sbuteka je rekao da su reakcije iz Hrvtaskeu bile neprimjerene, pretjerane i bez validnih argumenata.

“Tako se o tome raspravljalo u Skupštini Crne Gore, Saboru Hrvatske i Parlamentu Evropske unije, a bili smo izloženi i nevjerovatnoj medijskoj kampanji kojom je osporavano pravo Crnoj Gori na tu kandidaturu, insistirajući da je Mornarica prevashodno kulturno dobro Hrvata. Mi zaista nemamo potrebe da nas neko sa strane uči ko smo, mi smo to dobro naučili u toku 1.210 godina. Zajednička nominacija nije bila moguća i zato jer Mornarica nije iz Hrvatske dobila zvaničnu ponudu za zajedničku kandidaturu, a prije svega jer argumenti koji su isticani o našoj istoriji i identitetu nijesu istiniti. Predsjednik Vlade Crne Gore je po tome iznio jasan stav, koji je i stav Mornarice, i Crna Gora je samostalno kandidovala Mornaricu. Međutim, koordiniranom akcijom dijela institucija i diplomatije Republike Hrvatske, hrvatskih bratovština “Bokeljska mornarica 809″, koje su se odvojile od nas 1991. godine, i Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, pokušava se i dalje kod UNESCO-a osporiti naša kandidaturu. To nas ne brine jer smo uvjereni u validnost kandidature i naših argumenata. Mornarica je starija od država i nacija na ovom prostoru, pa je u toku vjekova akumulirala dragocjeno iskustvo, vrijednosti i stekla kolektivnu mudrost, zahvaljujući kojima je izdržala brojne dramatične istorijske provjere, pa će i ovu”, pojasnioje on.

Bokeljska mornarica je osnovana 13. januara 809 godine, prilikom dolaska relikvija Sv. Tripuna u Kotor i neraskidivo je vezana za njegov kult i grad Kotor.

“Ona je poslije Crkve, najstarija postojeća institucija u Crnoj Gori i najstarija postojeća pomorska organizacija na svijetu i po tome jedinstvena. Baštinik je izuzetne istorijske memorije, tradicije, moralnih, duhovnih i kulturnih vrijednosti. Njeguje tradicije učestvujući na statutom predviđenim svečanostima i pleše drevno kolo. Ona je i znatno više od toga, aktivan faktor kulturnog života i civilnog društva, o čemu svjedoče brojne aktivnosti u toku prošle godine. Mornarica je učestvovala u obilježavanju 100 godina od pobune mornara u Boki i gostovala u inostranstvu, u Piranu i Trstu”,, istakao je Sburega.

Premanjegovim riječima intenzivno sarađuju sa Pomorskim muzejom Crne Gore, Mornaricom Vojske Crne Gore, Istorijskim arhivom u Kotoru, Muzičkom školom u Kotoru, festivalom Kotor art, gradskim muzikama u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom, drugim kulturnim institucijama i uključena je u brojne kulturne projekte.

“Sarađuje sa školama i fakultetima, sredstvima odobrenim od Ministarstva kulture nabavljene su nove uniforme, a u toku je restauracija drevnog oružja. Ima izdavačku djelatnost, a preko sajta, društvenih mreža i medija, obavještava javnost o aktivnostima”, dodao je on.

Na pitanje da li očekuje da bi u slučaju posjete pape Franja njegov susret s članovima Bokeljske mornarice bio neizostavan dio boravka u Crnoj Gori Sbutega je odgovorio da je prilikom posjete državnog sekretara Svete Stolice, kardinala Pietra Parolina, Crnoj Gori prošle godine, u dogovoru sa državnim protokolom, Mornarica dočekala i plesala kolo u njegovu čast.

“Uvjereni smo, ako dođe do istorijske posjete pape Franja Crnoj Gori, da ćemo imati prilike da ga dočekamo”, naglasio je on.

Govoreći o pomorstvu Sbutega je rekao da pomorstvo na teritoriji Crne Gore ima istoriju od oko 2.500 godina.

“Pomorska tradicija je ovdje duboko ukorijenjena, posebno u Boki, i važan je faktor razvoja pomorstva. U toku vjekova pomorstvo je ovdje prolazilo kroz više kriza, ali je imalo vitaliteta da se obnavlja. Jedna od najdubljih kriza je počela 1991. godine, u doba raspada Jugoslavije, ratova i sankcija koje su jako pogodile pomorstvo. No, najveći dio flote, luke i brodogradnja i druge djelatnosti su, iako oslabljene, preživjele taj period, ali su imale dramatičan pad narednih godina zbog neadekvatne pomorske politike države. Kasnije je došlo do izvjesnog oporavka luka i brodarstva, dok je brodogradnja nestala”, kazao je on.

Sbutega je podsjetio da danas imamo dva brodarska preduzeća sa samo četiri broda, koja ne pokazuju sposobnost da uspješno posluju na pomorskom tržištu.

“Luka Bar je mala i slabo koristi kapacitete, a podijeljena je na dvije luke koje se ne razvijaju. Ni danas Crna Gora nema pomorsku politiku. U međuvremenu je došlo do brzog razvoja nautičkog turizma i dolazaka brodova za kružna putovanja. U Crnoj Gori postoji 6 7.000 pomoraca, od kojih preko 95 posto plovi na stranim kompanijama, koji ostvaruju prihod od 200 do 300 miliona godišnje. Koliko sam uspio da utvrdim, Crna Gora je po broju pomoraca u odnosu na broj stanovnika na prvom mjestu u svijetu. Postoje brojni problemi u procesu obrazovanja pomoraca i priznavanju njihovih ovlaštenja u svijetu. Mornarica ima zadatak da promoviše pomorstvo i sarađuje sa udruženjima pomoraca na rješavanju problema u ovoj oblasti”, reko je on između ostalog.